DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 131 <-- 131 --> PDF |
Pripajanjem Biroa Institutu za gozdna in lesno gospodarstvo pri Biotehničkom fakultetu u Ljubljani 1981. godine dr. se. Lojze Čampa, uz ostale poslove, predstojnik je Znanstveno-istraživačkog odsjeka za uređivanje i prostorno planiranje. Čitav svoj radni i životni vijek intenzivno je surađivao sa znanstvenicima Šumarskoga fakulteta u Zagrebu i Šumarskoga instituta u Jastrebarskom. Poslije završenih brojnih znanstveno-istraživačkih i stručnih radova, naročito opsežne studije dugoročnog razvoja hrvatsko- slovenskoga područja Žumberak - Gorjanci, L. Čampa započeo je rad na doktoratu na Šum. fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1991. godine i doktorirao kod prof, dr. sc. Šime Meštrovića i stekao zvanje doktora biotehničkih znanosti, područje šumarstvo. Izradio je i obranio doktorsku disertaciju "Vrednovanje prirodnoga prostora na osnovi različitih čimbenika". U svrhu usavršavanja u znanstveno- istraživačkom radu, bio je na više stručnih putovanja u Sloveniji, Hrvatskoj, Austriji, Švicarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. U radu se služio osim hrvatskim i slovenskim jezikom, još i njemačkim, engleskim i poljskim. Glavno područje njegovoga znanstveno-istraživačkoga rada su fitocenološko-ekološka proučavanja (i kartiranja) šumske vegetacije Slovenije, koja su okrunjena izradom šumsko vegetacijske karte Slovenije (1975). Proučavao je proizvodnu sposobnost šumskih staništa te stupanj iskorištenosti stanišnih potencijala. Istraživao je i odnos između šume i divljači, posebice na područjima narušene ravnoteže. Radio je na uvođenju šumarstva u sustav društvenog i prostornog planiranja. Istraživao je ulogu šuma u razvoju sela. Samostalno ili timski objavio je više od 20 znanstvenih, 60 stručnih radova i više od 200 priloga za "Hrvatski šumarski životopisni leksikon" te velik broj prikaza, recenzija i popularnih članaka o šumarstvu i srodnim područjima. Po vlastitoj želji 1994. odlazi u mirovinu, kako bi imao više mogućnosti raditi na širim, interdisciplinarnim znanstveno-istraživačkim područjima u zemlji i inozemstvu. Suosnivač je Instituta za praćenje klimatskih promjena na području Slovenije; radi na provođenju Agende 21. Konvencije iz Rio de Janeira i Montrealskog protokola; inicijator je međunarodnog savjetovanja o prirodnoj baštini i čuvanju okoliša na području država Srednjeeuropske pobude (SEP); radi sa Prof. dr. se. ROKO BENIC (1911 više nevladinih organizacija (REC) u svezi s očuvanjem okoliša u Sloveniji, i predavač je za različita područja: šumarstvo, poljoprivreda, vodno gospodarstvo, energetika, prometne infrastrukture, urbanizam, elementarne nepogode i dr. Inicijator je osnivanja nevladine organizacije Pokret za očuvanje šuma u Sloveniji. U radu toga Pokreta je i sagorio. Zahvatila ga je opaka bolest s kojom se borio pune dvije godine, tražeći spas u radu, smatrajući da bi mogao još mnogo toga učiniti za šumarstvo uopće, a za slovensko posebno. Umro je 18. srpnja 2000. godine u Ljubljani, a pokopan u obiteljskoj grobnici u Kočevju. Posljednjih pet godina bio je marljiv i pouzdan suradnik i urednik za Sloveniju "Hrvatskoga šumarskoga