DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 24     <-- 24 -->        PDF

J. (iračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENEISKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza 1 i II Šumarski list br. 9- 10. CXXIV (2000), 503-5 14
Turok, J., Kremer, A., de Vries, S., (compilers) Turok, J., Kremer, A., Paule, L., Bonfils, P.,
1997: First EUFORGEN meeting on Social Lipman , E., (compilers), 1999: Second EU-
Broadleaves, 23-25 October, France, IPGRI, FORGEN meeting on Social Broadleaves, Bir-
Rome, Italy. mensdorf, Switzerland, IPGRI, Rome, Italy.


SUMMARY: In this article the procedures and research results of the European
Forest Genetics Resources Programme (EUFORGEN) with the accent
on Croatia are deceribed. Republic of Croatia by signing 6 Strasbourg, 4 Helsinki
and 2 Lisbon Resolutions, getting involved in EUFORGEN Networks,
working and publishing research results about sustainable forest management,
conservation and protection of forests, has significantly contributed to
the realization of the Programme in Phase I. Our scientists, researchers and
professional experts by their presence and paper presentation on international
meetings have very successfully promoted the Croatian forestry (experience
and tradition in sustainable forest management, conservation and protection
of biodiversity and forest genetic resources).


It is proposed to the Ministry of Agriculture and Forestry to sign the letter
of agreement and to nominate the national coordinator for EUFORGEN Network
for Phase II (2000-2004.). The Ministry of Agriculture and Forestry and
Ministry of Sciences and Technology should cover Annual Contribution for
the membership of Croatia in Phase II.


Key words: Forest Genetic Resources Programme, Conservation,
Phase I and II, EUFORGEN Networks, Croatia, IPGRI.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 23     <-- 23 -->        PDF

J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ faza I i II Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 503-5 14
Gračan, J.,Anić,I.,Matić, S., 1998: Potrajno gospodarenje
i očuvanje biološke raznolikosti hrvatskih
šuma, Šum. list br. 9-10, CXXII: 437-442.


Gračan , J., 1999: Beech and Oak resources in Croatia.
Second EUFORGEN Meeting on Social
Broadleaves, IPGRI, Rome ( Turok, J., Kremer,
A., Paule, J., Bonfils, P., Lipman, E., compilers).


Idžojtić , M., 2000: Prvi sastanak EUFORGEN
mrežnog plana za crnogoricu, Šum. list br. 5-6,


CXXIV: 347-348.
Kajba , D., 1999: Reports of the progress of activities
in countries - Croatia in Populus nigra Network.
Report of the fifth EUFORGEN meeting, 5-9
May 1999, Kyiv Ukraine (J. Turok, f. Lefeure, S.
de Vriesm, N. Alba, B. Heinze, R. Voloyanchuk
and E.Limpan, eds:), IPGRI, Rome: 73-76.


Krstinić, A., Kajba, D., 1994: Conservation of
Poplar and Arborescent Willolw genetic Resources
in Croatia. FAO, Rome (Italy), Forest Dcpt.
International Poplar Commission, Working
Party on Poplar and Willow Breeding, Sapanaca
(Turkey), 3-4 Oct. 1994: nd, 8p.


K r s t i n i ć, A., K a j b a, D., 1994: Konverzacijaklonova
čistih vrsta i hibrida topola iz Sekcije Aigeiros
u Republici Hrvatskoj, Šum. list, br.: 1-2, CIX:
33-37.


Krstinić, A., Kajba, D., 1996: Populus nigra Network,
Croatia EUFORGEN, Report of the third
Meeting, Sarvar, Hungary.


Krstinić, A., Gračan, J., Kajba, D., 1996: Dostignuća
na oplemenjivanju topola i stablastih vrba
u Hrvatskoj. Unapređenje proizvodnje biomase
šumskih ekosustava: 229-237, Knjiga I, Zagreb
(Šumarski fakultet, Zagreb i Šumarski institut,
Jastrebarsko).


Krstinić, A., Kajba, D., 1996: Genetska varijabilnost
nekih domaćih provenijencija crne johe
(Anlusglutinosa (L.) Gaertn.). Unapređenje proizvodnje
biomase šumskih ekosustava: 1-8, Zagreb
(Šumarski fakultet, Zagreb, Šumarski institut,
Jastrebarsko).


Krstinić, A., Kaj ba, D., 1998: Report on the progress
of activities in counties - Croatia. Pp 10 in
Populus nigra Network. Report of the fourth meeting,
3-5 October 1997, Geradrdsbergen, Belgium,
(J. Turok, F. Lefevre, S. de Vries, N. Alba,


B. Toth, eds.) IPGRI, Rome, Italy.
Matić , S., 2000: Oak Forests in Croatia, Glasnik za
šumske pokuse, Vol. 37: 5-13.


Vidaković, M., Gračan, J., 1994: Čuvanje i povećanje
biološke raznolikosti naših šuma. Zbornik


radova savjetovanja: Privatne šume u Hrvatskoj
u ozračju helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju
europskih šuma, HAZU, Zagreb: 15-26.


Vidaković, M., Krstinić, A., Gračan, J., 1996:
Očuvanje genofonda hrasta lužnjaka u poglavlju
Oplemenjivanje hrasta lužnjaka, Monografija
Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU, Zagreb i "Hrvatske
šume", p.o. Zagreb: 140-144.


Vukelić, J., Baričević, D., Perković, Z., 1999:
Vegetacijske i druge značajke zaštićenog dijela
"Slatinskih podravskih šuma", Šum. list br. 7-8,


CXXIII: 287-299.
Frison, E., Lefevre, F., de Vries, S., Turok, J., (compilers):
1994: Populus nigra Network, Report on
the first meeting, 3-5 October, 1994, Izmit, Turkey
IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy.
Turok, J., Lefevre, F., de Vries, S., Toth, B.,
(compilers) 1996: Populus nigra Network, Report
on the second meeting, 5-7 October, 1996.
Sarvar, Hungary, IPGRI, EUFORGEN, Rome,
Italy.
Turok, J., Lefevre, F., de Vries, S., Alba, N.,
Heinze, B., Van Slycken, J., (compilers)
1997: Populus nigra Network, Report on the
fourth meeting, 3-5 October, 1997, Geraardsbergen,
Belgium, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy.
Turok, J., Lefevre, F., de Vries, S., Heinze, B.,
Volosyanchuk, Lipman, E., (compilers)
1999: Populus nigra Network, Report on the
fifth meeting, 5-8 May 1999, Kyiv, Ukraine,
IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy.


