DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 125 <-- 125 --> PDF |
Matičnjak hrasta lužnjaka (Quercus robur) Matičnjak hrasta lužnjaka osnovan je u plasteniku, kako bi se sa cijepova selekcioniranih plus stabala (ramcta) mogao uzimati reznički materijal i kako bi se mogla obavljati kontrolirana unutar i međuvrsna hibridizacija hrastova. Cijepovi su starosti 13 godina, te su prevršavani da bi se po dimenzijama mogli održati u plasteničkim uvjetima. Reznice se uzimaju u veljači, a pikiraju se u supstrat do 4 cm dubine. Matičnjak kasnog hrasta lužnjaka (Quercus robur ssp. tardifloru) Matičnjak kasnog hrasta osnovan je prije 15 godina, a cijepovi su posađeni u kontejnere veličine 8 1 i također se nalaze u plasteniku. Ovaj način vegetativnog razmnožavanja (reznicama) ispituje se kako bi bio jeftiniji od proizvodnje dvogodišnjih sadnica hrasta, a uključivao bi i veću genetsku dobit, budući se radi o rametama (vegetativnim kopijama) od selekcioniranih adultnih stabala. Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur) i selekcija plus stabala U pokusu provenijencija hrasta lužnjaka vrši se selekcija najboljih jedinki u proizvedenom potomstvu, te se takve najbolje jedinke cijepe i koriste za osnivanje druge generacije klonske sjemenske plantaže. Takva sjemenska plantaža sadržavala bi ukupno od 80 do 100 klonova. Pokus provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica), šumski predjel Bramwald Pokus provenijencija obične bukve osnovao je Krahl -Urban 1959. godine. Uočena je znatna genotipska razlika u preživljavanju i produkciji različitih provenijencija obične bukve, a također domaće provenijencije nisu bile među najboljima. Razmak sadnje u pokusu je 6x6 m, krošnje su približnog promjera 10 m, a ove je godine uočen izniman urod. Sjeme se obično sabire pomoću mreža koje se stavljaju ispod pojedinog stabla, a zbog jefitnijeg održavanja između redova koriste se ovce. Pokus provenijencija hrasta kitnjaka (Quercus petraea), šumski predjel Bramwald Provenijencije hrasta kitnjaka iskazale su velike razlike u preživljavanju, zbog različite otpornosti na okolišne promjene koje uzrokuju sušenje hrasta. Razmak sadnje iznosi 7 x 6 m. Danas se preporuča sadnja s razmakom 5 x 4 m, s time da se kasnije svaki drugi red posječe, te ostaju razmaci 5 x 8 m. Ovaj pokus provenijencija nije prevršavan, budući je to skupo ulaganje, a posljednjih deset godina u pokusu je zamijećen prosječan urod žira. Klonska sjemenska plantaža europskog ariša (Larix decidua), šumski predjel Diekholzen Plantaža je osnovana 1955. godine, površine je 2,9 ha i ima ukupno 23 klona. Razmak sadnje je 5 x 4 m. Ova sjemenska plantaža je prevršavana, no utvrđeno je daje lakše sjeme (pomoću mehaniziranih ili hidrauličnih ljestava) kada se ostavlja vršni izbojak. Klonska sjemenska plantaža obične smreke (Picea abies), šumski predjel Diekholzen Osnovanaje 1966. godine, veličineje 6,7 ha i sadrži 74 klona. Služi za očuvanje genofonda ove vrste, a unutar plantaže utvrđena je i vegetativna inkompatibilnost (odbacivanje cijepova) kod nekih klonova čak i kod starije dobi plantaže. Klonska sjemenska plantaža crvenog hrasta (Quercus rubra), šumski predjel Diekholzen Plantaža ima 12 klonova, a sađeni su u razmacima od 5 x 4 m. Djelatnici Instituta smatraju da bi se povećanjem stranih vrsta povećao odnos genetskog diverziteta koji će u budućnosti biti znatno smanjen. U Europi se danas gospodari sa 40-ak vrsta, u sjevernoj Americi za 80-ak, dok u zemljama Azije taj broj iznosi oko 400 vrsta šumskog drveća. Cijena crvenog hrasta, te njegova otpornost na bolesti u odnosu na područje uzgoja u Americi, uvjetovali su i osnivanje ove plantaže. Klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka (Quercus robur), šumski predjel Diekholzen Ova plantaža osnovanaje 1957. godine s razmacima sadnje 8 x 8 m. Urod u plantaži je bio dobar, iako se zbog troškova nije prevršavala, te nije korišteno prihranjivanje niti stimulacija cvatnje. Plemenite listače (Prunus avium, Pyruspyraster, Malus sylvestris, Sorbus sp. Acer sp.) Zbog očuvanja genetskih resursa plemenitih listača izvršena je inventarizacija pojedinačnih stabala i grupa stabala, šumske trešnje, divlje kruške i jabuke, te Sorbus sp. i Acer sp. Također je znatan interes za razmnožavanje ovih vrsta iskazan zbog potrebe tržišta koje za ove plemenite vrste plaća iznimne cijene. Licitacijom u Švicarskoj ostvarena je cijena za Sorbus torminalis od 24 000 DEM za m\ dok se za divlju krušku dobiva oko 9 000 DEM, a za gorski javor oko 3 - 4 000 DEM za m\ |