životopisnog leksikona". Obradio je ili redigirao više od 200 životopisa slovenskih šumara koji su studirali u Hrvatskoj, magistrirali ili doktorirali, odnosno bili zaposleni u hrvatskom šumarstvu. Prije nego je prvi put otišao u bolnicu, sredio je sve rukopise za četvrtu knjigu, misleći da se neće vratiti. Ali nakon uspjele operacije uredio je i priloge za posljednju petu knjigu. Kad je izašla iz tiska i ta posljednja knjiga imao je tek snage daje pogleda i zaplače. Zamisao da načini takav leksikon za Sloveniju nije uspio ostvariti. Njegovom smrću slovensko šumarstvo izgubilo je vrijednog znanstvenika, a hrvatsko vjernog suradnika i prijatelja. Dragi Lojze, neka Vam je vječna slava i hvala! Prof. dr. sc. Josip Biskup 2000) U nedjelju se 20. kolovoza 2000. godine, zauvijek sklopiše oči sveučilišnoga profesora, doktora šumarskih znanosti i počasnoga doživotnog člana Akademije šumarskih znanosti Roka Benića. Zakoračivši tek nekoliko dana u deve desetu godinu života, okupio je 24. rujna 2000. na Mirogoju, u velikoj dvorani zagrebačkoga Krematorijuma, zadivljujuće mnoštvo svojih štovatelja, prijatelja, kolega, učenika i slijednika hrvatskoga šumarstva, drvne industrije, trgovine, su marskih znanstvenih institucijasveučilišnih krugova, da ga zajedno s obitelji, isprate u vječnost. Iz biografskih podataka vidimo daje sveučilišni profesor Roko Benić rođen u brodskoposavskom se |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 132 <-- 132 --> PDF |
lu Glogovici na dan Velike Gospe, 15. kolovoza 1911. godine od oca Antuna, obrtnika i majke Marije. Danas je rodno selo stopljeno sa Slavonskim Brodom, u kojemu je nakon glogovačke osnovne škole, završio gimnaziju. Diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1934., čime je zacrtana osnova njegova daljnjega životnoga puta. Struka gaje nosila u Senj i Rab, gdje je zakoračao svoje prve šumarske korake u okružju toliko različitom od rodnoga posavskog, zatim u Banja Luku, Cazin i Bosansku Krupu, gdje je obavljao poslove unutarnje kolonizacije, iskorištavanja šuma u vlastitoj režiji i poslove vezane za drvnu industriju. S velikim ratom vraća se u Slavoniju, radeći u Spačvi i Ravnateljstvu šuma Nova Gradiška kao referent za iskorištavanje šuma, a u kasnijem razdoblju kao direktor i tehnički direktor istoimenih šumskih gospodarstava. Poratne godine 1947. prelazi na Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu gdje je izabran za asistenta u Zavodu za uporabu šuma, kojega tada vodi prvi šumarski akademik prof. dr. A. Ugrenović. Godine 1953. izabran je za docenta, 1955. za izvanrednog, a 1961. godine za redovitog profesora za predmet Iskorišćivanje šuma. Na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu, odnosno od 1962. Šumarskom fakultetu predaje predmete Iskorišćivanje šuma, Organizaciju rada u drvnoj industriji, Zaštitu na radu i Knjigovodstvo. Osnivač je poslijediplomskih studija iz znanstvenih područja Iskorišćivanje šuma i Organizacije rada u drvnoj industriji. Petnaest godina predaje na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi i podiže nastavne i istraživačke kadrove na Lesarskom oddelku Biotehniške fakultete u Ljubljani. Na posljednjem ispraćaju nije nas stoga