DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 24 <-- 24 --> PDF |
J. (iračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENEISKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza 1 i II Šumarski list br. 9- 10. CXXIV (2000), 503-5 14 Turok, J., Kremer, A., de Vries, S., (compilers) Turok, J., Kremer, A., Paule, L., Bonfils, P., 1997: First EUFORGEN meeting on Social Lipman , E., (compilers), 1999: Second EU- Broadleaves, 23-25 October, France, IPGRI, FORGEN meeting on Social Broadleaves, Bir- Rome, Italy. mensdorf, Switzerland, IPGRI, Rome, Italy. SUMMARY: In this article the procedures and research results of the European Forest Genetics Resources Programme (EUFORGEN) with the accent on Croatia are deceribed. Republic of Croatia by signing 6 Strasbourg, 4 Helsinki and 2 Lisbon Resolutions, getting involved in EUFORGEN Networks, working and publishing research results about sustainable forest management, conservation and protection of forests, has significantly contributed to the realization of the Programme in Phase I. Our scientists, researchers and professional experts by their presence and paper presentation on international meetings have very successfully promoted the Croatian forestry (experience and tradition in sustainable forest management, conservation and protection of biodiversity and forest genetic resources). It is proposed to the Ministry of Agriculture and Forestry to sign the letter of agreement and to nominate the national coordinator for EUFORGEN Network for Phase II (2000-2004.). The Ministry of Agriculture and Forestry and Ministry of Sciences and Technology should cover Annual Contribution for the membership of Croatia in Phase II. Key words: Forest Genetic Resources Programme, Conservation, Phase I and II, EUFORGEN Networks, Croatia, IPGRI. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 23 <-- 23 --> PDF |
J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ faza I i II Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 503-5 14 Gračan, J.,Anić,I.,Matić, S., 1998: Potrajno gospodarenje i očuvanje biološke raznolikosti hrvatskih šuma, Šum. list br. 9-10, CXXII: 437-442. Gračan , J., 1999: Beech and Oak resources in Croatia. Second EUFORGEN Meeting on Social Broadleaves, IPGRI, Rome ( Turok, J., Kremer, A., Paule, J., Bonfils, P., Lipman, E., compilers). Idžojtić , M., 2000: Prvi sastanak EUFORGEN mrežnog plana za crnogoricu, Šum. list br. 5-6, CXXIV: 347-348. Kajba , D., 1999: Reports of the progress of activities in countries - Croatia in Populus nigra Network. Report of the fifth EUFORGEN meeting, 5-9 May 1999, Kyiv Ukraine (J. Turok, f. Lefeure, S. de Vriesm, N. Alba, B. Heinze, R. Voloyanchuk and E.Limpan, eds:), IPGRI, Rome: 73-76. Krstinić, A., Kajba, D., 1994: Conservation of Poplar and Arborescent Willolw genetic Resources in Croatia. FAO, Rome (Italy), Forest Dcpt. International Poplar Commission, Working Party on Poplar and Willow Breeding, Sapanaca (Turkey), 3-4 Oct. 1994: nd, 8p. K r s t i n i ć, A., K a j b a, D., 1994: Konverzacijaklonova čistih vrsta i hibrida topola iz Sekcije Aigeiros u Republici Hrvatskoj, Šum. list, br.: 1-2, CIX: 33-37. Krstinić, A., Kajba, D., 1996: Populus nigra Network, Croatia EUFORGEN, Report of the third Meeting, Sarvar, Hungary. Krstinić, A., Gračan, J., Kajba, D., 1996: Dostignuća na oplemenjivanju topola i stablastih vrba u Hrvatskoj. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava: 229-237, Knjiga I, Zagreb (Šumarski fakultet, Zagreb i Šumarski institut, Jastrebarsko). Krstinić, A., Kajba, D., 1996: Genetska varijabilnost nekih domaćih provenijencija crne johe (Anlusglutinosa (L.) Gaertn.). Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava: 1-8, Zagreb (Šumarski fakultet, Zagreb, Šumarski institut, Jastrebarsko). Krstinić, A., Kaj ba, D., 1998: Report on the progress of activities in counties - Croatia. Pp 10 in Populus nigra Network. Report of the fourth meeting, 3-5 October 1997, Geradrdsbergen, Belgium, (J. Turok, F. Lefevre, S. de Vries, N. Alba, B. Toth, eds.) IPGRI, Rome, Italy. Matić , S., 2000: Oak Forests in Croatia, Glasnik za šumske pokuse, Vol. 37: 5-13. Vidaković, M., Gračan, J., 1994: Čuvanje i povećanje biološke raznolikosti naših šuma. Zbornik radova savjetovanja: Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma, HAZU, Zagreb: 15-26. Vidaković, M., Krstinić, A., Gračan, J., 1996: Očuvanje genofonda hrasta lužnjaka u poglavlju Oplemenjivanje hrasta lužnjaka, Monografija Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU, Zagreb i "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: 140-144. Vukelić, J., Baričević, D., Perković, Z., 1999: Vegetacijske i druge značajke zaštićenog dijela "Slatinskih podravskih šuma", Šum. list br. 7-8, CXXIII: 287-299. Frison, E., Lefevre, F., de Vries, S., Turok, J., (compilers): 1994: Populus nigra Network, Report on the first meeting, 3-5 October, 1994, Izmit, Turkey IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. Turok, J., Lefevre, F., de Vries, S., Toth, B., (compilers) 1996: Populus nigra Network, Report on the second meeting, 5-7 October, 1996. Sarvar, Hungary, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. Turok, J., Lefevre, F., de Vries, S., Alba, N., Heinze, B., Van Slycken, J., (compilers) 1997: Populus nigra Network, Report on the fourth meeting, 3-5 October, 1997, Geraardsbergen, Belgium, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. Turok, J., Lefevre, F., de