DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 124 <-- 124 --> PDF |
Rasadnik Wesserkamp (veličine 2 ha) U rasadniku nas je dr. A.Janssen , voditelj projekta pri Europskoj zajednici za selekciju brijestova glede otpornosti na holandsku bolest, upoznao s radovima na selekciji i primijenjenoj tehnici inokulacije klonova. Prikazane su nam metode razmnožavanja brijestova reznicama i cijepljenjem, priprema podloga za cijepljenje, te način inokulacije holandske bolesti na testirane cijepove i ožiljeni reznički materijal. Autovegetativno razmnožavanje obavlja se u plasteniku na temperaturi od 40" C i zračnoj vlazi od 100 %, a primjenjuje se modificirani model automatiziranog navlaživanja (Speck - Billiffcld). Supstrat za oživljavanje reznica ima pH 5,5, a reznice se uzimaju s jednogodišnjih još neodrvenjclih izbojaka. Stratifikacija sjemena divlje trešnje (Prunus avium L.) Prema istraživanjima uspješnosti stratifikacije sjemena šumske trešnje upotrebljava se metoda koja uključuje više tretiranja: 2 tjedna stratifikacije na + 20° C, 5 tjedana na + 5° C, 2 tjedna na + 20" C, 2 tjedna na + 5° C, 2 tjedna na + 200 C, te 12 do 15 tjedana na + 5° C. Sjetva sjemena obavlja se u mjesecu svibnju. Niedersächsische Forstliche Versuchasanstalt Escherode Domaćin u Insitutu Niedersächsische Forstliche Versuchasanstalt u Wscherodeu bio nam je ravnatelj dr. Hochen K.1 e inschmit . Radovi na oplemenjivanju i očuvanju genetskih resursa započeto je 1948 - 1949. godine, a prve klonske sjemenske plantaže osnovane su 1959. godine. Institut je odgovoran i održava 220 ha klonskih sjemenskih plantaža različitih vrsta listača i četinjača, te ima ukupno 17,5 ha klonskih arhiva. Danas se sjeme šumskih vrsta sakuplja s ovih klonskih plantaža, a ne više sa ukupno 12 000 ha sjemenskih sastojina. Institut ima još 272 ha testova provenijencija, 201 ha testova potomstva, te još oko 300 ha hibridizacijskih testova, klonskih testova, te testova iz kulture tkiva. Budući da je struktura šuma Donje Saske sada u omjeru 2/3 četinjača (većinom kulture smreke), a 1/3 tvrdih listača, njihov je plan da se taj omjer promijeni u korist tvrdih i plemenitih listača. Od ukupno oko 1 milijun ha šuma donje Saske, oko 49 % je privatnih šuma, 36 % državnih i šuma zajednice (pokrajinske), a još 15 % pripada crkvenim zajednicama ili su zaštićene. Upoznati smo sa razmnožavanjem hrasta lužnjaka (Que/vus robur), kasnog hrasta lužnjaka (Quercus roburssp. tardiflord) i obične smreke (Picea abies) putem reznica, te sa njihovim osnovanim matičnjacima. Također smo obišli pokuse provenijencija i klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka i kitnjaka, crvenog hrasta, obične bukve, te europskog ariša i obične smreke. Zbog očuvanja genetskih resursa plemenitih listača izvršena je inventarizacija pojedinačnih stabala i grupa stabala, šumske trešnje, divlje kruške i jabuke, te Sorbits sp. i Acer sp.. Takoder je znatan interes za razmnožavanje ovih vrsta iskazan zbog potrebe tržišta koje za ove plemenite vrste plaća iznimne cijene. Na području saveznih Republika Njemačke napušta se sabiranje sjemenskog materijala šumskih vrsta drveća u sjemenskim sastojinama, a koristi se genetski poboljšano sjeme iz testiranih klonskih sjemenskih plantaža. Intenzivirana su istraživanja izučavanja varijabilnosti i adaptabilnosti pojedinih vrsta šumskog drveća, očuvanje genofonda ugroženih vrsta, proizvodnje reprodukcijskog materijala iz klonskih sjemenskih objekata, otpornosti na bolesti, te istraživanja razvoja i poboljšanja metoda generativnog i vegetativnog razmnožavanja. Nakon provedenih testova provenijencija i testova potomstva iz klonskih sjemenskih plantaža selekcioniraju se najbolje jedinke za osnivanje sjemenskih plantaža druge generacije, uz primjenu novihih tehnika kao stoje kultura tkiva. Radovi na očuvanju genetskih resursa npr. plemenitih listača, uključuje mogućnosti masovnijeg i jeftinijeg vegetativnog razmnožavanja ovih vrsta, zbog njihove današnje tržišne vrijednosti. Znatan je interes privatnih osoba za osnivanje novih privatnih klonskih sjemenskih plantaža, koje su u nadležnosti Centra za kontrolu sjemenskog i vegetativnog reprodukcijskog materijala. U terenskom dijelu programa upoznali smo: Rasadnik uz Institut u Escherode (veličina 5 ha) Razmnožavanje reznicama hrasta lužnjaka (Quercus robur) U sklopu rasadnika upoznati smo s načinima autovegetativnog razmnožavanja hrasta lužnjaka. Reznički materijal uzima se s jednogodišnjih izbojaka sa cijepova selekcioniranih plus stabala, te su pikirani u plasteniku s zračnom vlagom od 90 %. Nakon pet tjedana presađuje se u staklenik u kojem se postepeno smanjuje zračna vlaga, kako bi se kontejnirane ožiljenice prilagodile vanjskim uvjetima, da bi postepeno došlo do sušenja postranog korijenja izvan kontejnera. Supstrat za zakorijenjivanje sastoji se od 30 % pijeska i 70 % treseta i perlita, a prihranjuje se sa po 3 kg/m3 hraniva, te ima pH vrijednost 4,8. Razmnožavanje reznicama obične smreke (Picea abies) Trendovi u prošlim desetljećima zahtjevali su masovnu proizvodnju kvalitetnog klonskog materijala obične smreke, te je razvijen program autovegetativnog razmnožavanja. Zakorijenjivanje reznica obavlja uz 70 do 80 % zračnu vlagu, a za sprječavanje isušivanja supstrat je prekriven sitnim šljunkom. |