začudilo nazočnost dekana Biotehniške fakultete prof dr. sc. Istoka Vinklera, kao i prodekana Gozdarskog oddelka doc. dr. Igora Potočnika. Predaje također na Višoj tehničkoj školi za drvnu industriju u Novoj Gradiški, odgajajući tada, kada u Hrvatskoj još nije bilo visokoškolskog obrazovanja iz područja drvne industrije, prijeko potrebite stručnjake drvne preradbe i obradbe. Uz mnoga zaduženja na matičnom Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu valja istaknuti dekansku i prodekansku dužnost, kao i višegodišnju čelnu poziciju fakultetskoga Odbora za šume. Prof. Benić ostvaruje međunarodnu suradnju studijskim boravcima u Engleskoj (Forestry département Universiti Oxford, te na fakultetima u Bangoru, Edinburgu i Aberdeenu) kao stipendist UNES- CO-a, zatim čehoslovačkoj gdje boravi u Zvolenu i Brnu. Suosnivač je Asocijacije europskih profesora i istraživača iz područja iskorištavanja šuma i šumske tehnike, koja do danas neprekidno djeluje 34 godine. Osim toga nalazimo ga na mnogim savjetovanjima i studijskim putovanjima u mnogim europskim zemljama te Rusiji i Kanadi. Bio je član Hrvatskog šumarskog društva, a njegov tajnik 1954. godine, te glavni urednik Šumarskog lista u godinama 1948. i 1949. Začasni je član Društva inženjera i tehničara gozdarstva in lesarstva Slovenije, dopisnik Commonwealth Forestry Institute u Oxfordu, počasni član Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu, član IUFRO-a, te suradnik JAZU. Prof. dr. sc. Roko Benić je za vrijeme svoje sveučilišne karijere napisao 40 znanstvenih radova, 28 stručnih radova te 14 udžbenika i priručnika. Za znanstveni je doprinos 1980. godine nagrađen republičkom nagradom "Nikola Tesla". Može se sa sigurnošću ustvrditi kako je profesor dr. se. Roko Benić dao veliki doprinos uspostavi suvremenih obrazovnih i znanstvenih institucija i programa obrazovanja šumarskih i drvarskih stručnjaka u Hrvatskoj te, uz ostale suradnike, zacrtao zagrebačku školu iskorišćivanja šuma i organizacije rada u drvnoj industriji, na čijim tragovima i danas djeluju njegovi slijedbenici. Potrebno je navesti da se profesor Roko Benić odlikovao skromnošću i blagošću, visokom inteligencijom, logičnim razmišljanjem i zaključivanjem, brzinom odlučivanja i širinom stručnih i općih interesa. Njegovo se znanstveno djelo odlikuje ispravnim odabirom, kritičnim duhom i istrajnom ozbiljnošću, stoje cijenjeno u međunarodnim znanstvenim krugovima. U odnosima prema kolegama, suradnicima i studentima prevladavala je blagost i tolerancija. Stvarao je mostove prijateljstva, koje nikada za sobom nije rušio. Njegova je suradnja s operativom bila plodonosna, posebno u pionirskom području organizacije rada u drvnoj industriji, a doprinos razvoju znanstvenih područja iskorištavanja šuma i organizacije rada u drvnoj industriji, u kojima je djelovao u svom vremenu, gotovo je nemjerljiv. Uspostavljajući i vodeći poslijediplomsku nastavu iz navedenih područja, osigurao je vrhunski prijenos znanja i visokokvalitetne, suvremeno obrazovane stručnjake znanstvenog i operativnog šumarstva i drvne prerade u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji te Bosni i Hercegovini. Duboko sam uvjeren daje svojim pristupom svima magistrima i doktorantima ostao u uspomeni kao čovjek i nastavnik vrijedan trajnoga štovanja. Putujući s profesorom |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 133 <-- 133 --> PDF |