Turok, J., Kosk, V., Paule, L., Frison, E., (compilers),
1995: Picea abies Network, Report on
the first meeting, 16-18 March 1995, Tatra National
Park, Stara Lesna, Slovačka, IPGRI, EUFORGEN,
Rome, Italy.


Turok, J., Varel a, M.C., H an s en, C, 1996: Quercus
suber Network, Report on the third and
fourth meeting, 9-12 June 1996, Sassary, Sardinia,
Italy, 20-22 February 1997, Almoraina,
Spain, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy.


Turok, J., Eriksson, G., Keinschmit, J., Canger,
S., (compilers), 1996: Noble Hardwoods
Network, Report on the first meeting, 24-27
March, Escherode Germany, IPGRI, EUFORGEN,
Rome, Italy.


Turok, J., Coll in, E., Démesure, B., Eriksson,
G, Klci nschmi t, J., Rusanen, M., Stephan
, R., (compilers) 1997: Noble Hardwoods
Network, Report on the second meeting, 22-25
March, Lourizan, Spain, IPGRI, EUFORGEN,
Rome, Italy.


513




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Gracan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza I i II Šumarski list br. 9-10, CXXIV (2000). 503-514


Aktivnosti mrežnih planova u 2000. godini


Tijekom 2000. godine (prva godina Faze II) održani


su ili će se održati sastanci sljedećih mrežnih planova:
Šesti sastanak EUFORGEN Populus nigra i P. alba


(P. nigra and P. alba Network) održanje u Avignonu,
Francuska od 6.-9. veljače 2000. god. (Predstavnik
doc. dr. se. Davoriti Kajba).
Prvi EUFORGEN sastanak Četinjače (Conifers
Network) održanje u Ljubljani, Slovenija od 5.-7.
ožujka 2000. godine (dr. se. Marilena Idžojtić);


Treći EUFORGEN sastanak Socijalne listače (Social
Broadleaves Network) održanje u Borovetsku,
Bugarska od 22.-24. lipnja 2000. godine (bez nazo


čnosti predstavnika Hrvatske, dr. sc. J. Gračan će iz


raditi izvješće o radu);


Prvi EUFORGEN sastanak Mediteranski hrastovi


(Mediterranean Oak Network) održat će se u Anta


lyi, Turska od 12.-14. listopada 2000. godine (pred


stavnik Hrvatske će biti naknadno dogovoren).


Kako je iz iznešenog razvidno, nastavljena su istraživanja
prema Međunarodnom programu za europske
šumske genetske resurse (Faza II). Na temeljem toga,
potrebno je da Ministarstvo znanosti i tehnologije uplati
iznos od 5000 USD na ime članarine za 2000. godinu,
a Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva potpiše pismo
namjere i imenuje nacionalnog koordinatora.


ZAKLJUČCI


Šume u Hrvatskoj su jedan od najvrijednijih prirodnih
resursa. Medu naše najvrijednije vrste šumskog drveća
spadaju: hrast lužnjak, hrast kitnjak, obična bukva,
obična jela, plemenite listače, mediteranski hrastovi,
kao i neke od ugroženih vrsta (crna topola, brijestovi,
pitomi kesten, divlja trešnja i druge). Čiste ili mješovite
šume ovih vrsta su vrlo stabilni šumski ekosustavi,
koji se prirodno pomlađuju.


Potrajno gospodarenje, s naglaskom na očuvanje i
zaštitu naših šuma temeljna je zadaća hrvatskog šumarstva,
koja se vrlo uspješno provodi više od 200 godina.
Potpisom svih rezolucija (Strasbourg, 1990; Helsinki,
1993; Lisabon, 1998) o očuvanju i zaštiti europskih šuma
i uključenjem u Međunarodni program za šumske
genetske resurse (EUFORGEN, IPGRI, Rim, Italija) od
1994. godine, Hrvatska je pokazala Europi i svijetu da
ima dobro očuvane i potrajno gospodarene šume.


Znanstvenici i istraživači Šumarskog fakulteta i Šumarskog
instituta, kao i specijalisti "Hrvatskih šuma",


p.o. Zagreb, svojim radom i djelovanjem u mrežnim
planovima kao i objavljivanjem rezultata istraživanja u
svezi s očuvanjem i zaštitom šumskih genetskih resursa
u Hrvatskoj, dali su značajan prilog ostvarivanju i provođenju
EUFORGEN- Program u Fazi I (1994-1999).
Hrvatska je u Fazi I bila redovita članica 3 mrežna plana
(Populus nigra; Plemenite listače i Socijalne listače)
i članica promatrač u mrežnom planu Picea abies.
(Conclusions)


Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Ministarstvo
znanosti i tehnologije su naizmjenično podmirivali
godišnju članarinu za EUFORGEN u iznosu od 5000
USD u Fazi I. Koristimo priliku zahvaliti im, ne samo
na financiranju članstva u EUFORGEN-u, već i na svekolikoj
pomoći i suradnji u realizaciji ovog Programa.


U Pravilnik o uređivanju šuma potrebno je unijeti
obvezu šumovlasnika za izradu posebnog programa
(studije) za očuvanje i zaštitu šumskih genetskih resursa
rijetkih i ugroženih vrsta šumskog drveća (crna i bijela
topola, bijela joha, brijestovi, pitomi kesten, obična
jela, voćkarice i dr.). Tako izrađen Program treba biti
sastavni dio osnova gospodarenja šumama u kojima te
vrste pridolaze.


Predlaže se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva
da potpiše pismo namjere i imenuje nacionalnog koordinatora
za EUFORGEN Fazu II (2000-2004), te da tu
dokumentaciju dostavi Međunarodnom institutu za biljne
genetske resurse (IPGRI) sa sjedištem u Rimu (Italija).
U Fazi II, Hrvatska bi bila redovita članica za 4
mrežna plana: mediteranske hrastove, crnu i bijelu topolu,
plemenite i socijalne listače i promatrač za četinjače.


Godišnju članarinu za Fazu II u iznosu od 5000
USD podmirivali bi Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
i Ministarstvo znanosti i tehnologije, kao i za
Fazu I. Ministarstvo znanosti i tehnologije na redu je za
podmirenje članarine za 2000. godinu.


