DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 123     <-- 123 -->        PDF

MEĐUNARODNA SURADNJA


U POSJETI ŠUMARSKIM INSTITUTIMA SR NJEMAČKE


20. do 24. lipnja 2000. godine
Stručna ekipa iz "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb,
koja se bavi problematikom rasadničarstva, sjemenarstva,
te podizanja klonskih sjemenskih plantaža, u sastavu
Milan Žgela, dipl. ing. šum., Ivan Šumanovac,
dipl. ing. šum., Marina An tu lov, dipl. ing.
šum., Vlatko Podnar, dipl. ing. šum. i Mato Šarčević
, dipl. ing. šum. predvođena dr. se. Davorinom
K aj b a, dipl. ing. šum., posjetila je dva šumarska instituta
u SR Njemačkoj.


Hessische Landesanstalt Für Forstienrichtung,
Waldoforschung Und Waldökologie Han, Münden


Prvi stručni posjet bio je u gradu Hannover Mündenu
Instituttu Hessische Landesanstalt für Forsteinrichtung,
Waldoforschung und Waldökologie, a domaćin
nam je bio dr. Rolf Schulzke, voditelj Odjela za
oplemenjivanje i očuvanje genetskih resursa. Institut
ima više Odjela, a nalaze se u gradovima Hann. Mündenu
i Hessenu. Upoznati smo s laboratorijima u kojima
se provode radovi vezani za istraživanje genetske varijabilnosti
šumskog drveća pomoću izoenzima, te razmnožavanja
pomoću kulture biljnog tkiva. U rasadniku
su nas domaćini upoznali s različitim metodama autovegetativnog
i heterovegetativnog načina razmnožavanja
više vrsta šumskog drveća.


Institut je u razdoblju od 1954. do 1997. godine osnovao
više od 200 ha klonskih sjemenskih plantaža, veličine
od 0,6 do 4,0 ha, s različitim vrstama listača i četinjača.
U terenskom dijelu programa upoznati smo s
klonskim sjemenskim plantažama: obične bukve (Fa


gus sylvatica L.), malolisne lipe (Tilia cordata Mili.),
gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.), europskog
ariša (Larixdecidua Mili.), šumske trešnje (Prunus avium
L.) i obične zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii
(Mirb.) Franco).


Klonska sjemenska plantaža obične bukve (Fagus
sylvatica L.)


Osnovana je 1960. godine, s razmacima sadnje 5x5
m i s ukupno 25 klonova. Prema
današnjim saznanjima plantaža bi
trebala sadržavati minimalno 30
klonova, ali bi zbog očuvanja veće
širine varijabilnosti ove vrste trebala
imati 50 do 100 klonova. U
plantaži je ostvaren dobar rod
bukvice.


Klonska sjemenska plantaža
malolisne lipe (Tilia cordata
Mili.)


Osnovana je 1959. godine s
ukupno 19 klonova, a veličine je 1,6
ha. U plantaži se pojavljuje problem
različitog vremena cvatnje klonova.
Razmak sadnje iznosi 5 x 5 m, a trebalo
bi biti 8 x 8 m ili 5 x 7 m.


Klonska sjemenska plantaža gorskog javora (Acer
pseudoplatanus L.)


Razmak sadnje u plantaži iznosi 5 x 5 m.


Klonska sjemenska plantaža europskog ariša
(Larix decidua Mili.)


Osnovano je ukupno 12,1 ha plantaža ariša s razmacima
5 x 5 m.


Klonska sjemenska plantaža šumske trešnje
(Prunus avium L.)


Plantaža je osnovana 1969. godine, sadrži 20 klonova
s razmacima sadnje 6x 6 m. Budući daje osnovana
nova plantaža, ova se više ne održava, neredovito cvate,
a plodovi se ne sabiru. U plantaži su korištene pčelarske
košnice za poboljšanje oplodnje.


Klonska sjemenska plantaža obične zelene duglazije
(Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco)


Ukupno ima 11,0 ha klonskih sjemenskih plantaža
zelene duglazije, a razmak sadnje iznosi 6 x 5 m.


613




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 124     <-- 124 -->        PDF

Rasadnik Wesserkamp (veličine 2 ha)
U rasadniku nas je dr. A.Janssen , voditelj projekta
pri Europskoj zajednici za selekciju brijestova glede
otpornosti na holandsku bolest, upoznao s radovima na
selekciji i primijenjenoj tehnici inokulacije klonova.
Prikazane su nam metode razmnožavanja brijestova
reznicama i cijepljenjem, priprema podloga za cijepljenje,
te način inokulacije holandske bolesti na testirane
cijepove i ožiljeni reznički materijal. Autovegetativno
razmnožavanje obavlja se u plasteniku na temperaturi
od 40" C i zračnoj vlazi od 100 %, a primjenjuje se modificirani
model automatiziranog navlaživanja (Speck


- Billiffcld). Supstrat za oživljavanje reznica ima pH
5,5, a reznice se uzimaju s jednogodišnjih još neodrvenjclih
izbojaka.
Stratifikacija sjemena divlje trešnje


(Prunus avium L.)
Prema istraživanjima uspješnosti stratifikacije sjemena
šumske trešnje upotrebljava se metoda koja uključuje
više tretiranja: 2 tjedna stratifikacije na + 20° C, 5
tjedana na + 5° C, 2 tjedna na + 20" C, 2 tjedna na + 5° C,
2 tjedna na + 200 C, te 12 do 15 tjedana na + 5° C.
Sjetva sjemena obavlja se u mjesecu svibnju.