Benićem u mnoge strane zemlje, vući djelatnici Šumarskoga fakulma, sumnjama i strepnjama, o radouvjerio sam se s koliko je uspjeha teta u Zagrebu. stima koje donosi život i rad u žegradio mostove međunarodnog priPrivatni život ima pravo na tajljenim okruženjima, o planovima jateljstva i suradnje. I stoje najvažnovitost. Ali, dugogodišnje družeza budućnost nije, to nije čuvao za sebe, nego je u nje i prijateljstvo skida velove tajni Oprostili smo se od čovjeka i svakoj prilici nastojao predstaviti i i razotkriva dio privatnosti. Slušao stručnjaka ispred kojega i za kojim promovirati mlađe suradnike, osisam tako iz usta profesora Benića je ubraždena trajno osvijetljena guravajući im na taj način u onom priče o mnogim životnim događaCoelhova Osobna legenda. Njegov vremenu toliko potrebni izlaz u svi njima iz djetinjstva, školovanja, iz će život i djelo biti potrebno istražijet. Toga su se sa zadovoljstvom i rata, iz struke, o odnosima medu ti i budućoj javnosti potpuno i dezahvalnošću sjećali i sjećaju se njeljudima, o svakodnevnim proble taljno predstaviti. govi slijednici na zagrebačkom Šumima i zgodama koji se u biografiji Hvala i slava profesoru Beniću. marskom fakultetu profesori: Boja-ne navode, o obitelji, supruzi gos Neka mu je lagana Hrvatska zemlja! nin, Knežević, Sever, Figurić, Krpođi Olgi i sinu dr. se. Daliboru Be- pan, i mnogi drugi umrli ili još žinić, o ljudskim dnevnim strahovi-Prof. dr. se. Ante P. B. Krpan Značajniji radovi Zadaci šumarstva u Petogodišnjem planu razvitka narodne privrede FNRJ u godinama 1947-1951. Šum. list 1947: 13 8-146. Motorne lančane pile - Prilog poznavanju rada i efekata pile "Teleš" i "Mercury". Šum. list 72 (1948): 249-261. Škola uzajamne obuke kao sredstva dizanja produktivnosti rada. Šum. list 1948: 334-336. Povodom novog općeg Zakona o šumama. Gosp. list 1948:334-336. Povodom novog općeg Zakona o lovu. Gosp. list 3 (1948). Pougljavanje drveta ubrzanim postupkom. Šum. list 1949: 180. Suha destilacija drveta u pokretnim postrojenjima. Šum. list 1949: 414-423. Šumarstvo i drvna industrija. Tehnika 1949: 352-355. Ubrzano pougljavanje drveta. Tehnički pregled 1949: 166-169. Obračunavanje zarade unutar radnih brigada s obzirom na sadašnje propise. Šum. list 1949: 302-303. Organizacija rada u šumi lančanom metodom. Šum. list 1949: 129-137. Prilog poznavanju tehnike pougljavanja i kvaliteta drvnog ugljena proizvedenog ubrzanim načinom pougljavanja. Šum. list. 73 (1949): 220-232. Motorne lančane pile (s S. Frančiškovićem). Zagreb, 1949,126. Iskorišćivanje šuma. Mali šumarsko-tehnički priručnik, Zagreb, 1949, 234-289. Skideri u eksploataciji šuma. Šum. list 74 (1950): 388-400. Naučna organizacija rada i neki problemi rada u eksploataciji šuma. Organizacija rada 19S 1:21-2S. Zeitstudium als Mittel zur Bestimmung gerechter Löhne in Hauungsbetrieb Jugoslawiens. Forstarbeit 2 (1952): 3-5. Upotreba skidera za privlačenje oblovine. Drvna ind. 1012 (1952): 17-20. Istraživanje o odnosu između širine goda i zone kasnog drveta