DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 123 <-- 123 --> PDF |
MEĐUNARODNA SURADNJA U POSJETI ŠUMARSKIM INSTITUTIMA SR NJEMAČKE 20. do 24. lipnja 2000. godine Stručna ekipa iz "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, koja se bavi problematikom rasadničarstva, sjemenarstva, te podizanja klonskih sjemenskih plantaža, u sastavu Milan Žgela, dipl. ing. šum., Ivan Šumanovac, dipl. ing. šum., Marina An tu lov, dipl. ing. šum., Vlatko Podnar, dipl. ing. šum. i Mato Šarčević , dipl. ing. šum. predvođena dr. se. Davorinom K aj b a, dipl. ing. šum., posjetila je dva šumarska instituta u SR Njemačkoj. Hessische Landesanstalt Für Forstienrichtung, Waldoforschung Und Waldökologie Han, Münden Prvi stručni posjet bio je u gradu Hannover Mündenu Instituttu Hessische Landesanstalt für Forsteinrichtung, Waldoforschung und Waldökologie, a domaćin nam je bio dr. Rolf Schulzke, voditelj Odjela za oplemenjivanje i očuvanje genetskih resursa. Institut ima više Odjela, a nalaze se u gradovima Hann. Mündenu i Hessenu. Upoznati smo s laboratorijima u kojima se provode radovi vezani za istraživanje genetske varijabilnosti šumskog drveća pomoću izoenzima, te razmnožavanja pomoću kulture biljnog tkiva. U rasadniku su nas domaćini upoznali s različitim metodama autovegetativnog i heterovegetativnog načina razmnožavanja više vrsta šumskog drveća. Institut je u razdoblju od 1954. do 1997. godine osnovao više od 200 ha klonskih sjemenskih plantaža, veličine od 0,6 do 4,0 ha, s različitim vrstama listača i četinjača. U terenskom dijelu programa upoznati smo s klonskim sjemenskim plantažama: obične bukve (Fa gus sylvatica L.), malolisne lipe (Tilia cordata Mili.), gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.), europskog ariša (Larixdecidua Mili.), šumske trešnje (Prunus avium L.) i obične zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco). Klonska sjemenska plantaža obične bukve (Fagus sylvatica L.) Osnovana je 1960. godine, s razmacima sadnje 5x5 m i s ukupno 25 klonova. Prema današnjim saznanjima plantaža bi trebala sadržavati minimalno 30 klonova, ali bi zbog očuvanja veće širine varijabilnosti ove vrste trebala imati 50 do 100 klonova. U plantaži je ostvaren dobar rod bukvice. Klonska sjemenska plantaža malolisne lipe (Tilia cordata Mili.) Osnovana je 1959. godine s ukupno 19 klonova, a veličine je 1,6 ha. U plantaži se pojavljuje problem različitog vremena cvatnje klonova. Razmak sadnje iznosi 5 x 5 m, a trebalo bi biti 8 x 8 m ili 5 x 7 m. Klonska sjemenska plantaža gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.) Razmak sadnje u plantaži iznosi 5 x 5 m. Klonska sjemenska plantaža europskog ariša (Larix decidua Mili.) Osnovano je ukupno 12,1 ha plantaža ariša s razmacima 5 x 5 m. Klonska sjemenska plantaža šumske trešnje (Prunus avium L.) Plantaža je osnovana 1969. godine, sadrži 20 klonova s razmacima sadnje 6x 6 m. Budući daje osnovana nova plantaža, ova se više ne održava, neredovito cvate, a plodovi se ne sabiru. U plantaži su korištene pčelarske košnice za poboljšanje oplodnje. Klonska sjemenska plantaža obične zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) Ukupno ima 11,0 ha klonskih sjemenskih plantaža zelene duglazije, a razmak sadnje iznosi 6 x 5 m. 613 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 124 <-- 124 --> PDF |
Rasadnik Wesserkamp (veličine 2 ha) U rasadniku nas je dr. A.Janssen , voditelj projekta pri Europskoj zajednici za selekciju brijestova glede otpornosti na holandsku bolest, upoznao s radovima na selekciji i primijenjenoj tehnici inokulacije klonova. Prikazane su nam metode razmnožavanja brijestova reznicama i cijepljenjem, priprema podloga za cijepljenje, te način inokulacije holandske bolesti na testirane cijepove i ožiljeni reznički materijal. Autovegetativno razmnožavanje obavlja se u plasteniku na temperaturi od 40" C i zračnoj vlazi od 100 %, a primjenjuje se modificirani model automatiziranog navlaživanja (Speck - Billiffcld). Supstrat za oživljavanje reznica ima pH 5,5, a reznice se uzimaju s jednogodišnjih još neodrvenjclih izbojaka. Stratifikacija sjemena divlje trešnje (Prunus avium L.) Prema istraživanjima uspješnosti stratifikacije sjemena šumske trešnje upotrebljava se metoda koja uključuje više tretiranja: 2 tjedna stratifikacije na + 20° C, 5 tjedana na + 5° C, 2 tjedna na + 20" C, 2 tjedna na + 5° C, 2 tjedna na + 200 C, te 12 do 15 tjedana na + 5° C. Sjetva sjemena obavlja se u mjesecu svibnju. Niedersächsische Forstliche Versuchasanstalt Escherode Domaćin u Insitutu Niedersächsische Forstliche Versuchasanstalt u Wscherodeu bio nam je ravnatelj dr. Hochen K.1 e inschmit . Radovi na oplemenjivanju i očuvanju genetskih resursa započeto je 1948 - 1949. godine, a prve klonske sjemenske plantaže osnovane su 1959. godine. Institut je odgovoran i održava 220 ha klonskih sjemenskih plantaža različitih vrsta listača i četinjača, te ima ukupno 17,5 ha klonskih arhiva. Danas se sjeme šumskih vrsta sakuplja s ovih klonskih plantaža, a ne više sa ukupno 12 000 ha sjemenskih sastojina. Institut ima još 272 ha testova provenijencija, 201 ha testova potomstva, te još oko 300 ha hibridizacijskih testova, klonskih testova, te testova iz kulture tkiva. Budući da je struktura šuma Donje Saske sada u omjeru 2/3 četinjača (većinom kulture smreke), a 1/3 tvrdih listača, njihov je plan da se taj omjer promijeni u korist tvrdih i plemenitih listača. Od ukupno oko 1 milijun ha šuma donje Saske, oko 49 % je privatnih šuma, 36 % državnih i šuma zajednice (pokrajinske), a još 15 % pripada crkvenim zajednicama ili su zaštićene. Upoznati smo sa razmnožavanjem hrasta lužnjaka (Que/vus robur), kasnog hrasta lužnjaka (Quercus roburssp. tardiflord) i obične smreke (Picea abies) putem reznica, te sa njihovim osnovanim matičnjacima. Također smo obišli pokuse provenijencija i klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka i kitnjaka, crvenog hrasta, obične bukve, te europskog ariša i obične smreke. Zbog očuvanja genetskih resursa plemenitih listača izvršena je inventarizacija pojedinačnih stabala i grupa stabala, šumske trešnje, divlje kruške i jabuke, te Sorbits sp. i Acer sp.. Takoder je znatan interes za razmnožavanje ovih vrsta iskazan zbog potrebe tržišta koje za ove plemenite vrste plaća iznimne cijene. Na području saveznih Republika Njemačke napušta se sabiranje sjemenskog materijala šumskih vrsta drveća u sjemenskim sastojinama, a koristi se genetski poboljšano sjeme iz testiranih klonskih sjemenskih plantaža. Intenzivirana su istraživanja izučavanja varijabilnosti i adaptabilnosti pojedinih vrsta šumskog drveća, očuvanje genofonda ugroženih vrsta, proizvodnje reprodukcijskog materijala iz klonskih sjemenskih objekata, otpornosti na bolesti, te istraživanja razvoja i poboljšanja metoda generativnog i vegetativnog razmnožavanja. Nakon provedenih testova provenijencija i testova potomstva iz klonskih sjemenskih plantaža selekcioniraju se najbolje jedinke za osnivanje sjemenskih plantaža druge generacije, uz primjenu novihih tehnika kao stoje kultura tkiva. Radovi na očuvanju genetskih resursa npr. plemenitih listača, uključuje mogućnosti masovnijeg i jeftinijeg vegetativnog razmnožavanja ovih vrsta, zbog njihove današnje tržišne vrijednosti. Znatan je interes privatnih osoba za osnivanje novih privatnih klonskih sjemenskih plantaža, koje su u nadležnosti Centra za kontrolu sjemenskog i vegetativnog reprodukcijskog materijala. U terenskom dijelu programa upoznali smo: Rasadnik uz Institut u Escherode (veličina 5 ha) Razmnožavanje reznicama hrasta lužnjaka (Quercus robur) U sklopu rasadnika upoznati smo s načinima autovegetativnog razmnožavanja hrasta lužnjaka. Reznički materijal uzima se s jednogodišnjih izbojaka sa cijepova selekcioniranih plus stabala, te su pikirani u plasteniku s zračnom vlagom od 90 %. Nakon pet tjedana presađuje se u staklenik u kojem se postepeno smanjuje zračna vlaga, kako bi se kontejnirane ožiljenice prilagodile vanjskim uvjetima, da bi postepeno došlo do sušenja postranog korijenja izvan kontejnera. Supstrat za zakorijenjivanje sastoji se od 30 % pijeska i 70 % treseta i perlita, a prihranjuje se sa po 3 kg/m3 hraniva, te ima pH vrijednost 4,8. Razmnožavanje reznicama obične smreke (Picea abies) Trendovi u prošlim desetljećima zahtjevali su masovnu proizvodnju kvalitetnog klonskog materijala obične smreke, te je razvijen program autovegetativnog razmnožavanja. Zakorijenjivanje reznica obavlja uz 70 do 80 % zračnu vlagu, a za sprječavanje isušivanja supstrat je prekriven sitnim šljunkom. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 125 <-- 125 --> PDF |
