DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ faza I i II Šumarski list br. 9- 10, CXXIV (2000), 503-5 14 vi pojedinih mrežnih planova, drugi znanstvenici i menadžeri iz zemalja članica provode dogovoreni plan istraživanja s vlastitim šumskim resursima prema usvojenom Programu. Rad EUFORGEN-a prati i koordinira Nadzorni odbor (Steering Committee) koji čine nacionalni koordinatori. Prema originalnoj zamisli dogovoreno je da EUFORGEN traje 5 godina (listopad 1994.listopad 1999). Na 2. sastanku Nadzornog odbora (Beč, Austria, 26.-29. studeni 1998) razmotren je i usvojen prijedlog produženja rada EUFORGEN-a (od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2004). Taj je prijedlog dostav ljen članicama na usvajanje (pismo namjere i imenovanje nacionalnog koordinatora). Republika Hrvatska (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva) još nije potpisala pismo namjere i imenovala koordinatora. Godišnja članarina za Hrvatsku iznosi 5000 USD, koju su od 1994. godine plaćali Ministarstvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. "Hrvatske šume", p.o. Zagreb i Ministarstvo znanosti i tehnologije financijski podupiru ova istraživanja u okviru programa znanstveno-istraživačkog rada. Koristimo priliku zahvaliti im na pomoći i suradnji. UVOD - (Introduction) Šume su jedan od najvrijednijih samoobnovljenih prirodnih resursa u Hrvatskoj. Njihova ukupna površina iznosi više od 2 milijuna hektara ili oko 35 % ukupne površine Hrvatske. Medu naše najvrijednije vrste šumskog drveća spadaju: hrast lužnjak (Querem robur L.), kitnjak (Q. petrea Liebl.), bukva (Fagus sylvatica L.) jela (Abies alba L.) plemenite listače (jaseni, javori, brijestovi, johe, kesteni, domaći orah, voćkarice i dr.), mediteranski hrastovi i neke ugrožene vrste drveća (crna i bijela topola, divlja trešnja, brijestovi, orah). Njihove šume, čiste ili mješovite vrlo su stabilni šumski ekosustavi koji se prirodno pomlađuju (Gračan, 1999, Mati ć, 2000). Prema šumskogospodarskoj osnovi područja iz 1996. godine ove šume zauzimaju značajan dio ukupne šumske površine s drvnom zalihom od oko 300 milijuna m´. Potpisom deklaracije iz Rio de Janeira, te šest rezolucija iz Stasbourga (1990), četiri iz Helsinkija (1993) i dvije iz Lisabona ( 1998), Hrvatska je i zvanično potvrdila da joj je osnovni cilj potrajno gospodarenje s naglaskom na očuvanje i zaštitu šuma, koji je više od 200 go dina temeljni postulat gospodarenja u nas. Hrvatsko šumarstvo ima bogatu i dugotrajnu povijest i tradiciju potrajnog i ekološkog načina gospodarenje šumama, uključujući i posebnu brigu za vrijedne prirodne resurse i biološku raznolikost (Gračan, A n i ć, M a t i ć, 1998). U okviru Faze I, EUFORGEN programa bilo je pet mrežnih istraživanja (Picea abies, Querem suber, Populus nigra, plemenite listače i socijalne listače), dok je Nadzorni odbor za Fazu II mrežne planove proširio na: četinjače, mediteranske hrastove, crnu i bijelu topolu, plemenite listače i socijelne listače (hrast lužnjak, kitnjak i bukva). Znanstvenici Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta predstavljali su Hrvatsku na mnogim sastancima podnoseći izvješća i referate o radu i rezultatima istraživanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem šumskih ekosustava i biološkom raznolikosti (Vidaković, Gračan, 1994; Vidaković, Krstinić, Gračan, 1996). U ovom su radu opisani rezultati mrežnih istraživanja s naglaskom na Fazu 1 i Fazu II. OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA Faza I (1994-1999) (Conservation of Forest Genetic Resources Phase I (1994-1999) Republika Hrvatska postala je redoviti član Europskog programa za očuvanje šumskih genetskih resursa (EUFORGEN) u listopadu 1994. godine, nakon stoje tadašnji ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Tarnaj, dipl. ing. šum., potpisao pismo namjere i imenovao nacionalnog koordinatora (Gračan, 1996). Godišnju članarinu u iznosu od 5000 USD odredio je Međunarodni institut za biljne genetske resurse (1PGRI) prema stopi koja se primjenjuje za financiranje Ujedinjenih naroda. Šumarski institut, Jastrebarsko i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao znanstvene ustanove, zadužene su za obavljanje istraživanja na 3 mrežna plana kao redoviti članovi i na 1 planu kao promatrači: Populus nigra L., Network (dr. sc. A.Krstinić, dr. sc. D. Kajba) Picea abies L., Network - promatrači (dr. sc. J. Gračan i mr. sc. M. Idžojtić) Plemenite listače, Network (dr. sc. J. Gračan, dr. sc. D. Kajba) Socijalne listače, Network (dr. sc. J. Gračan). Hrvatska nije sudjelovala u mrežnom planu za Querem suber L., Network. U okviru Faze I (1994-1999) održanje velik broj znanstvenih sastanaka iz šumarske genetike, drugih specijalnosti kao i iz prakse na svih 5 mrežnih planova. Na tim su sastancima razmatrani i usvojeni programi, strategije očuvanja šumskih genetskih resursa, broj mrežnih planova, izbor vrsta ili grupa vrsta za istraživanja i drugi poslovi: |