LITERATURA (References)


Gračan, J., 1996 a: Present status of Noble HardG
r a č a n, J., 1996b: Očuvanje biološke raznolikosti plewoods
in Croatia, EUFORGEN Noble Hardwomenitih
listača, Šum. list br. 9-10, CXX: 355-359.
ods Network, IPGRI, Rome, Italy, Report on the Gračan , J., Krstinić , A., 1997: Program očuvanja
first meeting: 45-50. genofonda šuma u g.j. "Slatinske podravske šume",
Šumarski institut, Jastrebarsko, 19 p.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 21     <-- 21 -->        PDF

.1- (iračćin: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza I i II Šumarski list br.c) 10, CXXIV (2000), 503-5 14


Tablica 5: Godišnja članarina za Fazu II (2000-2004) u USD
(Annual Contribution of countries in US $)


Faza II
2000
2000
2000
2000
2000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
10000
10000
10000
10000
12500
12500
12500
12500
12500
12500
30000
30000
30000
30000


Zemlja
Albanija
Monako
Makedonija
Armenija´
Malta´
Estonija´
Moldavija´
Bugarska
Gruzija
Azerbedžan
Litva´
Letonija
Cipar
Jugoslavija
Hrvatska´
Slovačka´
Slovenia´
Rumunjska
Luksemburg´
Bjelorusia
Mađarska´
Češka´
Poljska
Irska´
Ukrajijna´
Grčka
Portugal´
Turska
Finska
Norveška´
Danska´
Austrija´
Švedska´
Belgija´
Švicarska´
Rusija´
Nizozemska´
Španjolska´
Engleska´
Italija´
Francuska´
Njemačka´


Napomena


Stopa, udjela


0.003


0.004


0.004


0.011


0.014


0.015


0.018


0.019


0.019


0.022


0.022


0.024


0.034


0.034


0.036


0.039


0.061


0.067


0.068


0.082


0.120


0.121


0.207


0.224


0.302


0.351


0.417


0.440


0.542


0.610


0.691


0.941


1.084


1.103


1.215


1.487


1.631


2.589


5.090


5.432


6.540


9.808


Kategorija
A
A
A
A
A
BI
BI
BI
BI
BI
BI
BI
BI
BI
BI
BI
BI
BI
BI
BI
B2
B2
B2
B2
B2
B2
B2
B2
C


c


c


c


D


D


D


D


D


D


E


E


E


E


Faza I
2000
2000
2000
2000
2000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
2000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
5000
10000
5000
5000
5000
10000
5000
10000
10000
10000
10000
10000
30000
10000
10000
30000
30000
30000
30000


Stopa učešća u financiranju Ujedinjenih naroda, kategorija A<0,015; BI 0,015-0,1
B2 0,10-0,5; C 0,5-1,0; D=l ,0-5,0; E<5,0
´ = zemlje koje su bile članice Faze I ( 1994-1999).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 20     <-- 20 -->        PDF

J. Ciničan: OČUVANJU ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ faza I i II
Šumarski listbr.9 10,CXXIV(2000),503-514
utvrđivanja zajedničkih potreba za istraživanje; - praćenja progresa.


pripreme zajedničkih prijedloga projekata; Broj redovitih članova za mrežne grupe, ovisan je o
visini godišnje članarine svake članice, a određuje se


prihvaćanja odgovornosti za individualne zadatke;
prema dolje navedenom naputku:


doprinosa povećanju interesa javnog mijenja;


Godišnja članarina Broj članova po
(USD) mrežnim grupama


2000
2


5000
3


10000/12500
4


3000
5


Međunarodno tajništvo (International Secretariat)


Tajništvo osigurava Međunarodni institut za biljne Tajništvo obavlja sljedeće zadaće:
genetske resurse (1PGRI). Upravni odbor IPGRI-a čine


osigurava primjenu Programa u skladu s mandatom
dva predstavnika FAO i dva predstavnika IPGRI-a.


dobivenim od Nadzornog odbora;


Upravni odbor sastaje se dva puta godišnje radi izrade


vodi financijski menadžment Programa;


tehničkih i znanstvenih naputaka za koordinatore.


surađuje s nacionalnim koordinatorima


EUFORGEN-ov koordinator imenovan je po IP


surađuje s Nadzornim odborom;


GRI-u uz pomoć Tajništva i pomaže u radu svim mrež


organizira i priprema sastanke mrežnih grupa;


nim grupama.
osigurava podršku mrežnim grupama i provođenje


Tajništvo izrađuje izvješća o aktivnostima iz Pro


planova rada;


grama i priprema financijsko izvješće za nacionalne


koordinatore za svaku godinu i za sastanak Nadzornog
prikuplja i dostavlja potrebne informacije;


odbora.
brine se o povećanju i unapređenju odnosa s javnošću.


Godišnji proračun (Annual Budget)


Procjena godišnjeg proračuna (budžeta) za Fazu II učešća u financiranju Ujedinjenih naroda (Rezolucija
iznosi oko 300 000 USD. Taj iznos sredstava omogućio 52/215/1998).
je provođenje svih aktivnosti EUFORGEN-a u Fazi I.


Dodatna sredstva za potporu pojedinih aktivnosti
Opći troškovi IPGRI-a iznose 13 % od godišnjeg prora


mrežnih grupa (nabava sredstava za baze podataka, pučuna,
a odnose se na stanarinu i rad osoblja IPGRI-a


blikacije na nekoliko stranih jezika, usavršavanje) osi(
Tablica4i5).


guravaju se donacijama ili na druge načine.
Godišnju članarinu po članicama utvrđuje IPGRI.
Izračun visine članarine (Tablica 3) temelji se na stopi


Tablica 4: Godišnji proračun sredstava za EUFORGEN, Faza II (2000-2004)
(Estimated budget for EUFORGEN, Phase II)


Vrsta izdatka USD
Osoblje, imenovano od IPGRI-a koordinator 80000
Pomoć tajništva 45000
Sastanci Nadzornog odbora (2 sastanka za 5 godina) 20000
Sastanci mrežnih grupa 75000
Putni troškovi (Tajništvo) 13000
Reprezentacija i komunikacija 10000
Publikacije, Internet, Poštarina 25000
Ukupno 268000
Režija 13% 34840
Sveukupno 302840




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 19     <-- 19 -->        PDF

J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza I i II Šumarski list br. 9-10, CXXIV (2000), 503-514
Na 1. sastanku Nadzornog odbora (Sopron, Mađarska, gnuća i preporučio da se njegov rad produži za još pet


19.-20. studenog 1995) usvojen je način rada EUFOR- godina počevši od 1. siječnja 2000. kao Faza II.
GEN-a. Nadzorni odbor je ocijenio dosadašnja posti


Način rada za Fazu II (Mode of Operation, Phase II)


EUFORGEN program djeluje kao multiraterelni
upravni fond. Pojedine zemlje postaju formalno članice
potpisom pisma namjere s IPGRI-em u kojem je nave


dena godišnja članarina. Sporazum se prekida ako zemlja
članica u tijeku dvije godine ne podmiri članarinu.