Vries, S., Heinze, B., Volosyanchuk, Lipman, E., (compilers) 1999: Populus nigra Network, Report on the fifth meeting, 5-8 May 1999, Kyiv, Ukraine, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. Turok, J., Kosk, V., Paule, L., Frison, E., (compilers), 1995: Picea abies Network, Report on the first meeting, 16-18 March 1995, Tatra National Park, Stara Lesna, Slovačka, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. Turok, J., Varel a, M.C., H an s en, C, 1996: Quercus suber Network, Report on the third and fourth meeting, 9-12 June 1996, Sassary, Sardinia, Italy, 20-22 February 1997, Almoraina, Spain, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. Turok, J., Eriksson, G., Keinschmit, J., Canger, S., (compilers), 1996: Noble Hardwoods Network, Report on the first meeting, 24-27 March, Escherode Germany, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. Turok, J., Coll in, E., Démesure, B., Eriksson, G, Klci nschmi t, J., Rusanen, M., Stephan , R., (compilers) 1997: Noble Hardwoods Network, Report on the second meeting, 22-25 March, Lourizan, Spain, IPGRI, EUFORGEN, Rome, Italy. 513 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 21 <-- 21 --> PDF |
.1- (iračćin: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza I i II Šumarski list br.c) 10, CXXIV (2000), 503-5 14 Tablica 5: Godišnja članarina za Fazu II (2000-2004) u USD (Annual Contribution of countries in US $) Faza II 2000 2000 2000 2000 2000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 10000 10000 10000 10000 12500 12500 12500 12500 12500 12500 30000 30000 30000 30000 Zemlja Albanija Monako Makedonija Armenija´ Malta´ Estonija´ Moldavija´ Bugarska Gruzija Azerbedžan Litva´ Letonija Cipar Jugoslavija Hrvatska´ Slovačka´ Slovenia´ Rumunjska Luksemburg´ Bjelorusia Mađarska´ Češka´ Poljska Irska´ Ukrajijna´ Grčka Portugal´ Turska Finska Norveška´ Danska´ Austrija´ Švedska´ Belgija´ Švicarska´ Rusija´ Nizozemska´ Španjolska´ Engleska´ Italija´ Francuska´ Njemačka´ Napomena Stopa, udjela 0.003 0.004 0.004 0.011 0.014 0.015 0.018 0.019 0.019 0.022 0.022 0.024 0.034 0.034 0.036 0.039 0.061 0.067 0.068 0.082 0.120 0.121 0.207 0.224 0.302 0.351 0.417 0.440 0.542 0.610 0.691 0.941 1.084 1.103 1.215 1.487 1.631 2.589 5.090 5.432 6.540 9.808 Kategorija A A A A A BI BI BI BI BI BI BI BI BI BI BI BI BI BI BI B2 B2 B2 B2 B2 B2 B2 B2 C c c c D D D D D D E E E E Faza I 2000 2000 2000 2000 2000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 2000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 5000 10000 5000 5000 5000 10000 5000 10000 10000 10000 10000 10000 30000 10000 10000 30000 30000 30000 30000 Stopa učešća u financiranju Ujedinjenih naroda, kategorija A<0,015; BI 0,015-0,1 B2 0,10-0,5; C 0,5-1,0; D=l ,0-5,0; E<5,0 ´ = zemlje koje su bile članice Faze I ( 1994-1999). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J. Ciničan: OČUVANJU ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ faza I i II Šumarski listbr.9 10,CXXIV(2000),503-514 utvrđivanja zajedničkih potreba za istraživanje; - praćenja progresa. pripreme zajedničkih prijedloga projekata; Broj redovitih članova za mrežne grupe, ovisan je o visini godišnje članarine svake članice, a određuje se prihvaćanja odgovornosti za individualne zadatke; prema dolje navedenom naputku: doprinosa povećanju interesa javnog mijenja; Godišnja članarina Broj članova po (USD) mrežnim grupama 2000 2 5000 3 10000/12500 4 3000 5 Međunarodno tajništvo (International Secretariat) Tajništvo osigurava Međunarodni institut za biljne Tajništvo obavlja sljedeće zadaće: genetske resurse (1PGRI). Upravni odbor IPGRI-a čine osigurava primjenu Programa u skladu s mandatom dva predstavnika FAO i dva predstavnika IPGRI-a. dobivenim od Nadzornog odbora; Upravni odbor sastaje se dva puta godišnje radi izrade vodi financijski menadžment Programa; tehničkih i znanstvenih naputaka za koordinatore. surađuje s nacionalnim koordinatorima EUFORGEN-ov koordinator imenovan je po IP surađuje s Nadzornim odborom; GRI-u uz pomoć Tajništva i pomaže u radu svim mrež organizira i priprema sastanke mrežnih grupa; nim grupama. osigurava podršku mrežnim grupama i provođenje Tajništvo izrađuje izvješća o aktivnostima iz Pro planova rada; grama i priprema financijsko izvješće za nacionalne koordinatore za svaku godinu i za sastanak Nadzornog prikuplja i dostavlja potrebne informacije; odbora. brine se o povećanju i unapređenju odnosa s javnošću. Godišnji proračun (Annual Budget) Procjena godišnjeg proračuna (budžeta) za Fazu II učešća u financiranju Ujedinjenih naroda (Rezolucija iznosi oko 300 000 USD. Taj iznos sredstava omogućio 52/215/1998). je provođenje svih aktivnosti EUFORGEN-a u Fazi I. Dodatna sredstva za potporu pojedinih aktivnosti Opći troškovi IPGRI-a iznose 13 % od godišnjeg prora mrežnih grupa (nabava sredstava za baze podataka, pučuna, a odnose se na stanarinu i rad osoblja IPGRI-a blikacije na nekoliko stranih jezika, usavršavanje) osi( Tablica4i5). guravaju se donacijama ili na druge načine. Godišnju članarinu po članicama utvrđuje IPGRI. Izračun visine članarine (Tablica 3) temelji se na stopi Tablica 4: Godišnji proračun sredstava za EUFORGEN, Faza II (2000-2004) (Estimated budget for EUFORGEN, Phase II) Vrsta izdatka USD Osoblje, imenovano od IPGRI-a koordinator 80000 Pomoć tajništva 45000 Sastanci Nadzornog odbora (2 sastanka za 5 godina) 20000 Sastanci mrežnih grupa 75000 Putni troškovi (Tajništvo) 13000 Reprezentacija i komunikacija 10000 Publikacije, Internet, Poštarina 25000 Ukupno 268000 Režija 13% 34840 Sveukupno 302840 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 18 <-- 18 --> PDF |
