DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 17 <-- 17 --> PDF |
J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ faza 1 i II Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000). 503-5 14 Tablica 2: Pregled istraživačkih zadataka Sadašnje područje prirodnog rasprostranjenja - Povećanje poznavanja sadašnjeg područja prirodnog rasprostranjenja - Izučavanje oplodnje, stranooplodnje i samooplodnje - Utjecaj populacija ograničene veličine. Hibridizacija - Intogresija s drugim vrstama i kultivarima - Razvoj botaničkih ključeva za identifikaciju - In situ/ex situ metode konzervacije u odnosu na uspješnost konzervacije - Posljedice na šumarstvo. Prirodna varijabilnost (obzirom na svojstva) - Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost glede morfoloških, fenoloških, biokemijskih, genetskih, fitopatoloških svojstava - Sabiranje sjemena provenijencija i potomstva za izučavanje adaptabilnih svojstava - Poljski testovi - Tehnika cijepljenja. Razvoj strategija konzervacija i uporabe - Veličina populacija oplemenjivanja - Oplemenjivanja prema varijabilnosti - Izučavanje djelovanja mjera gospodarenja na uspješnost konzervacije - Ekonomski potencijal plemenitih listača - Metode dubokog zamrzavanja (krioprezervacija). U Tablici 2 dat je pregled najvažnijih istraživačkih zadataka za očuvanje i uporabu genetskih resursa plemenitih listača (Gračan , 1996). Za izvršenje ovog mrežnog plana, zemlje članice trebaju obaviti sljedeće zadaće: Izraditi strategiju očuvanja (konzervacije) plemeni tih listača iz europske perspektive; - Popisati postojeće genetske resurse na razini populacija; Izraditi liste standardnih deskriptora za europsku bazu podataka; Sintezu dosadašnjih in situ postupaka očuvanja plemenitih listača; Naputke za in situ i ex situ očuvanje ugroženih plemenitih listača; Procjenu genetske raznolikosti po vrstama (morfologija, fenologija, otpornost, biokemijske genetske markere). Stanje plemenitih listača u Hrvatskoj (Gračan , 1996) tiskano je u EUFORGEN publikaciji Report of the second meeting, 22-25 March 1997 Lourizan, Spain (J. Turok, E. Collin, B. Démesure, G. Eriksson, J. Kleinschmit, M. Rusanen, R. Stephan), str. 45-50. Socijalne listače, mrežni plan (Social Hardwoods Network) Socijalne listače (hrast lužnjak, kitnjak i obična bukva) spadaju u najvažnije vrste drveća ne samo u Hrvatskoj već i u Europi. Prema osnovi gospodarenja iz 1996. godine ove vrste zauzimaju preko 60 % šuma u Hrvatskoj. Hrast lužnjak u Hrvatskoj spada među osjetljive vrste glede šteta od onečišćenja različitim polutantima (Gračan , 1999). Tijekom Faze I održana su 2 sastanka znanstvenika, specijalista i menadžera: Prvi sastanak EUFORGEN mrežnog plana "socijalne listače" održan je u Bordeaux, Francuska od 23.-25. listopada 1997. godine, bez nazočnosti predstavnika iz Hrvatske, Drugi sastanak EUFORGEN mrežnog plana "socijalne listače" održan je u Birmensdorfu, Švicarska od 3.-6. lipnja 1999. godine (dr. se. Joso Gračan). Kratko izvješće rada nakon prvog sastanka u Bordeaux- u, pored ostalih sudionika podnio je dr. se. Joso Gračan , predstavnik Hrvatske izloživši referat pod naslovom "Resursi bukve i hrastova u Hrvatskoj" (1999). Referat je tiskan u publikaciji "Second EUFORGEN Meeting on Social Broadleaves" str. 53-59. (J. Turok,A. Kremer, L. Paule, P. Bon fi Is and E. L i p m a n, urednici). U referatu (prema dogovorenoj strukturi) dati su podaci o pridolasku i porijeklu bukve, lužnjaka i kitnjaka u Hrvatskoj, ekonomska važnost za šumarstvo i preradu drva, uzgojni postupci, zdravstveno stanje ovih vrsta u nas, sadašnje genetske aktivnosti u ex situ i in situ konzervaciji, zakonska regulativa, mjere, politika i aktivnosti u sklopu zaštite šumskih ekosustava, oplemenjivanje hrastova i bukve, znanstvene institucije, međunarodna suradnja, prioriteti i zaključci. Usvojena je sljedeća struktura izrade naputaka za socijalne listače: Uvod (A. Krener i T. Geburek), - Genetski procesi koji uzrokuju raznolikost vrste s prirodnom hibridizacijom (A. Kremer i P. Menozzi), In situ konzervacija (uključivši i strategije konzervacije na granici prirodnog rasprostranjenja (B. Bonfils, A. Aleksandrov, J. Gračan), - Ex situ konzervacija (T. Skropa i S. Bordaes), Uzgojni postupci i uporaba uključivši prijenos reprodukcijskog materijala (T. Geburek i L. Ackzell), Zaključci (A. Kremer, T. Geburek, L. Paule i J. Turok). |