Nacionalni koordinatori i Nadzorni odbor (National Coordinators and Steering Committee)


Kada pojedina zemlja postane članica EUFORGENA
obavezna je imenovati svoga nacionalnog koordinatora
kao službenu osobu zaduženu za kontakt s
Tajništvom za sva pitanja koja se odnose na Program.
Nadzorni odbor čine nacionalni koordinatori zemalja
članica. Nadzorni je odbor odgovoran za provođenje
Programa, a sastoje se dva puta tijekom Faze, radi:


pregleda postignutog progresa, razmatra i odlučuje


o budućim aktivnostima;
određivanja prioriteta;
pregleda službenih financijskih izvještaja koje je izradilo
Tajništvo;
donošenja proračuna za Program;
davanja preporuka i odluka u svezi s budućim aktiv


nostima;
pregleda mišljenja u svezi s aktivnosti mrežnih grupa
u odnosu na EUFORGEN;


razmatranja pitanja važnih za očuvanje šumskih
genetskih resursa u Europi.


Nadzorni odbor obično odluke donosi konsensusom.
Ako je potrebno u pojedinim slučajevima, glasovanje
se može ponoviti.


Zadaće nacionalnih koordinatora su:


biti nazočan sastancima Nadzornog odbora;
uključenje šumskih resursa u Program;
veza između Tajništva i određenih ministara;
veza između Tajništva i nacionalnih institucija koje


su uključene u aktivnosti EUFORGEN-a;
određivanje redovitih članova i članova promatrača


za mrežne planove i održavanje redovitih kontakata
s njima;
pomagati nacionalnim institucijama u provođenju


aktivnosti iz Programa.


Mrežni planovi (EUFORGEN Networks)


Europski program za šumske genetske resurse (EUFORGEN)
djeluje putem mrežnih grupa u kojima šumarski
genetičari i drugi specijalisti zajedno analiziraju
potrebe, razmjenjuju iskustva i određuju ciljeve očuvanja
i metode izbora vrsta. Mrežni planovi, također doprinose
izradi strategija očuvanja ekosustava kojima te
vrste pripadaju. Članovi mrežnih grupa, drugi znanstvenici
i šumarski menadžeri provode prihvaćene planove
rada s vlastitim resursima kao dijelovima Programa.
Utemeljeno je pet mrežnih grupa:


Četinjače (početak je kao Picea abies Network)


Mediteranski hrastovi (početak je kao Querem su


ber Network)


- Populus nigra (i P. alba)
- Plemenite listače
- Socijalne listače
Aktivnosti pojedine mrežne grupe nadzire Nadzorni
odbor.


Postoje dvije razine uključivanja zemalja u rad mrežnih
grupa: redovite članice čija je nazočnost na sastancima
financirana iz Programa, i članice promatrači,
kojima se dostavljaju informacije o radu mrežnih grupa,
ali nisu nazočni na sastancima. Redoviti i članovi
promatrači dobivaju izvještaje sa sastanaka i očekuje se
da provode usvojene planove. Podaci o članovima Networka
navedeni su u popisu, a aktivnosti su uključene u
izvješća. Takva struktura omogućuje da su mrežni planovi
relativno mali, ali zato dinamični i fleksibilni.


Redovite i članove promatrače nominira nacionalni
koordinator. Sastanci mrežnih grupa održavaju se u
određenim intervalima prema potrebi radi:


izrade prioriteta unutar mrežnog plana;


plana zajedničkih aktivnosti (kao na primjer radi in


venture stanja genetskih resursa pojedine vrste, stra


tegije dugoročnog očuvanja i tehničkih naputaka,


europske baze podataka i liste deskriptora);


- izrade i uporabe planova rada;


ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 18     <-- 18 -->        PDF

J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GKNKTSKIM RHSURSA U HRVATSKOJ - laza I i II
Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 503-5 14
OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA Faza II (2000-2004.)
(Conservation of Forest Genetic Resources Phase II, 2000-2004)


Područje i ciljevi istraživanja (Scope and Objectives)


Države potpisnice rezolucije S2 i pripadajuće međulistopadu
1994. kao sredstvo za provođenje odredbi Renarodne
institucije na prvoj Ministarskoj konferenciji o zolucije S2 (Tablica 3). Temeljni je cilj EUFORGEN-a
zaštiti šuma u Europi (Strasbourg, 1990) obvezale su se osigurati uspješno očuvanje (konservaciju) i potrajnu
primijeniti odredbe rezolucije u svojim zemljama, kouporabu
šumskih genetskih resursa u Europi.
risteći metode koje su najprikladnije za očuvanje šum


Aspekti genetskih resursa uključeni su u sve europskih
genetskih resursa.


ske procese u šumastvu (2. Ministarsku konferencija,
Odredbe rezolucije S, odnose se na razvoj modela Helsinki 1993 i 3. Ministarsku konferencija Lisabon,
za suradnju za očuvanju genetske raznolikosti europ1998).


skih šuma:
Kao europski koordinator EUFORGEN promiče os


"Olakšati i proširiti napore na nacionalnoj i nivanje i izradu nacionalnih programa za očuvanje
međunarodnoj razini, kao funkcionalni ali dragovoljni šumskih genetskih resursa, i olakšava razvoj zajedničinstrument
međunarodne suradnje između organizacija kih standarda i mehanizama za određivanje prioriteta.


radi promidžbe i koordinacije:
EUFORGEN financiraju zemlje članice, a rad koor


1.
in situ i ex situ metoda za očuvanje genetske raznolidinira
Međunarodni institut za biljne genetske resurse
kosti europskih šuma; (IPGRI) uz suradnju Odjela za šumarstvo FAO-a. Nad2.
razmjene reprodukcijskog materijala; zor nad izvršenjem Programa obavlja Nadzorni odbor
(Steering Committee), koji čine nacionalni koordinato3.
praćenja napretka u tim područjima".
ri imenovani od zemalja članica.
Kako je u uvodu naglašeno Europski program za
šumske genetske resurse (EUFORGEN) utemeljenje u


Tablica 3: Aktivnosti EUFORGEN-a po fazama - (The EUFORGEN activities for Phase I and II)


Rezolucija S2 Aktivnosti EUFORGEN-a
Faza I Faza II


In situ i ex situ - razmjena informacija XXX2 XXX
očuvanje genetske - dugoročne regionalne strategije očuvanja XXX XX
raznolikosti (konzervacija) genofonda: razvoj