J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GKNKTSKIM RHSURSA U HRVATSKOJ - laza I i II Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 503-5 14 OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA Faza II (2000-2004.) (Conservation of Forest Genetic Resources Phase II, 2000-2004) Područje i ciljevi istraživanja (Scope and Objectives) Države potpisnice rezolucije S2 i pripadajuće međulistopadu 1994. kao sredstvo za provođenje odredbi Renarodne institucije na prvoj Ministarskoj konferenciji o zolucije S2 (Tablica 3). Temeljni je cilj EUFORGEN-a zaštiti šuma u Europi (Strasbourg, 1990) obvezale su se osigurati uspješno očuvanje (konservaciju) i potrajnu primijeniti odredbe rezolucije u svojim zemljama, kouporabu šumskih genetskih resursa u Europi. risteći metode koje su najprikladnije za očuvanje šum Aspekti genetskih resursa uključeni su u sve europskih genetskih resursa. ske procese u šumastvu (2. Ministarsku konferencija, Odredbe rezolucije S, odnose se na razvoj modela Helsinki 1993 i 3. Ministarsku konferencija Lisabon, za suradnju za očuvanju genetske raznolikosti europ1998). skih šuma: Kao europski koordinator EUFORGEN promiče os "Olakšati i proširiti napore na nacionalnoj i nivanje i izradu nacionalnih programa za očuvanje međunarodnoj razini, kao funkcionalni ali dragovoljni šumskih genetskih resursa, i olakšava razvoj zajedničinstrument međunarodne suradnje između organizacija kih standarda i mehanizama za određivanje prioriteta. radi promidžbe i koordinacije: EUFORGEN financiraju zemlje članice, a rad koor 1. in situ i ex situ metoda za očuvanje genetske raznolidinira Međunarodni institut za biljne genetske resurse kosti europskih šuma; (IPGRI) uz suradnju Odjela za šumarstvo FAO-a. Nad2. razmjene reprodukcijskog materijala; zor nad izvršenjem Programa obavlja Nadzorni odbor (Steering Committee), koji čine nacionalni koordinato3. praćenja napretka u tim područjima". ri imenovani od zemalja članica. Kako je u uvodu naglašeno Europski program za šumske genetske resurse (EUFORGEN) utemeljenje u Tablica 3: Aktivnosti EUFORGEN-a po fazama - (The EUFORGEN activities for Phase I and II) Rezolucija S2 Aktivnosti EUFORGEN-a Faza I Faza II In situ i ex situ - razmjena informacija XXX2 XXX očuvanje genetske - dugoročne regionalne strategije očuvanja XXX XX raznolikosti (konzervacija) genofonda: razvoj - dugoročne regionalne strategije očuvanja XXX genofonda: koordinacija i promicanje - tehnički naputci XX XXX - deskriptori baze podataka XXX XX - pođi žanje javne svijesti X XXX utvrđivanje zajedničkih istraživačkih potreba XX XX - Razmjena reproduktivnog - razmjena genetskog materijala za XX XX materijala (polen, sjeme, istraživanja i potrebe očuvanja genofonda plemke, pupovi i drugo) - praćenje politike i legalnih razvoja koji X XXX djeluju na razmjenu reproduktivnog materijala među europskim zemljama - promicanje i olakšavanje razvoja mehanizama X za uspješnu razmjenu reproduktivnog materijala - Praćenje napretka - pregled informacija XX XXX - kakvoća izvještaja prezentiranih od pojedinih X XX država na sastanku Nadzornog odbora 1 Ovaj je dokument prihvaćen na 2. sastanku Nazdor-EUFORGEN djeluje putem manjeg broja mrežnih nog odbora, Beč, Austrija, 26.-29. studenog 1998. planova (Network) za pojedine vrste ili grupu vrsta dr 2 XXX - veliki interes članica; xx - postoji interes člaveća. Članovi mrežnih grupa provode dogovorene aknica; tivnosti uporabom vlastitih genetskih resursa. EUFORGEN je utemeljen 1994 godine s Programom za Fazu I x - slaba zainteresiranost u trajanju od 5 godina (listopad 1994 - listopad 1999.). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 17 <-- 17 --> PDF |
J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ faza 1 i II Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000). 503-5 14 Tablica 2: Pregled istraživačkih zadataka Sadašnje područje prirodnog rasprostranjenja - Povećanje poznavanja sadašnjeg područja prirodnog rasprostranjenja - Izučavanje oplodnje, stranooplodnje i samooplodnje - Utjecaj populacija ograničene veličine. Hibridizacija - Intogresija s drugim vrstama i kultivarima - Razvoj botaničkih ključeva za identifikaciju - In situ/ex situ metode konzervacije u odnosu na uspješnost konzervacije - Posljedice na šumarstvo. Prirodna varijabilnost (obzirom na svojstva) - Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost glede morfoloških, fenoloških, biokemijskih, genetskih, fitopatoloških svojstava - Sabiranje sjemena provenijencija i potomstva za izučavanje adaptabilnih svojstava - Poljski testovi - Tehnika cijepljenja. Razvoj strategija konzervacija i uporabe - Veličina populacija oplemenjivanja - Oplemenjivanja prema varijabilnosti - Izučavanje djelovanja mjera gospodarenja na uspješnost konzervacije - Ekonomski potencijal plemenitih listača - Metode dubokog zamrzavanja (krioprezervacija). U Tablici 2 dat je pregled najvažnijih istraživačkih zadataka za očuvanje i uporabu genetskih resursa plemenitih listača (Gračan , 1996). Za izvršenje ovog mrežnog plana, zemlje članice trebaju obaviti sljedeće zadaće: Izraditi strategiju očuvanja (konzervacije) plemeni tih listača iz europske perspektive; - Popisati postojeće genetske resurse na razini populacija; Izraditi liste standardnih deskriptora za europsku bazu