DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 132 <-- 132 --> PDF |
lu Glogovici na dan Velike Gospe, 15. kolovoza 1911. godine od oca Antuna, obrtnika i majke Marije. Danas je rodno selo stopljeno sa Slavonskim Brodom, u kojemu je nakon glogovačke osnovne škole, završio gimnaziju. Diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1934., čime je zacrtana osnova njegova daljnjega životnoga puta. Struka gaje nosila u Senj i Rab, gdje je zakoračao svoje prve šumarske korake u okružju toliko različitom od rodnoga posavskog, zatim u Banja Luku, Cazin i Bosansku Krupu, gdje je obavljao poslove unutarnje kolonizacije, iskorištavanja šuma u vlastitoj režiji i poslove vezane za drvnu industriju. S velikim ratom vraća se u Slavoniju, radeći u Spačvi i Ravnateljstvu šuma Nova Gradiška kao referent za iskorištavanje šuma, a u kasnijem razdoblju kao direktor i tehnički direktor istoimenih šumskih gospodarstava. Poratne godine 1947. prelazi na Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu gdje je izabran za asistenta u Zavodu za uporabu šuma, kojega tada vodi prvi šumarski akademik prof. dr. A. Ugrenović. Godine 1953. izabran je za docenta, 1955. za izvanrednog, a 1961. godine za redovitog profesora za predmet Iskorišćivanje šuma. Na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu, odnosno od 1962. Šumarskom fakultetu predaje predmete Iskorišćivanje šuma, Organizaciju rada u drvnoj industriji, Zaštitu na radu i Knjigovodstvo. Osnivač je poslijediplomskih studija iz znanstvenih područja Iskorišćivanje šuma i Organizacije rada u drvnoj industriji. Petnaest godina predaje na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi i podiže nastavne i istraživačke kadrove na Lesarskom oddelku Biotehniške fakultete u Ljubljani. Na posljednjem ispraćaju nije nas stoga začudilo nazočnost dekana Biotehniške fakultete prof dr. sc. Istoka Vinklera, kao i prodekana Gozdarskog oddelka doc. dr. Igora Potočnika. Predaje također na Višoj tehničkoj školi za drvnu industriju u Novoj Gradiški, odgajajući tada, kada u Hrvatskoj još nije bilo visokoškolskog obrazovanja iz područja drvne industrije, prijeko potrebite stručnjake drvne preradbe i obradbe. Uz mnoga zaduženja na matičnom Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu valja istaknuti dekansku i prodekansku dužnost, kao i višegodišnju čelnu poziciju fakultetskoga Odbora za šume. Prof. Benić ostvaruje međunarodnu suradnju studijskim boravcima u Engleskoj (Forestry département Universiti Oxford, te na fakultetima u Bangoru, Edinburgu i Aberdeenu) kao stipendist UNES- CO-a, zatim čehoslovačkoj gdje boravi u Zvolenu i Brnu. Suosnivač je Asocijacije europskih profesora i istraživača iz područja iskorištavanja šuma i šumske tehnike, koja do danas neprekidno djeluje 34 godine. Osim toga nalazimo ga na mnogim savjetovanjima i studijskim putovanjima u mnogim europskim zemljama te Rusiji i Kanadi. Bio je član Hrvatskog šumarskog društva, a njegov tajnik 1954. godine, te glavni urednik Šumarskog lista u godinama 1948. i 1949. Začasni je član Društva inženjera i tehničara gozdarstva in lesarstva Slovenije, dopisnik Commonwealth Forestry Institute u Oxfordu, počasni član Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu, član IUFRO-a, te suradnik JAZU. Prof. dr. sc. Roko Benić je za vrijeme svoje sveučilišne karijere napisao 40 znanstvenih radova, 28 stručnih radova te 14 udžbenika i priručnika. Za znanstveni je doprinos 1980. godine nagrađen republičkom nagradom "Nikola Tesla". Može se sa sigurnošću ustvrditi kako je profesor dr. se. Roko Benić dao veliki doprinos uspostavi suvremenih obrazovnih i znanstvenih institucija i programa obrazovanja šumarskih i drvarskih stručnjaka u Hrvatskoj te, uz ostale suradnike, zacrtao zagrebačku školu iskorišćivanja šuma i organizacije rada u drvnoj industriji, na čijim tragovima i danas djeluju njegovi slijedbenici. Potrebno je navesti da se profesor Roko Benić odlikovao skromnošću i blagošću, visokom inteligencijom, logičnim razmišljanjem i zaključivanjem, brzinom odlučivanja i širinom stručnih i općih interesa. Njegovo se znanstveno djelo odlikuje ispravnim odabirom, kritičnim duhom i istrajnom ozbiljnošću, stoje cijenjeno u međunarodnim znanstvenim krugovima. U odnosima prema kolegama, suradnicima i studentima prevladavala je blagost i tolerancija. Stvarao je mostove prijateljstva, koje nikada za sobom nije rušio. Njegova je suradnja s operativom bila plodonosna, posebno u pionirskom području organizacije rada u drvnoj industriji, a doprinos razvoju znanstvenih područja iskorištavanja šuma i organizacije rada u drvnoj industriji, u kojima je djelovao u svom vremenu, gotovo je nemjerljiv. Uspostavljajući i vodeći poslijediplomsku nastavu iz navedenih područja, osigurao je vrhunski prijenos znanja i visokokvalitetne, suvremeno obrazovane stručnjake znanstvenog i operativnog šumarstva i drvne prerade u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji te Bosni i Hercegovini. Duboko sam uvjeren daje svojim pristupom svima magistrima i doktorantima ostao u uspomeni kao čovjek i nastavnik vrijedan trajnoga štovanja. Putujući s profesorom |