-
dugoročne regionalne strategije očuvanja XXX
genofonda: koordinacija i promicanje
-
tehnički naputci XX XXX
-
deskriptori baze podataka XXX XX
-
pođi žanje javne svijesti X XXX
utvrđivanje zajedničkih istraživačkih potreba XX XX
- Razmjena reproduktivnog - razmjena genetskog materijala za XX XX
materijala (polen, sjeme, istraživanja i potrebe očuvanja genofonda
plemke, pupovi i drugo) - praćenje politike i legalnih razvoja koji X XXX
djeluju na razmjenu reproduktivnog materijala
među europskim zemljama


-
promicanje i olakšavanje razvoja mehanizama X
za uspješnu razmjenu reproduktivnog materijala
- Praćenje napretka - pregled informacija
XX XXX
-
kakvoća izvještaja prezentiranih od pojedinih X XX
država na sastanku Nadzornog odbora
1 Ovaj je dokument prihvaćen na 2. sastanku Nazdor-EUFORGEN djeluje putem manjeg broja mrežnih
nog odbora, Beč, Austrija, 26.-29. studenog 1998. planova (Network) za pojedine vrste ili grupu vrsta dr


2 XXX - veliki interes članica; xx - postoji interes člaveća.
Članovi mrežnih grupa provode dogovorene aknica;
tivnosti uporabom vlastitih genetskih resursa. EUFORGEN
je utemeljen 1994 godine s Programom za Fazu I


x - slaba zainteresiranost


u trajanju od 5 godina (listopad 1994 - listopad 1999.).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 17     <-- 17 -->        PDF

J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ faza 1 i II
Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000). 503-5 14
Tablica 2: Pregled istraživačkih zadataka


Sadašnje područje prirodnog rasprostranjenja


-
Povećanje poznavanja sadašnjeg područja prirodnog
rasprostranjenja
-
Izučavanje oplodnje, stranooplodnje i samooplodnje
-
Utjecaj populacija ograničene veličine.
Hibridizacija


-
Intogresija s drugim vrstama i kultivarima
-
Razvoj botaničkih ključeva za identifikaciju
-
In situ/ex situ metode konzervacije u odnosu na
uspješnost konzervacije
-
Posljedice na šumarstvo.
Prirodna varijabilnost (obzirom na svojstva)


-
Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost
glede morfoloških, fenoloških, biokemijskih,
genetskih, fitopatoloških svojstava
-
Sabiranje sjemena provenijencija i potomstva za
izučavanje adaptabilnih svojstava
-
Poljski testovi
-
Tehnika cijepljenja.
Razvoj strategija konzervacija i uporabe


-
Veličina populacija oplemenjivanja
-
Oplemenjivanja prema varijabilnosti
-
Izučavanje djelovanja mjera gospodarenja na uspješnost
konzervacije
-
Ekonomski potencijal plemenitih listača
-
Metode dubokog zamrzavanja (krioprezervacija).
U Tablici 2 dat je pregled najvažnijih istraživačkih
zadataka za očuvanje i uporabu genetskih resursa plemenitih
listača (Gračan , 1996).


Za izvršenje ovog mrežnog plana, zemlje članice


trebaju obaviti sljedeće zadaće:


Izraditi strategiju očuvanja (konzervacije) plemeni


tih listača iz europske perspektive;


-
Popisati postojeće genetske resurse na razini populacija;
Izraditi liste standardnih deskriptora za europsku
bazu podataka;
Sintezu dosadašnjih in situ postupaka očuvanja plemenitih
listača;
Naputke za in situ i ex situ očuvanje ugroženih plemenitih
listača;
Procjenu genetske raznolikosti po vrstama (morfologija,
fenologija, otpornost, biokemijske genetske
markere).
Stanje plemenitih listača u Hrvatskoj (Gračan ,
1996) tiskano je u EUFORGEN publikaciji Report of
the second meeting, 22-25 March 1997 Lourizan,
Spain (J. Turok, E. Collin, B. Démesure, G.
Eriksson, J. Kleinschmit, M. Rusanen, R.
Stephan), str. 45-50.


Socijalne listače, mrežni plan (Social Hardwoods Network)


Socijalne listače (hrast lužnjak, kitnjak i obična bukva)
spadaju u najvažnije vrste drveća ne samo u Hrvatskoj
već i u Europi. Prema osnovi gospodarenja iz
1996. godine ove vrste zauzimaju preko 60 % šuma u
Hrvatskoj. Hrast lužnjak u Hrvatskoj spada među osjetljive
vrste glede šteta od onečišćenja različitim polutantima
(Gračan , 1999). Tijekom Faze I održana su 2
sastanka znanstvenika, specijalista i menadžera:


Prvi sastanak EUFORGEN mrežnog plana "socijalne
listače" održan je u Bordeaux, Francuska od
23.-25. listopada 1997. godine, bez nazočnosti predstavnika
iz Hrvatske,


Drugi sastanak EUFORGEN mrežnog plana "socijalne
listače" održan je u Birmensdorfu, Švicarska
od 3.-6. lipnja 1999. godine (dr. se. Joso Gračan).


Kratko izvješće rada nakon prvog sastanka u Bordeaux-
u, pored ostalih sudionika podnio je dr. se. Joso
Gračan , predstavnik Hrvatske izloživši referat pod
naslovom "Resursi bukve i hrastova u Hrvatskoj"
(1999). Referat je tiskan u publikaciji "Second EUFORGEN
Meeting on Social Broadleaves" str. 53-59.


(J. Turok,A. Kremer, L. Paule, P. Bon fi Is and
E. L i p m a n, urednici).
U referatu (prema dogovorenoj strukturi) dati su podaci
o pridolasku i porijeklu bukve, lužnjaka i kitnjaka
u Hrvatskoj, ekonomska važnost za šumarstvo i preradu
drva, uzgojni postupci, zdravstveno stanje ovih vrsta
u nas, sadašnje genetske aktivnosti u ex situ i in situ
konzervaciji, zakonska regulativa, mjere, politika i aktivnosti
u sklopu zaštite šumskih ekosustava, oplemenjivanje
hrastova i bukve, znanstvene institucije, međunarodna
suradnja, prioriteti i zaključci.


Usvojena je sljedeća struktura izrade naputaka za
socijalne listače:
Uvod (A. Krener i T. Geburek),


-
Genetski procesi koji uzrokuju raznolikost vrste s
prirodnom hibridizacijom (A. Kremer i P. Menozzi),
In situ konzervacija (uključivši i strategije konzervacije
na granici prirodnog rasprostranjenja (B.
Bonfils, A. Aleksandrov, J. Gračan),


-
Ex situ konzervacija (T. Skropa i S. Bordaes),
Uzgojni postupci i uporaba uključivši prijenos reprodukcijskog
materijala (T. Geburek i L. Ackzell),
Zaključci (A. Kremer, T. Geburek, L. Paule i J.