kod poljskog i običnog jasena. Glas. šum. pokuse 11(1953): 53-72. Iskorišćivanje oblovine kod izrade tesanih i piljenih željezničkih pragova i tesane i piljene skretničke i mostovne grade. Šum. list: 127-136, 1953. Ekonomična veličina odjela u nizinskim šumama promatrana sa gledišta eksploatacija šuma. Šum. list 1954: 174-182. Procjena učešća obojene srži u dubećem deblu poljskog jasena (Fr. angustifolia Vahl). Šum. list 78 (1954): 363-379. Ljetna i zimska sječa jelovine u Gorskom Kotaru. Drvna ind. 5 (1954): 1-7. Razmatranje o iskorišćivanju oblovine kod izrade pragova. Šum. list 1955: 621-634. Kalkulacije ekonomičnosti u eksploataciji šuma. Drvna ind. 4-5 (1955): 4-11, 6-8 (1955): 4-12. Širina goda kao činilac kakvoće poljske jasenovine. Šumarstvo 1955:534-545. Ekonomičnost izrade željezničkih pragova. Drvna ind. 1 (1956): 2-16. Učešće kasnog drveta u godu jelovine. Šum. list (1956): 376-386. Istraživanje o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena. Glas. šum. pokuse 12 (1956): 13-104. Nagrađivanje šumskih radnika na sječi i izradi i postojeći propisi o plaćama. Šum. list 1956: 402-411. Odnosi između cijena nekih drvnih sortimenata. Drvna ind. (1956): 175-185. Sadržaj i raspored vlage u deblu poljskog jasena. Anali za eksperim. šumarstvo JAZU 2 (1957): 5-22. Istraživanje o rasporedu nekih fizičkih svojstava o deblu poljskog i običnog jasena. Glas. šum. pokuse 13 (1957): 509-536. Istraživanje o potrošku vremena za čišćenje debla od grana i guljenje kore kod ljetne sječe jelovine u Gorskom Kotaru. Glas. šum. pokuse 13 (1957): 249-279. S puta po Poljskoj (s J. Krpanom). Drvna ind. (1957): 159-168. Mogućnost upotrebe motornih vitala "Zwergkuli" i 623 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 134 <-- 134 --> PDF |
"Bergkuli" u eksploataciji šuma. Drvna ind. (1957): 173-176. Prirodni gubitak (kalo) u iskorišćivanju šuma. Izd. Posl. udruženje šumsko-priv. organizacija, Zagreb, 1957. Kalkulacija troškova i analiza ekonomičnosti u iskorišćivanju šuma. Zagreb, 1957, 73. Normiranje rada u drvnoj industriji. Rad. Univ. Sarajevo. Zagreb, 1957. Utvrđivanje normalnog učinka rada kod obaranja i izrade jelovine u ljetnoj sječi. Šum. list (1958): 369 390. Minimalni promjer trupaca i maksimalno učešće srca kod bukove pragovske oblovinc. Drvna ind. (1958): 34-60. Ekonomičnost mehanizacije sječe. Drvna ind. (1958): 131-134. Lesnictwo i przonyel drzewni w Jugoslawii. Sylvan No 4,Warszawa, 1958. Eksploatacija šuma (suautor A. Ugrenović). Zagreb, 1958", 481 str. Racionalizacija rada u drvnoj industriji. Skripta, Zagreb, 1958, 180 str. Krojenje oblovine. Institut za šum. istr. Beograd, 1958. Raspored nekih fizičkih svojstava drveta u deblu bele topole i bele vrbe. Rad. istraž. Topola Beograd, (I960): 83-123. Zračni transport proizvoda eksploatacije šuma. Drvna ind. 1-2 (1960): 12-15. Učešće i raspored srži u deblu crne johe (Alnus glutinosa Gaertn.). Šum. list 1-2(1961): 10-35. Mehanizacija sječe i izrade u eksploataciji šuma. Šum. list 11-12(1961). The variations of some physical properties of wood in the stain of Black Alder (Alnus glutinosa Gaertn.). IUFRO, 13th Congress, Proc. 2, Wien 1961. Odjel za drvo tehnološkog instituta u