podataka; Sintezu dosadašnjih in situ postupaka očuvanja plemenitih listača; Naputke za in situ i ex situ očuvanje ugroženih plemenitih listača; Procjenu genetske raznolikosti po vrstama (morfologija, fenologija, otpornost, biokemijske genetske markere). Stanje plemenitih listača u Hrvatskoj (Gračan , 1996) tiskano je u EUFORGEN publikaciji Report of the second meeting, 22-25 March 1997 Lourizan, Spain (J. Turok, E. Collin, B. Démesure, G. Eriksson, J. Kleinschmit, M. Rusanen, R. Stephan), str. 45-50. Socijalne listače, mrežni plan (Social Hardwoods Network) Socijalne listače (hrast lužnjak, kitnjak i obična bukva) spadaju u najvažnije vrste drveća ne samo u Hrvatskoj već i u Europi. Prema osnovi gospodarenja iz 1996. godine ove vrste zauzimaju preko 60 % šuma u Hrvatskoj. Hrast lužnjak u Hrvatskoj spada među osjetljive vrste glede šteta od onečišćenja različitim polutantima (Gračan , 1999). Tijekom Faze I održana su 2 sastanka znanstvenika, specijalista i menadžera: Prvi sastanak EUFORGEN mrežnog plana "socijalne listače" održan je u Bordeaux, Francuska od 23.-25. listopada 1997. godine, bez nazočnosti predstavnika iz Hrvatske, Drugi sastanak EUFORGEN mrežnog plana "socijalne listače" održan je u Birmensdorfu, Švicarska od 3.-6. lipnja 1999. godine (dr. se. Joso Gračan). Kratko izvješće rada nakon prvog sastanka u Bordeaux- u, pored ostalih sudionika podnio je dr. se. Joso Gračan , predstavnik Hrvatske izloživši referat pod naslovom "Resursi bukve i hrastova u Hrvatskoj" (1999). Referat je tiskan u publikaciji "Second EUFORGEN Meeting on Social Broadleaves" str. 53-59. (J. Turok,A. Kremer, L. Paule, P. Bon fi Is and E. L i p m a n, urednici). U referatu (prema dogovorenoj strukturi) dati su podaci o pridolasku i porijeklu bukve, lužnjaka i kitnjaka u Hrvatskoj, ekonomska važnost za šumarstvo i preradu drva, uzgojni postupci, zdravstveno stanje ovih vrsta u nas, sadašnje genetske aktivnosti u ex situ i in situ konzervaciji, zakonska regulativa, mjere, politika i aktivnosti u sklopu zaštite šumskih ekosustava, oplemenjivanje hrastova i bukve, znanstvene institucije, međunarodna suradnja, prioriteti i zaključci. Usvojena je sljedeća struktura izrade naputaka za socijalne listače: Uvod (A. Krener i T. Geburek), - Genetski procesi koji uzrokuju raznolikost vrste s prirodnom hibridizacijom (A. Kremer i P. Menozzi), In situ konzervacija (uključivši i strategije konzervacije na granici prirodnog rasprostranjenja (B. Bonfils, A. Aleksandrov, J. Gračan), - Ex situ konzervacija (T. Skropa i S. Bordaes), Uzgojni postupci i uporaba uključivši prijenos reprodukcijskog materijala (T. Geburek i L. Ackzell), Zaključci (A. Kremer, T. Geburek, L. Paule i J. Turok). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 16 <-- 16 --> PDF |
J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ faza I i II Šumarski list br. 9 10. CXXIV (2000), 503-514 Plemenite listače, mrežni plan (Noble Hardwoods Network) U ovaj mrežni plan istraživanja uključenje najveći održanje u Sagadiu, Estonia od 13.-16. lipnja 1998. broj vrsta šumskog drveća od kojih neke (brijestovi, pigodine (dr. se. Joso Gračan), tomi kesten) spadaju medu ugrožene vrste. Tijekom FaČetvrti sastanak EUFORGEN "Plemenite listače" ze I, održana su 44 sastanka znanstvenika, specijalista i održanje u Gmundenu, Austria od 3.-7. rujna 1999. menadžera. Predstavnici Instituta i Fakulteta bili su nagodine (dr. se. Davorin Kajba). zočni na svim sastancima: U Tablici 1 dat je pregled rodova i vrsta koje bi se Prvi sastanak EUFORGEN "Plemenite listače" odrmogle smatrati plemenitim listačama (11 rodova i 27 žan je u Escherode-u, Njemačka od 24.-27. ožujka vrsta) i zemlje članice mrežnog plana među kojima je i 1996. godine (dr. se. Joso Gračan), Hrvatska. Neke su zemlje predložile da se hrast Drugi sastanak EUFORGEN "Plemenite listače" lužnjak, kitnjak i obična bukva uključe u plemenite održanje u Lourizan-u, Španjolska od 22.-25. ožujlistače, ali je dogovoreno da te tri vrste ipak spadaju u ka 1997. godine (dr. se. Joso Gračan), grupu "socijalnih listača" (Tablica 1 ). Treći sastanak EUFORGEN "Plemenite listače" Tablica 1 : Pregled plemenitih listača po zemljama (CR = HR).,( Gračan, 1996.) Species A B CR DK F FI D IT LV LT M NL p SK E cz s Alnus cordata X Alnus glutinosa X X X X X (x) (x) X X X X Acer campestre (x) (x) X X X X X Acer lobelii X A cer platanoides (x) X X (x) X X X X X X X X Acer pseudoplatanus X X X X X X X X X X X Betula pendula X Carpinus betulus (x) (x) X X Castanea sativa X X X X X Fraxinus angustifolia X X X X Fraxinus excelsior X X X X X X X X X X X X X X X X Juglans regia X X X X X Malus sylvestris (x) X (x) (x) X X X X Prunus avium X X X X X X X X X X X X X X X Prunus smygdnlifolius X Pyrus pyras ter (x) X (x) (x) X X X Sobrus aria (x) (x) X X X Sorbus aueuparia (x) X (x) X (x) X X X Sorbus domestica (x) X X X X Sorbus torminalis (x) X (x) X X X X Tilia cordata X X X X (x) X X X X X X X X Tilia platyphyllos X X X X X X X X Ulmus canescens X UImus glabra (x) X X X X X X X X X X X X X X X Ulmus laevis X X X (x) X X X X X X X X X Ulmus minor X X X X X X X X X X X Ulmus procera X X - vrlo važne plemenite listače x - vrste važne za pojedinu zemlju Najvažniji uzroci nestanka nekih plemenitih listača lacija, čiste sječe i drugi. Postignuta je suglasnost da se navedeni su u izvješćima zemalja članica, od kojih nabuduća koordinacija istraživanja usredoči na: brijestovodimo: vrlo intenzivno gospodarenje u prošlosti, štetve, javore, jasen i porodicu Rosaceae. no djelovanje onečišćenja, smanjenje veličine popu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 15 <-- 15 --> PDF |
