DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
PLITVICE


Nacionalni park "Plitvička jezera" naš je najstariji, najveći i najšumovitiji nacionalni
park. Sveukupna površina parka iznosi nešto manje od 295 km2, a 75 % otpada na šumu. Od
njegova proglašenja do danas prošle su gotovo 52 godine. Oni koji su do danas upravljali
parkom različito su shvaćali zaštitu i očuvanje prirodnih fenomena ovog jedinstvenoga
prostora, gdje nalazimo savršen sklad između geološke podloge, šume i vode. U upravama
je neprekidno nazočna dilema, čemu dati prednost, turizmu ili zaštiti prirode. Prednost je
obično pripala turizmu, a rezultat toga je izgradnja hotela u neposrednoj blizini jezera i
prateći problem otpadnih voda. Zbog izuzetne prirodne neponovljivosti Park je odlukom
UNESCO-a 1979. godine stavljen na listu Svjetske kulturne i prirodne baštine.


Zbog svojega zemljopisnog položaja, šume Nacionalnoga parka znatnije su pogođene
pojavom propadanja šuma nove vrste, koja se sastoji u mokroj i suhoj depoziciji kiselina,
teških kovina, fotooksidanata i dr. na šumsko drveće i u šumsko tlo, a dolazi daljinskim
transportom od naših i europskih industrijskih zona i cestovnog prometa. Park je od 1991.
do 1995. godine bio okupiran od JNA i srbo-četničkih paravojnih jedinica. Pregledom plitvičkih
šuma poslije Domovinskoga rata nisu ustanovljene štete većih razmjera, međutim u
dijelovima šume gdje je okupator sjekao učinjene su značajne stručne pogreške.


Sume Parka su bitni dio sustava strukture i funkcioniranja područja i uvjet opstanka
Plitvičkih jezera, zbog svoje hidrološke i protuerozijske funkcije. Zbog propadanja šuma
nove vrste, nestručnih zahvata sječe tijekom okupacije, utjecajem klimatskih ekscesa, nepoštivanjem
smjernica gospodarenja šumama do 1990. godine, došlo je mjestimično do
prekida sklopa šume i gubitka njene hidrološke i protuerozijske funkcije.


Prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske donesenom 1994. godine, zabranjena
je gospodarska uporaba prirodnih dobara u nacionalnim parkovima, a što se odnosi i na
šume, pa je bivša Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša potpuno zanemarila skrb o
šumama. Kako je prošlo više od 20 godina od posljednje inventure šuma, danas se ništa
nezna o promjenama koje su se dogodile na površini od 15.397 ha, a nova površina šuma od


6.375 ha, kojom su povećane plitvičke šume iz gospodarskih jedinica "Hrvatskih šuma",
nije stručno inkorporirana u Nacionalni park. O nešto više od 22.000 ha državnih i privatnih
šuma vodi skrb jedan šumarski inženjer i jedan šumarski tehničar, čemu nije potreban
komentar.
Na znanstvenom skupu o Plitvičkim jezerima održanom u organizaciji HAZU 1994. godine,
akademik Klepac predložio je da se izradi program ekološkog uređivanja šuma za
područje Nacionalnoga parka Plitvička jezera. Prijedlog treba podržati i razraditi po glavnim
ograncima šumarske znanosti.


Inventura svih šuma u području Nacionalnoga parka prioriteni je zadatak, a isto tako i
utvrđivanje opterećenosti šuma suhim i mokrim taloženjem kiselina, teških kovina i dr. te
donošenje programa ekološkog uređivanja šuma. Za izradu programa potrebno je uključiti
znanstvene i stručne šumarske institucije, a Nacionalni park "Plitvička jezera" popuniti
stručnim šumarskim kadrovima.


Prof. dr. sc. Branimir Prpić


Naslovna stranica - Front page:
Smreka (Picea abies (L.) Karst), Štirovača - posebni rezervat šumske vegetacije
(park prirode i svjetski rezervat biosfere - Velebit)


Spruce (Picea abies (L.) Karst), Štirovača - special reserve of forest vegetation
(Velebit - nature-park and the world biosphere reserve)
(Foto: A. Frković)


Naklada 1720 primjeraka