Turok).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 16     <-- 16 -->        PDF

J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ faza I i II Šumarski list br. 9 10. CXXIV (2000), 503-514


Plemenite listače, mrežni plan (Noble Hardwoods Network)


U ovaj mrežni plan istraživanja uključenje najveći održanje u Sagadiu, Estonia od 13.-16. lipnja 1998.
broj vrsta šumskog drveća od kojih neke (brijestovi, pigodine
(dr. se. Joso Gračan),
tomi kesten) spadaju medu ugrožene vrste. Tijekom FaČetvrti
sastanak EUFORGEN "Plemenite listače"
ze I, održana su 44 sastanka znanstvenika, specijalista i održanje u Gmundenu, Austria od 3.-7. rujna 1999.
menadžera. Predstavnici Instituta i Fakulteta bili su nagodine
(dr. se. Davorin Kajba).
zočni na svim sastancima:


U Tablici 1 dat je pregled rodova i vrsta koje bi se
Prvi sastanak EUFORGEN "Plemenite listače" odrmogle
smatrati plemenitim listačama (11 rodova i 27
žan je u Escherode-u, Njemačka od 24.-27. ožujka vrsta) i zemlje članice mrežnog plana među kojima je i
1996. godine (dr. se. Joso Gračan),


Hrvatska. Neke su zemlje predložile da se hrast
Drugi sastanak EUFORGEN "Plemenite listače" lužnjak, kitnjak i obična bukva uključe u plemenite
održanje u Lourizan-u, Španjolska od 22.-25. ožujlistače,
ali je dogovoreno da te tri vrste ipak spadaju u
ka 1997. godine (dr. se. Joso Gračan), grupu "socijalnih listača" (Tablica 1 ).
Treći sastanak EUFORGEN "Plemenite listače"


Tablica 1 : Pregled plemenitih listača po zemljama (CR = HR).,( Gračan, 1996.)


Species A B CR DK F FI D IT LV LT M NL p SK E


cz s


Alnus cordata X
Alnus glutinosa X X X X X (x) (x) X X X X
Acer campestre (x) (x) X X X X X
Acer lobelii X
A cer platanoides (x) X X (x) X X X X X X X X
Acer pseudoplatanus X X X X X X X X X X X
Betula pendula X
Carpinus betulus (x) (x) X X
Castanea sativa X X X X X
Fraxinus angustifolia X X X X
Fraxinus excelsior X X X X X X X X X X X X X X X X
Juglans regia X X X X X
Malus sylvestris (x) X (x) (x) X X X X
Prunus avium X X X X X X X X X X X X X X X
Prunus smygdnlifolius X
Pyrus pyras ter (x) X (x) (x) X X X
Sobrus aria (x) (x) X X X
Sorbus aueuparia (x) X (x) X (x) X X X
Sorbus domestica (x) X X X X
Sorbus torminalis (x) X (x) X X X X
Tilia cordata X X X X (x) X X X X X X X X
Tilia platyphyllos X X X X X X X X
Ulmus canescens X
UImus glabra (x) X X X X X X X X X X X X X X X
Ulmus laevis X X X (x) X X X X X X X X X
Ulmus minor X X X X X X X X X X X
Ulmus procera X


X - vrlo važne plemenite listače
x - vrste važne za pojedinu zemlju


Najvažniji uzroci nestanka nekih plemenitih listača lacija, čiste sječe i drugi. Postignuta je suglasnost da se
navedeni su u izvješćima zemalja članica, od kojih nabuduća
koordinacija istraživanja usredoči na: brijestovodimo:
vrlo intenzivno gospodarenje u prošlosti, štetve,
javore, jasen i porodicu Rosaceae.
no djelovanje onečišćenja, smanjenje veličine popu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 15     <-- 15 -->        PDF

J. Glačan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza Šumarski list br. 9-10, CXXIV (2000), 503-514
Populus nigra, mrežni plan (Populs nigra Network)


Tijekom Faze I, članovi ovog mrežnog plana održali
su šest sastanaka na kojima su bili nazočni predstavnici
Hrvatske (Gračan, Krstinić, 1997; Krstinić,
Kajba, 1994, 1996, 1998; Krstinić, Gračan,
Kajba, 1996; Kajba, Vukelić, Baričević,
Perković, 1999):


Prvi sastanak EUFORGEN Populus nigra Networka
održanje u Izmitu, Turska od 3-5. listopada 1994.
god. (Predstavnik doc. dr. se. Davorin Kajba);


Drugi sastanak EUFORGEN Populus nigra Networks
održan je u Casale Monferrato, Italija od
10-12. rujna 1995. god. (Predstavnici prof. dr. sc.
Ante Krstinić i doc. dr. sc. Davorin Kajba);


Treći sastanak EUFORGEN Populus nigra Networka
održan je u Sarvaru, Mađarska od 5-7. listopada
1996. god. (Predstavnik doc. dr. sc. Davorin Kajba);


Četvrti sastanak EUFORGEN Populus nigra Networks
održanje u Geraardsbergenu, Belgija 3-5. listopada
1997. god. (Predstavnik doc. dr. sc. Davorin
Kajba);


Peti sastanak EUFORGEN Populus nigra Networka
održanje u Kijevu, Ukrajina, 5-8. svibnja 1999.
god. (Predstavnik doc. dr. se. Davorin Kajba);


Očuvanje genetskih resursa crne topole (Populus nigra)
metodom "ex situ" započeto je selekcijom i autovegetativnim
razmnožavanjem adultnih stabala tijekom
posljednjih šest godina. Selekcija je izvršena i nastavlja
se na području rijeka Save, Drave i Mure. U slivu rijeke
Dunav selekcija stabala će započeti, budući je ovaj teren
i danas djelomično nedostupan, a predstavlja najvrijednije
područje ritskih šuma s europskom crnom topolom.
Također je izvršena selekcija crne topole na području
Bosne i Hercegovine, te je uspješno razmnoženo 54 klona
koji su uključeni u program konzervacije ove vrste.