Kopenhagenu. Drvna ind. 1-2 (1961): 28-29. Varijacije nekih fizičkih svojstava drva u deblu crne johe (Alnusglutinosa). Drvna ind. 3-4 (1962): 62-66. Racionalizacija rada u drvnoj industriji. Skripta, Nova Gradiška, 1962, 191 str. Neke mogućnosti boljeg korištenja sitnog drvnog materijala promatrane sa tehničkog i ekonomskog gledišta. Institut za drvo, Zagreb, 1963. Jelove grane kao potencijalna sirovina za proizvodnju ploča iverica i vlaknatica te celuloze i papira. Drvna ind. 1-2(1964): 12-16. Minimalni promjeri trupaca i maksimalno učešće crvenog srca kod pragovskih trupčića. (Analiza propisa novog standarda JUS D. D 1020-XII 1962). Šum. list 5-6 (1964): 205-212. Organizacija proizvodnje u lesni industriji. Skripta, Ljubljana, 1965, 297, str. Einge Ergebnisse der Forstbenutzung in Niederungswäldern des Savagcbietes (Slawonische Eichenwälder). Hochschule für Forstwesen und Holz verarbeitung Zvolen. Sammelbuch von Referaten des internationalen Symposiums, Zvolen, 1966,149-158. Norme i normativi u šumarstvu (sa S. Bojaninom). Posl. udruž. šum. privr. org. SRH, Zagreb, 1966, 60. Šumarsko tehnički priručnik (urednik i glav. autor). Zagreb, 1966,56. Šumsko tehnički priručnik, a) šumski fond i njegova struktura, str. 9-12; b) Iskorišćivanje glavnih šumskih proizvoda, str. 321-451; c) Neka svojstva i upotreba drveta, str. 486-500, Zagreb, 1966. Eksploatacija šuma. Drvno industrijski priručnik, 674737, Zagreb, 1967. Stand und Entwicklung der Mechanisierung der Forstnutzungsarbeiten in der S. R. Kroatien. Sopron, 1968,5. Statistička kontrola proizvodnog procesa u industriji namještaja i građevne stolarije. Drvna ind. 1 (1968): 8-18. Eine Möglichkeit zur Vcrgrosserung der Rohstoffbasis für die Faser- und Spannplattenerzcugung. Int. Symposium übert Mechanisierung bei der Forstnutzung. Sammelbuch von Referaten, Ljubljana, 1969,187-193. Neki elementi koji utiču na mogućnost iskorišćenja drva jelovih grana. Drvna ind. 11-12 (1970). Einige elemente, von denen die Verwartungsmöglich keit des Tannenastholzes abhänge. Pozna, 1970. Organizacija rada u drvnoj industriji. Znanje, Zagreb, 1970. Der gegenwärtige Stand ubd die künftige Entwicklung der Mechanisierung, von Holzernte und Transport in Kroatien. Reinchchof, 1973. Neke karakteristike drva jelovine Glas. šum. pokuse 1974:220-252. Iskorišćivanje šuma na području istočne Slavonije i susjednih područja. JAZU, Centar za znanstveni rad, Vinkovci, 1974, 137-157. Stand und probleme der mechanisierung bei der Forstnutzung in Kroatien. Finska 25 -31. VIII. 1974. Neki elementi o kojima ovisi mogućnost primjene teške mehanizacije u nizinskim šumama. JAZU, Centar za znanstveni rad, Vinkovci, 1975, 381 -388. Anwendung von Forstschlepper Kockum 820 tree farmer in Gebirgsforstung in S. R. Kroatiens. Zvolen, 1975. Der Stand und Tendenzen der Mechanisierung der Forstbenutzungsarbeiten in der S. R. Kroatien. Tharandt, 1978. Die Elemente, welche die Anwendung gewisser Mechanismen in Holztransport beeinflussen. Szczecin, Poljska, 1979. Iskorišćivanje šuma na području Slavonske Podravine. JAZU, Centar za znanstveni rad Osijek, 1980. Šumarstvo Slavonije kao temelj razvitka drvne industrije. Anali Centra Jugoslav, sklad. Osijek, 1981. |