J. Glačan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza Šumarski list br. 9-10, CXXIV (2000), 503-514 Populus nigra, mrežni plan (Populs nigra Network) Tijekom Faze I, članovi ovog mrežnog plana održali su šest sastanaka na kojima su bili nazočni predstavnici Hrvatske (Gračan, Krstinić, 1997; Krstinić, Kajba, 1994, 1996, 1998; Krstinić, Gračan, Kajba, 1996; Kajba, Vukelić, Baričević, Perković, 1999): Prvi sastanak EUFORGEN Populus nigra Networka održanje u Izmitu, Turska od 3-5. listopada 1994. god. (Predstavnik doc. dr. se. Davorin Kajba); Drugi sastanak EUFORGEN Populus nigra Networks održan je u Casale Monferrato, Italija od 10-12. rujna 1995. god. (Predstavnici prof. dr. sc. Ante Krstinić i doc. dr. sc. Davorin Kajba); Treći sastanak EUFORGEN Populus nigra Networka održan je u Sarvaru, Mađarska od 5-7. listopada 1996. god. (Predstavnik doc. dr. sc. Davorin Kajba); Četvrti sastanak EUFORGEN Populus nigra Networks održanje u Geraardsbergenu, Belgija 3-5. listopada 1997. god. (Predstavnik doc. dr. sc. Davorin Kajba); Peti sastanak EUFORGEN Populus nigra Networka održanje u Kijevu, Ukrajina, 5-8. svibnja 1999. god. (Predstavnik doc. dr. se. Davorin Kajba); Očuvanje genetskih resursa crne topole (Populus nigra) metodom "ex situ" započeto je selekcijom i autovegetativnim razmnožavanjem adultnih stabala tijekom posljednjih šest godina. Selekcija je izvršena i nastavlja se na području rijeka Save, Drave i Mure. U slivu rijeke Dunav selekcija stabala će započeti, budući je ovaj teren i danas djelomično nedostupan, a predstavlja najvrijednije područje ritskih šuma s europskom crnom topolom. Također je izvršena selekcija crne topole na području Bosne i Hercegovine, te je uspješno razmnoženo 54 klona koji su uključeni u program konzervacije ove vrste. Nakon uspješne reprodukcije adultnih stabala europske crne topole, u proljeće 1995. godine, na podru čju Šumarije Čakovec osnovan je Salicetum, ukupne površine 3 ha. U sklopu njega nalazi se klonski arhiv europske crne topole s ukupno 83 klona. Budući je površina ovog ograđenog arhiva bila limitirana, u proljeće 1998. godine osnovali smo drugi klonski arhiv na području Šumarija Darda. Drugi arhiv za sada sadrži 63 klona europske crne topole, a sukcesivno će se nadopunjavati glede programa selekcije i reprodukcije starih stabala. U reprodukciji se u rasadnicima nalazi još 47 klonova koji će se uključiti u klonske arhive. Očuvanje europske crne topole i prirodnih sastojina topola metodom "in situ" uvršteno je pod trajnu zaštitu bilo kao Park prirode (Kopački rit), specijalni rezervat šumske vegetacije (Vukovarske dunavske ade) ili su područja ritskih šuma izuzeta od redovnog gospodarenja (Slatinske podravske šume, Osiječke dravske šume). U baznoj EUFORGEN kolekciji klonova crne topole zastupljena su po dva klona iz svake zemlje te su razmnožena i dostavljena u različite europske znanstvene institucije kako bi se izvršila ispitivanja izoenzima i genetskih markers za istraživanja genetskog diverziteta ove vrste. Nadopunjena je baza podataka o dosadašnjim selekcioniranim i razmnoženim klonovima koji se nalaze u klonskim arhivima pojedinih zemalja, a moguće je njihovo pretraživanje putem Interneta. Također je izrađen CD-ROM koji sadrži ukupno 134 izabrane fotografije crnih topola i ritskih šuma, a bit će umnožen i na taj način omogućiti zainteresiranima za njegovo korištenje. Vrlo važna zadaća EUFORGEN-a je i promicanje svijesti u javnosti o važnosti genetskih potencijala šumskog drveća i očuvanja šumskih ekosustava. U tiskanim izdanjima IPGRI-s iz Rima, nakon pojedinog radnog sastanka mrežnog plana, objavljena su godišnja izvješća po zemljama članicama, te više radova naših predstavnika i znanstvenika iz ovog područja. Picea abies L., mrežni plan {Picea abies Network) Znanstvene ustanove Hrvatske (Institut i Fakultet) u ovom su mrežnom planu bile nazočne samo kao promatrači. Redoviti su članovi održali veći broj sastanaka tijekom Faze I, a IPGRI je u svojim publikacijama EUFORGEN Picea abies Network tiskao program i strategiju očuvanja genetskih resursa obične smreke, izradio bazu podataka objavljenih radova, objavio i važne publikacije i naputke u svezi s odnosom s javnošću, kao i više radova naših predstavnika. Ovdje navodimo samo podatke o prva dva sastanka sudionika EUFORGEN mrežnog plana za običnu smreku: Prvi sastanak EUFORGEN Picea abies Network održanje u Staroj Lesni, Slovačka od 16-18. ožujka 1995. godine uz nazočnost predstavnika 9 europskih zemalja (bez Hrvatske), Drugi sastanak EUFORGEN Picea abies Network održanje u Hyytiälä, Finska od 5-9. rujna 1996. godine uz nazočnost predstavnika 15 europskih zemalja (bez Hrvatske). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ faza I i II Šumarski list br. 9- 10, CXXIV (2000), 503-5 14 vi pojedinih mrežnih planova, drugi znanstvenici i menadžeri iz zemalja članica provode dogovoreni plan istraživanja s vlastitim šumskim resursima prema usvojenom Programu. Rad EUFORGEN-a prati i koordinira Nadzorni odbor (Steering Committee) koji čine nacionalni koordinatori. Prema originalnoj zamisli dogovoreno je da EUFORGEN traje 5 godina (listopad 1994.listopad 1999). Na 2. sastanku Nadzornog odbora (Beč, Austria, 26.