Nakon uspješne reprodukcije adultnih stabala europske
crne topole, u proljeće 1995. godine, na podru


čju Šumarije Čakovec osnovan je Salicetum, ukupne
površine 3 ha. U sklopu njega nalazi se klonski arhiv
europske crne topole s ukupno 83 klona. Budući je površina
ovog ograđenog arhiva bila limitirana, u proljeće
1998. godine osnovali smo drugi klonski arhiv na području
Šumarija Darda. Drugi arhiv za sada sadrži 63
klona europske crne topole, a sukcesivno će se nadopunjavati
glede programa selekcije i reprodukcije starih
stabala. U reprodukciji se u rasadnicima nalazi još 47
klonova koji će se uključiti u klonske arhive.


Očuvanje europske crne topole i prirodnih sastojina
topola metodom "in situ" uvršteno je pod trajnu zaštitu
bilo kao Park prirode (Kopački rit), specijalni rezervat
šumske vegetacije (Vukovarske dunavske ade) ili su područja
ritskih šuma izuzeta od redovnog gospodarenja
(Slatinske podravske šume, Osiječke dravske šume).


U baznoj EUFORGEN kolekciji klonova crne topole
zastupljena su po dva klona iz svake zemlje te su razmnožena
i dostavljena u različite europske znanstvene
institucije kako bi se izvršila ispitivanja izoenzima i genetskih
markers za istraživanja genetskog diverziteta
ove vrste. Nadopunjena je baza podataka o dosadašnjim
selekcioniranim i razmnoženim klonovima koji se
nalaze u klonskim arhivima pojedinih zemalja, a moguće
je njihovo pretraživanje putem Interneta. Također je
izrađen CD-ROM koji sadrži ukupno 134 izabrane fotografije
crnih topola i ritskih šuma, a bit će umnožen i
na taj način omogućiti zainteresiranima za njegovo korištenje.
Vrlo važna zadaća EUFORGEN-a je i promicanje
svijesti u javnosti o važnosti genetskih potencijala
šumskog drveća i očuvanja šumskih ekosustava.


U tiskanim izdanjima IPGRI-s iz Rima, nakon pojedinog
radnog sastanka mrežnog plana, objavljena su
godišnja izvješća po zemljama članicama, te više radova
naših predstavnika i znanstvenika iz ovog područja.


Picea abies L., mrežni plan {Picea abies Network)


Znanstvene ustanove Hrvatske (Institut i Fakultet) u
ovom su mrežnom planu bile nazočne samo kao promatrači.
Redoviti su članovi održali veći broj sastanaka tijekom
Faze I, a IPGRI je u svojim publikacijama EUFORGEN
Picea abies Network tiskao program i strategiju
očuvanja genetskih resursa obične smreke, izradio
bazu podataka objavljenih radova, objavio i važne publikacije
i naputke u svezi s odnosom s javnošću, kao i
više radova naših predstavnika. Ovdje navodimo samo
podatke o prva dva sastanka sudionika EUFORGEN
mrežnog plana za običnu smreku:


Prvi sastanak EUFORGEN Picea abies Network
održanje u Staroj Lesni, Slovačka od 16-18. ožujka
1995. godine uz nazočnost predstavnika 9 europskih
zemalja (bez Hrvatske),


Drugi sastanak EUFORGEN Picea abies Network
održanje u Hyytiälä, Finska od 5-9. rujna 1996.
godine uz nazočnost predstavnika 15 europskih zemalja
(bez Hrvatske).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 14     <-- 14 -->        PDF

J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ faza I i II Šumarski list br. 9- 10, CXXIV (2000), 503-5 14
vi pojedinih mrežnih planova, drugi znanstvenici i menadžeri
iz zemalja članica provode dogovoreni plan istraživanja
s vlastitim šumskim resursima prema usvojenom
Programu. Rad EUFORGEN-a prati i koordinira
Nadzorni odbor (Steering Committee) koji čine nacionalni
koordinatori. Prema originalnoj zamisli dogovoreno
je da EUFORGEN traje 5 godina (listopad 1994.listopad
1999). Na 2. sastanku Nadzornog odbora (Beč,
Austria, 26.-29. studeni 1998) razmotren je i usvojen
prijedlog produženja rada EUFORGEN-a (od 1. siječnja
2000. do 31. prosinca 2004). Taj je prijedlog dostav


ljen članicama na usvajanje (pismo namjere i imenovanje
nacionalnog koordinatora). Republika Hrvatska
(Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva) još nije potpisala
pismo namjere i imenovala koordinatora. Godišnja
članarina za Hrvatsku iznosi 5000 USD, koju su od
1994. godine plaćali Ministarstvo znanosti i tehnologije
i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. "Hrvatske
šume", p.o. Zagreb i Ministarstvo znanosti i tehnologije
financijski podupiru ova istraživanja u okviru programa
znanstveno-istraživačkog rada. Koristimo priliku
zahvaliti im na pomoći i suradnji.


UVOD - (Introduction)


Šume su jedan od najvrijednijih samoobnovljenih
prirodnih resursa u Hrvatskoj. Njihova ukupna površina
iznosi više od 2 milijuna hektara ili oko 35 % ukupne
površine Hrvatske. Medu naše najvrijednije vrste šumskog
drveća spadaju: hrast lužnjak (Querem robur L.),
kitnjak (Q. petrea Liebl.), bukva (Fagus sylvatica L.)
jela (Abies alba L.) plemenite listače (jaseni, javori, brijestovi,
johe, kesteni, domaći orah, voćkarice i dr.), mediteranski
hrastovi i neke ugrožene vrste drveća (crna i
bijela topola, divlja trešnja, brijestovi, orah). Njihove
šume, čiste ili mješovite vrlo su stabilni šumski ekosustavi
koji se prirodno pomlađuju (Gračan, 1999, Mati
ć, 2000). Prema šumskogospodarskoj osnovi područja
iz 1996. godine ove šume zauzimaju značajan dio
ukupne šumske površine s drvnom zalihom od oko 300
milijuna m´.


Potpisom deklaracije iz Rio de Janeira, te šest rezolucija
iz Stasbourga (1990), četiri iz Helsinkija (1993) i
dvije iz Lisabona ( 1998), Hrvatska je i zvanično potvrdila
da joj je osnovni cilj potrajno gospodarenje s naglaskom
na očuvanje i zaštitu šuma, koji je više od 200 go


dina temeljni postulat gospodarenja u nas. Hrvatsko šumarstvo
ima bogatu i dugotrajnu povijest i tradiciju potrajnog
i ekološkog načina gospodarenje šumama, uključujući
i posebnu brigu za vrijedne prirodne resurse i biološku
raznolikost (Gračan, A n i ć, M a t i ć, 1998).