Matičnjak hrasta lužnjaka (Quercus robur) Matičnjak hrasta lužnjaka osnovan je u plasteniku, kako bi se sa cijepova selekcioniranih plus stabala (ramcta) mogao uzimati reznički materijal i kako bi se mogla obavljati kontrolirana unutar i međuvrsna hibridizacija hrastova. Cijepovi su starosti 13 godina, te su prevršavani da bi se po dimenzijama mogli održati u plasteničkim uvjetima. Reznice se uzimaju u veljači, a pikiraju se u supstrat do 4 cm dubine. Matičnjak kasnog hrasta lužnjaka (Quercus robur ssp. tardifloru) Matičnjak kasnog hrasta osnovan je prije 15 godina, a cijepovi su posađeni u kontejnere veličine 8 1 i također se nalaze u plasteniku. Ovaj način vegetativnog razmnožavanja (reznicama) ispituje se kako bi bio jeftiniji od proizvodnje dvogodišnjih sadnica hrasta, a uključivao bi i veću genetsku dobit, budući se radi o rametama (vegetativnim kopijama) od selekcioniranih adultnih stabala. Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur) i selekcija plus stabala U pokusu provenijencija hrasta lužnjaka vrši se selekcija najboljih jedinki u proizvedenom potomstvu, te se takve najbolje jedinke cijepe i koriste za osnivanje druge generacije klonske sjemenske plantaže. Takva sjemenska plantaža sadržavala bi ukupno od 80 do 100 klonova. Pokus provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica), šumski predjel Bramwald Pokus provenijencija obične bukve osnovao je Krahl -Urban 1959. godine. Uočena je znatna genotipska razlika u preživljavanju i produkciji različitih provenijencija obične bukve, a također domaće provenijencije nisu bile među najboljima. Razmak sadnje u pokusu je 6x6 m, krošnje su približnog promjera 10 m, a ove je godine uočen izniman urod. Sjeme se obično sabire pomoću mreža koje se stavljaju ispod pojedinog stabla, a zbog jefitnijeg održavanja između redova koriste se ovce. Pokus provenijencija hrasta kitnjaka (Quercus petraea), šumski predjel Bramwald Provenijencije hrasta kitnjaka iskazale su velike razlike u preživljavanju, zbog različite otpornosti na okolišne promjene koje uzrokuju sušenje hrasta. Razmak sadnje iznosi 7 x 6 m. Danas se preporuča sadnja s razmakom 5 x 4 m, s time da se kasnije svaki drugi red posječe, te ostaju razmaci 5 x 8 m. Ovaj pokus provenijencija nije prevršavan, budući je to skupo ulaganje, a posljednjih deset godina u pokusu je zamijećen prosječan urod žira. Klonska sjemenska plantaža europskog ariša (Larix decidua), šumski predjel Diekholzen Plantaža je osnovana 1955. godine, površine je 2,9 ha i ima ukupno 23 klona. Razmak sadnje je 5 x 4 m. Ova sjemenska plantaža je prevršavana, no utvrđeno je daje lakše sjeme (pomoću mehaniziranih ili hidrauličnih ljestava) kada se ostavlja vršni izbojak. Klonska sjemenska plantaža obične smreke (Picea abies), šumski predjel Diekholzen Osnovanaje 1966. godine, veličineje 6,7 ha i sadrži 74 klona. Služi za očuvanje genofonda ove vrste, a unutar plantaže utvrđena je i vegetativna inkompatibilnost (odbacivanje cijepova) kod nekih klonova čak i kod starije dobi plantaže. Klonska sjemenska plantaža crvenog hrasta (Quercus rubra), šumski predjel Diekholzen Plantaža ima 12 klonova, a sađeni su u razmacima od 5 x 4 m. Djelatnici Instituta smatraju da bi se povećanjem stranih vrsta povećao odnos genetskog diverziteta koji će u budućnosti biti znatno smanjen. U Europi se danas gospodari sa 40-ak vrsta, u sjevernoj Americi za 80-ak, dok u zemljama Azije taj broj iznosi oko 400 vrsta šumskog drveća. Cijena crvenog hrasta, te njegova otpornost na bolesti u odnosu na područje uzgoja u Americi, uvjetovali su i osnivanje ove plantaže. Klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka (Quercus robur), šumski predjel Diekholzen Ova plantaža osnovanaje 1957. godine s razmacima sadnje 8 x 8 m. Urod u plantaži je bio dobar, iako se zbog troškova nije prevršavala, te nije korišteno prihranjivanje niti stimulacija cvatnje. Plemenite listače (Prunus avium, Pyruspyraster, Malus sylvestris, Sorbus sp. Acer sp.) Zbog očuvanja genetskih resursa plemenitih listača izvršena je inventarizacija pojedinačnih stabala i grupa stabala, šumske trešnje, divlje kruške i jabuke, te Sorbus sp. i Acer sp. Također je znatan interes za razmnožavanje ovih vrsta iskazan zbog potrebe tržišta koje za ove plemenite vrste plaća iznimne cijene. Licitacijom u Švicarskoj ostvarena je cijena za Sorbus torminalis od 24 000 DEM za m\ dok se za divlju krušku dobiva oko 9 000 DEM, a za gorski javor oko 3 - 4 000 DEM za m\ |