-29. studeni 1998) razmotren je i usvojen prijedlog produženja rada EUFORGEN-a (od 1. siječnja 2000. do 31. prosinca 2004). Taj je prijedlog dostav ljen članicama na usvajanje (pismo namjere i imenovanje nacionalnog koordinatora). Republika Hrvatska (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva) još nije potpisala pismo namjere i imenovala koordinatora. Godišnja članarina za Hrvatsku iznosi 5000 USD, koju su od 1994. godine plaćali Ministarstvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. "Hrvatske šume", p.o. Zagreb i Ministarstvo znanosti i tehnologije financijski podupiru ova istraživanja u okviru programa znanstveno-istraživačkog rada. Koristimo priliku zahvaliti im na pomoći i suradnji. UVOD - (Introduction) Šume su jedan od najvrijednijih samoobnovljenih prirodnih resursa u Hrvatskoj. Njihova ukupna površina iznosi više od 2 milijuna hektara ili oko 35 % ukupne površine Hrvatske. Medu naše najvrijednije vrste šumskog drveća spadaju: hrast lužnjak (Querem robur L.), kitnjak (Q. petrea Liebl.), bukva (Fagus sylvatica L.) jela (Abies alba L.) plemenite listače (jaseni, javori, brijestovi, johe, kesteni, domaći orah, voćkarice i dr.), mediteranski hrastovi i neke ugrožene vrste drveća (crna i bijela topola, divlja trešnja, brijestovi, orah). Njihove šume, čiste ili mješovite vrlo su stabilni šumski ekosustavi koji se prirodno pomlađuju (Gračan, 1999, Mati ć, 2000). Prema šumskogospodarskoj osnovi područja iz 1996. godine ove šume zauzimaju značajan dio ukupne šumske površine s drvnom zalihom od oko 300 milijuna m´. Potpisom deklaracije iz Rio de Janeira, te šest rezolucija iz Stasbourga (1990), četiri iz Helsinkija (1993) i dvije iz Lisabona ( 1998), Hrvatska je i zvanično potvrdila da joj je osnovni cilj potrajno gospodarenje s naglaskom na očuvanje i zaštitu šuma, koji je više od 200 go dina temeljni postulat gospodarenja u nas. Hrvatsko šumarstvo ima bogatu i dugotrajnu povijest i tradiciju potrajnog i ekološkog načina gospodarenje šumama, uključujući i posebnu brigu za vrijedne prirodne resurse i biološku raznolikost (Gračan, A n i ć, M a t i ć, 1998). U okviru Faze I, EUFORGEN programa bilo je pet mrežnih istraživanja (Picea abies, Querem suber, Populus nigra, plemenite listače i socijalne listače), dok je Nadzorni odbor za Fazu II mrežne planove proširio na: četinjače, mediteranske hrastove, crnu i bijelu topolu, plemenite listače i socijelne listače (hrast lužnjak, kitnjak i bukva). Znanstvenici Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta predstavljali su Hrvatsku na mnogim sastancima podnoseći izvješća i referate o radu i rezultatima istraživanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem šumskih ekosustava i biološkom raznolikosti (Vidaković, Gračan, 1994; Vidaković, Krstinić, Gračan, 1996). U ovom su radu opisani rezultati mrežnih istraživanja s naglaskom na Fazu 1 i Fazu II. OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA Faza I (1994-1999) (Conservation of Forest Genetic Resources Phase I (1994-1999) Republika Hrvatska postala je redoviti član Europskog programa za očuvanje šumskih genetskih resursa (EUFORGEN) u listopadu 1994. godine, nakon stoje tadašnji ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Tarnaj, dipl. ing. šum., potpisao pismo namjere i imenovao nacionalnog koordinatora (Gračan, 1996). Godišnju članarinu u iznosu od 5000 USD odredio je Međunarodni institut za biljne genetske resurse (1PGRI) prema stopi koja se primjenjuje za financiranje Ujedinjenih naroda. Šumarski institut, Jastrebarsko i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao znanstvene ustanove, zadužene su za obavljanje istraživanja na 3 mrežna plana kao redoviti članovi i na 1 planu kao promatrači: Populus nigra L., Network (dr. sc. A.Krstinić, dr. sc. D. Kajba) Picea abies L., Network - promatrači (dr. sc. J. Gračan i mr. sc. M. Idžojtić) Plemenite listače, Network (dr. sc. J. Gračan, dr. sc. D. Kajba) Socijalne listače, Network (dr. sc. J. Gračan). Hrvatska nije sudjelovala u mrežnom planu za Querem suber L., Network. U okviru Faze I (1994-1999) održanje velik broj znanstvenih sastanaka iz šumarske genetike, drugih specijalnosti kao i iz prakse na svih 5 mrežnih planova. Na tim su sastancima razmatrani i usvojeni programi, strategije očuvanja šumskih genetskih resursa, broj mrežnih planova, izbor vrsta ili grupa vrsta za istraživanja i drugi poslovi: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 13 <-- 13 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 503-514 U DK 630* 165 OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza I i II (CONSERVATION OF FOREST GENETIC RESOURCES IN CROATIA - Phase I and II) Joso GRAČAN* SAŽETAK: Ovaj pregledni članak obrađuje postupke i rezultate istraživanja Europskog programa za očuvanje i zaštitu šumskih genetskih resursa (EUFORGEN) s naglaskom na Hrvatsku. Hrvatska je potpisom 6 rezolucija iz Strasbourga (1990), četiri rezolucije iz Helsinkia (1993) i 2 rezulucije iz Lisa- bona (1998) i uključenjem u program mrežnih istraživanja (EUFORGEN Networks), radom na programu i objavljivanjem postignuća o potraj nom gospodarenju, zaštiti i očuvanju šuma, dala značajan doprinos ostvarivanju programa u Fazi I. Znanstvenici, istraživači i stručni eksperti svojim nastupima i izlaganjima na međunarodnim skupovima uspješno su predstavljali hrvatsko šumarstvo (bogato iskustvo i tradiciju potrajnog gospodarenja šumama, očuvanje i zaštita biološke raznolikosti i šumskih genetskih resursa). Predloženo je Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da donese odluku