U okviru Faze I, EUFORGEN programa bilo je pet
mrežnih istraživanja (Picea abies, Querem suber, Populus
nigra, plemenite listače i socijalne listače), dok je
Nadzorni odbor za Fazu II mrežne planove proširio na:


četinjače, mediteranske hrastove, crnu i bijelu topolu,
plemenite listače i socijelne listače (hrast lužnjak,
kitnjak i bukva).


Znanstvenici Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta
predstavljali su Hrvatsku na mnogim sastancima
podnoseći izvješća i referate o radu i rezultatima istraživanja
u svezi sa zaštitom i očuvanjem šumskih ekosustava
i biološkom raznolikosti (Vidaković,
Gračan, 1994; Vidaković, Krstinić, Gračan,
1996). U ovom su radu opisani rezultati mrežnih istraživanja
s naglaskom na Fazu 1 i Fazu II.


OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA Faza I (1994-1999)
(Conservation of Forest Genetic Resources Phase I (1994-1999)


Republika Hrvatska postala je redoviti član Europskog
programa za očuvanje šumskih genetskih resursa
(EUFORGEN) u listopadu 1994. godine, nakon stoje tadašnji
ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Tarnaj,
dipl. ing. šum., potpisao pismo namjere i imenovao nacionalnog
koordinatora (Gračan, 1996). Godišnju članarinu
u iznosu od 5000 USD odredio je Međunarodni
institut za biljne genetske resurse (1PGRI) prema stopi
koja se primjenjuje za financiranje Ujedinjenih naroda.


Šumarski institut, Jastrebarsko i Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, kao znanstvene ustanove, zadužene
su za obavljanje istraživanja na 3 mrežna plana
kao redoviti članovi i na 1 planu kao promatrači:


Populus nigra L., Network (dr. sc. A.Krstinić, dr. sc.


D. Kajba)
Picea abies L., Network - promatrači (dr. sc. J.
Gračan i mr. sc. M. Idžojtić)
Plemenite listače, Network (dr. sc. J. Gračan, dr. sc.


D. Kajba)
Socijalne listače, Network (dr. sc. J. Gračan).
Hrvatska nije sudjelovala u mrežnom planu za
Querem suber L., Network.
U okviru Faze I (1994-1999) održanje velik broj
znanstvenih sastanaka iz šumarske genetike, drugih
specijalnosti kao i iz prakse na svih 5 mrežnih planova.
Na tim su sastancima razmatrani i usvojeni programi,
strategije očuvanja šumskih genetskih resursa, broj
mrežnih planova, izbor vrsta ili grupa vrsta za istraživanja
i drugi poslovi:




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 13     <-- 13 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 503-514
U DK 630* 165


OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza I i II


(CONSERVATION OF FOREST GENETIC RESOURCES IN CROATIA - Phase I and II)


Joso GRAČAN*


SAŽETAK: Ovaj pregledni članak obrađuje postupke i rezultate istraživanja
Europskog programa za očuvanje i zaštitu šumskih genetskih resursa (EUFORGEN)
s naglaskom na Hrvatsku. Hrvatska je potpisom 6 rezolucija iz
Strasbourga (1990), četiri rezolucije iz Helsinkia (1993) i 2 rezulucije iz Lisa-
bona (1998) i uključenjem u program mrežnih istraživanja (EUFORGEN Networks),
radom na programu i objavljivanjem postignuća o potraj nom gospodarenju,
zaštiti i očuvanju šuma, dala značajan doprinos ostvarivanju programa
u Fazi I. Znanstvenici, istraživači i stručni eksperti svojim nastupima i
izlaganjima na međunarodnim skupovima uspješno su predstavljali hrvatsko
šumarstvo (bogato iskustvo i tradiciju potrajnog gospodarenja šumama, očuvanje
i zaštita biološke raznolikosti i šumskih genetskih resursa).


Predloženo je Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da donese odluku o
potpisu pisma namjere za članstvo Hrvatske u EUFORGEN mrežnim istraživanjima
(EUFORGEN Networks) i u Fazi 11 (2000-2004.), kao i da imenuje
nacionalnog koordinatora u vezi s tim. Ministarstvo znanosti i tehnologije treba
osigurati financijsku potporu za godišnju članarinu za 2000. godinu.


Kjučne riječi: šumski genetski resursi, očuvanje, Faza I i Faza II,
mrežni planovi, Hrvatska, EUFORGEN, 1PGR1.


PREDGOVOR - (Preface)


Međunarodni institut za biljne genetske resurse ma sudjeluje od 1994. godine. Financijsku potporu za
(IPGRI) je autonomna međunarodna znanstvena orgaova
istraživanja osiguralo je 48 zemalja i 18 međunaronizacija
s potporom konsultativne grupe za međunadnih
organizacija, fondova i banaka, među kojima je i
rodna poljoprivredna istraživanja (CHIAR). Temeljne Hrvatska.
zadaće Međunarodnog instituta za biljne genetske re


Europski program za šumske genetske resurse (EUsurse
su unapređenje očuvanja i uporabe genetskih raz


FORGEN) osnovan je radi suradnje između europskih
nolikosti biljnih resursa na dobrobit sadašnjih i budu


zemalja s ciljem učinkovitog osiguranja očuvanja i poćih
generacija. Sjedište IPGRI-a je u Rimu, Italija s


trajne uporabe šumskih genetskih resursa. Program je
uredima u 15 zemalja širom svijeta. Institut djeluje na


utemeljen na osnovi Rezolucije S2 Ministarske konfetri
programa: (1) biljni genetski resursi, (2) međunaro


rencije o zaštiti europskih šuma, koja je održana u
dna potpora i (3) međunarodna mreža za unapređenje


Strassbourgu, Francuska, 1990. godine. Program fiproizvodnje
banana i vrsta roda Plantago (INIBAP).


nanciraju zemlje članice, a IPGRI koordinira rad zajed


Međunarodni status IPGRI-a utvrđenje osnivačkim no s Odjelom za šumarstvo FAO-a. Njihova je zadaća
sporazumom koji je do siječnja 1998. godine ratificiraobjavljivanje
informacija i raznih inicijativa u svezi sa
lo 45 različitih zemalja. Republika Hrvatska do sada nisuradnjom.
Program funkcionira u obliku mrežnih plaje
ratificirala ovaj sporazum, iako u ovim istraživanji-nova u kojima šumarski genetičari i drugi specijalisti


rade zajednički na analizi i razmjeni informacija za iz


bor vrsta drveća. Mrežni planovi doprinose izradi razli


čitih strategija za očuvanje šumskih ekosustava. Člano


* Dr. sc. Joso Gračan, Šumarski institut, Jastrebarsko