o potpisu pisma namjere za članstvo Hrvatske u EUFORGEN mrežnim istraživanjima (EUFORGEN Networks) i u Fazi 11 (2000-2004.), kao i da imenuje nacionalnog koordinatora u vezi s tim. Ministarstvo znanosti i tehnologije treba osigurati financijsku potporu za godišnju članarinu za 2000. godinu. Kjučne riječi: šumski genetski resursi, očuvanje, Faza I i Faza II, mrežni planovi, Hrvatska, EUFORGEN, 1PGR1. PREDGOVOR - (Preface) Međunarodni institut za biljne genetske resurse ma sudjeluje od 1994. godine. Financijsku potporu za (IPGRI) je autonomna međunarodna znanstvena orgaova istraživanja osiguralo je 48 zemalja i 18 međunaronizacija s potporom konsultativne grupe za međunadnih organizacija, fondova i banaka, među kojima je i rodna poljoprivredna istraživanja (CHIAR). Temeljne Hrvatska. zadaće Međunarodnog instituta za biljne genetske re Europski program za šumske genetske resurse (EUsurse su unapređenje očuvanja i uporabe genetskih raz FORGEN) osnovan je radi suradnje između europskih nolikosti biljnih resursa na dobrobit sadašnjih i budu zemalja s ciljem učinkovitog osiguranja očuvanja i poćih generacija. Sjedište IPGRI-a je u Rimu, Italija s trajne uporabe šumskih genetskih resursa. Program je uredima u 15 zemalja širom svijeta. Institut djeluje na utemeljen na osnovi Rezolucije S2 Ministarske konfetri programa: (1) biljni genetski resursi, (2) međunaro rencije o zaštiti europskih šuma, koja je održana u dna potpora i (3) međunarodna mreža za unapređenje Strassbourgu, Francuska, 1990. godine. Program fiproizvodnje banana i vrsta roda Plantago (INIBAP). nanciraju zemlje članice, a IPGRI koordinira rad zajed Međunarodni status IPGRI-a utvrđenje osnivačkim no s Odjelom za šumarstvo FAO-a. Njihova je zadaća sporazumom koji je do siječnja 1998. godine ratificiraobjavljivanje informacija i raznih inicijativa u svezi sa lo 45 različitih zemalja. Republika Hrvatska do sada nisuradnjom. Program funkcionira u obliku mrežnih plaje ratificirala ovaj sporazum, iako u ovim istraživanji-nova u kojima šumarski genetičari i drugi specijalisti rade zajednički na analizi i razmjeni informacija za iz bor vrsta drveća. Mrežni planovi doprinose izradi razli čitih strategija za očuvanje šumskih ekosustava. Člano * Dr. sc. Joso Gračan, Šumarski institut, Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Gracan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza I i II Šumarski list br. 9-10, CXXIV (2000). 503-514 Aktivnosti mrežnih planova u 2000. godini Tijekom 2000. godine (prva godina Faze II) održani su ili će se održati sastanci sljedećih mrežnih planova: Šesti sastanak EUFORGEN Populus nigra i P. alba (P. nigra and P. alba Network) održanje u Avignonu, Francuska od 6.-9. veljače 2000. god. (Predstavnik doc. dr. se. Davoriti Kajba). Prvi EUFORGEN sastanak Četinjače (Conifers Network) održanje u Ljubljani, Slovenija od 5.-7. ožujka 2000. godine (dr. se. Marilena Idžojtić); Treći EUFORGEN sastanak Socijalne listače (Social Broadleaves Network) održanje u Borovetsku, Bugarska od 22.-24. lipnja 2000. godine (bez nazo čnosti predstavnika Hrvatske, dr. sc. J. Gračan će iz raditi izvješće o radu); Prvi EUFORGEN sastanak Mediteranski hrastovi (Mediterranean Oak Network) održat će se u Anta lyi, Turska od 12.-14. listopada 2000. godine (pred stavnik Hrvatske će biti naknadno dogovoren). Kako je iz iznešenog razvidno, nastavljena su istraživanja prema Međunarodnom programu za europske šumske genetske resurse (Faza II). Na temeljem toga, potrebno je da Ministarstvo znanosti i tehnologije uplati iznos od 5000 USD na ime članarine za 2000. godinu, a Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva potpiše pismo namjere i imenuje nacionalnog koordinatora. ZAKLJUČCI Šume u Hrvatskoj su jedan od najvrijednijih prirodnih resursa. Medu naše najvrijednije vrste šumskog drveća spadaju: hrast lužnjak, hrast kitnjak, obična bukva, obična jela, plemenite listače, mediteranski hrastovi, kao i neke od ugroženih vrsta (crna topola, brijestovi, pitomi kesten, divlja trešnja i druge). Čiste ili mješovite šume ovih vrsta su vrlo stabilni šumski ekosustavi, koji se prirodno pomlađuju. Potrajno gospodarenje, s naglaskom na očuvanje i zaštitu naših šuma temeljna je zadaća hrvatskog šumarstva, koja se vrlo uspješno provodi više od 200 godina. Potpisom svih rezolucija (Strasbourg, 1990; Helsinki, 1993; Lisabon, 1998) o očuvanju i zaštiti europskih šuma i uključenjem u Međunarodni program za šumske genetske resurse (EUFORGEN, IPGRI, Rim, Italija) od 1994. godine, Hrvatska je pokazala Europi i svijetu da ima dobro očuvane i potrajno gospodarene šume. Znanstvenici i istraživači Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta, kao i specijalisti "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, svojim radom i djelovanjem u mrežnim planovima kao i objavljivanjem rezultata istraživanja u svezi s očuvanjem i zaštitom šumskih genetskih resursa u Hrvatskoj, dali su značajan prilog ostvarivanju i provođenju EUFORGEN- Program u Fazi I (1994-1999). Hrvatska je u Fazi I bila redovita članica 3 mrežna plana (Populus nigra; Plemenite listače i Socijalne listače) i članica promatrač u mrežnom planu Picea abies. (Conclusions) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Ministarstvo znanosti i tehnologije su naizmjenično podmirivali godišnju članarinu za EUFORGEN u iznosu od 5000 USD u Fazi I. Koristimo priliku zahvaliti im, ne samo na financiranju članstva u EUFORGEN-u, već i na svekolikoj pomoći i suradnji u realizaciji ovog Programa. U Pravilnik o uređivanju šuma potrebno je unijeti obvezu šumovlasnika za izradu posebnog programa (studije) za očuvanje i zaštitu šumskih genetskih resursa rijetkih i ugroženih vrsta šumskog drveća (crna i bijela topola, bijela joha, brijestovi, pitomi kesten, obična jela, voćkarice i dr.). Tako izrađen Program treba biti sastavni dio osnova gospodarenja šumama u kojima te vrste pridolaze. Predlaže se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da potpiše pismo namjere i imenuje nacionalnog koordinatora za EUFORGEN Fazu II (2000-2004), te da tu dokumentaciju dostavi Međunarodnom institutu za biljne genetske resurse (IPGRI) sa sjedištem u Rimu (Italija). U Fazi II, Hrvatska bi bila redovita članica za 4 mrežna plana: mediteranske hrastove, crnu i bijelu topolu, plemenite i socijalne listače i promatrač za četinjače. Godišnju članarinu za Fazu II u iznosu od 5000 USD podmirivali bi Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Ministarstvo znanosti i tehnologije, kao i za Fazu I. Ministarstvo znanosti i tehnologije na redu je za podmirenje članarine za 2000. godinu. LITERATURA (References) Gračan, J., 1996 a: Present status of Noble HardG r a č a n, J., 1996b: Očuvanje biološke raznolikosti plewoods in Croatia, EUFORGEN Noble Hardwomenitih listača, Šum. list br. 9-10, CXX: 355-359. ods Network, IPGRI, Rome, Italy, Report on the Gračan , J., Krstinić , A., 1997: Program očuvanja first meeting: 45-50. genofonda šuma u g.j. "Slatinske podravske šume", Šumarski institut, Jastrebarsko, 19 p. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 19 <-- 19 --> PDF |
J. Gračan: OČUVANJE ŠUMSKIH GENETSKIH RESURSA U HRVATSKOJ - faza I i II Šumarski list br. 9-10, CXXIV (2000), 503-514 Na 1. sastanku Nadzornog odbora (Sopron, Mađarska, gnuća i preporučio da se njegov rad produži za još pet 19.-20. studenog 1995) usvojen je način rada EUFOR- godina počevši od 1. siječnja 2000. kao Faza II. GEN-a. Nadzorni odbor je ocijenio dosadašnja posti Način rada za Fazu II (Mode of Operation, Phase II) EUFORGEN program djeluje kao multiraterelni upravni fond. Pojedine zemlje postaju formalno članice potpisom pisma namjere s IPGRI-em u kojem je nave dena godišnja članarina. Sporazum se prekida ako zemlja članica u tijeku dvije godine ne podmiri članarinu. Nacionalni koordinatori i Nadzorni odbor (National Coordinators and Steering Committee) Kada pojedina zemlja postane članica EUFORGENA obavezna je imenovati svoga nacionalnog koordinatora kao službenu osobu zaduženu za kontakt s Tajništvom za sva pitanja koja se odnose na Program. Nadzorni odbor čine nacionalni koordinatori zemalja članica. Nadzorni je odbor odgovoran za provođenje Programa, a sastoje se dva puta tijekom Faze, radi: pregleda postignutog progresa, razmatra i odlučuje o budućim aktivnostima; određivanja prioriteta; pregleda službenih financijskih izvještaja koje je izradilo Tajništvo; donošenja proračuna za Program; davanja preporuka i odluka u svezi s budućim aktiv nostima; pregleda mišljenja u svezi s aktivnosti mrežnih grupa u odnosu na EUFORGEN; razmatranja pitanja važnih za očuvanje šumskih genetskih resursa u Europi. Nadzorni odbor obično odluke donosi konsensusom. Ako je potrebno u pojedinim slučajevima, glasovanje se može ponoviti. Zadaće nacionalnih koordinatora su: biti nazočan sastancima Nadzornog odbora; uključenje šumskih resursa u Program; veza između Tajništva i određenih ministara; veza između Tajništva i nacionalnih institucija koje su uključene u aktivnosti EUFORGEN-a; određivanje redovitih članova i članova promatrača za mrežne planove i održavanje redovitih kontakata s njima; pomagati nacionalnim institucijama u provođenju aktivnosti iz Programa. Mrežni planovi (EUFORGEN Networks) Europski program za šumske genetske resurse (EUFORGEN) djeluje putem mrežnih grupa u kojima šumarski genetičari i drugi specijalisti zajedno analiziraju potrebe, razmjenjuju iskustva i određuju ciljeve očuvanja i metode izbora vrsta. Mrežni planovi, također doprinose izradi strategija očuvanja ekosustava kojima te vrste pripadaju. Članovi mrežnih grupa, drugi znanstvenici i šumarski menadžeri provode prihvaćene planove rada s vlastitim resursima kao dijelovima Programa. Utemeljeno je pet mrežnih grupa: Četinjače (početak je kao Picea abies Network) Mediteranski hrastovi (početak je kao Querem su ber Network) - Populus nigra (i P. alba) - Plemenite listače - Socijalne listače Aktivnosti pojedine mrežne grupe nadzire Nadzorni odbor. Postoje dvije razine uključivanja zemalja u rad mrežnih grupa: redovite članice čija je nazočnost na sastancima financirana iz Programa, i članice promatrači, kojima se dostavljaju informacije o radu mrežnih grupa, ali nisu nazočni na sastancima. Redoviti i članovi promatrači dobivaju izvještaje sa sastanaka i očekuje se da provode usvojene planove. Podaci o članovima Networka navedeni su u popisu, a aktivnosti su uključene u izvješća. Takva struktura omogućuje da su mrežni planovi relativno mali, ali zato dinamični i fleksibilni. Redovite i članove promatrače nominira nacionalni koordinator. Sastanci mrežnih grupa održavaju se u određenim intervalima prema potrebi radi: izrade prioriteta unutar mrežnog plana; plana zajedničkih aktivnosti (kao na primjer radi in venture stanja genetskih resursa pojedine vrste, stra tegije dugoročnog očuvanja i tehničkih naputaka, europske baze podataka i liste deskriptora); - izrade i uporabe planova rada; |