Niedersächsische Forstliche Versuchasanstalt


Escherode


Domaćin u Insitutu Niedersächsische Forstliche
Versuchasanstalt u Wscherodeu bio nam je ravnatelj dr.
Hochen K.1 e inschmit . Radovi na oplemenjivanju i
očuvanju genetskih resursa započeto je 1948 - 1949.
godine, a prve klonske sjemenske plantaže osnovane su
1959. godine. Institut je odgovoran i održava 220 ha
klonskih sjemenskih plantaža različitih vrsta listača i
četinjača, te ima ukupno 17,5 ha klonskih arhiva. Danas
se sjeme šumskih vrsta sakuplja s ovih klonskih plantaža,
a ne više sa ukupno 12 000 ha sjemenskih sastojina.
Institut ima još 272 ha testova provenijencija, 201
ha testova potomstva, te još oko 300 ha hibridizacijskih
testova, klonskih testova, te testova iz kulture tkiva.


Budući da je struktura šuma Donje Saske sada u
omjeru 2/3 četinjača (većinom kulture smreke), a 1/3
tvrdih listača, njihov je plan da se taj omjer promijeni u
korist tvrdih i plemenitih listača. Od ukupno oko 1 milijun
ha šuma donje Saske, oko 49 % je privatnih šuma,
36 % državnih i šuma zajednice (pokrajinske), a još 15
% pripada crkvenim zajednicama ili su zaštićene.


Upoznati smo sa razmnožavanjem hrasta lužnjaka
(Que/vus robur), kasnog hrasta lužnjaka (Quercus roburssp.
tardiflord) i obične smreke (Picea abies) putem
reznica, te sa njihovim osnovanim matičnjacima. Također
smo obišli pokuse provenijencija i klonske sjemenske
plantaže hrasta lužnjaka i kitnjaka, crvenog hrasta,
obične bukve, te europskog ariša i obične smreke.


Zbog očuvanja genetskih resursa plemenitih listača
izvršena je inventarizacija pojedinačnih stabala i grupa
stabala, šumske trešnje, divlje kruške i jabuke, te Sorbits
sp. i Acer sp.. Takoder je znatan interes za razmnožavanje
ovih vrsta iskazan zbog potrebe tržišta koje za
ove plemenite vrste plaća iznimne cijene.


Na području saveznih Republika Njemačke napušta
se sabiranje sjemenskog materijala šumskih vrsta drveća
u sjemenskim sastojinama, a koristi se genetski poboljšano
sjeme iz testiranih klonskih sjemenskih plantaža.
Intenzivirana su istraživanja izučavanja varijabilnosti
i adaptabilnosti pojedinih vrsta šumskog drveća,
očuvanje genofonda ugroženih vrsta, proizvodnje reprodukcijskog
materijala iz klonskih sjemenskih objekata,
otpornosti na bolesti, te istraživanja razvoja i poboljšanja
metoda generativnog i vegetativnog razmnožavanja.
Nakon provedenih testova provenijencija i testova
potomstva iz klonskih sjemenskih plantaža selekcioniraju
se najbolje jedinke za osnivanje sjemenskih
plantaža druge generacije, uz primjenu novihih tehnika
kao stoje kultura tkiva. Radovi na očuvanju genetskih
resursa npr. plemenitih listača, uključuje mogućnosti
masovnijeg i jeftinijeg vegetativnog razmnožavanja
ovih vrsta, zbog njihove današnje tržišne vrijednosti.
Znatan je interes privatnih osoba za osnivanje novih
privatnih klonskih sjemenskih plantaža, koje su u nadležnosti
Centra za kontrolu sjemenskog i vegetativnog
reprodukcijskog materijala.


U terenskom dijelu programa upoznali smo:


Rasadnik uz Institut u Escherode (veličina 5 ha)
Razmnožavanje reznicama hrasta lužnjaka (Quercus
robur)


U sklopu rasadnika upoznati smo s načinima autovegetativnog
razmnožavanja hrasta lužnjaka. Reznički
materijal uzima se s jednogodišnjih izbojaka sa cijepova
selekcioniranih plus stabala, te su pikirani u plasteniku
s zračnom vlagom od 90 %. Nakon pet tjedana presađuje
se u staklenik u kojem se postepeno smanjuje
zračna vlaga, kako bi se kontejnirane ožiljenice prilagodile
vanjskim uvjetima, da bi postepeno došlo do sušenja
postranog korijenja izvan kontejnera.


Supstrat za zakorijenjivanje sastoji se od 30 % pijeska
i 70 % treseta i perlita, a prihranjuje se sa po 3 kg/m3
hraniva, te ima pH vrijednost 4,8.


Razmnožavanje reznicama obične smreke


(Picea abies)


Trendovi u prošlim desetljećima zahtjevali su masovnu
proizvodnju kvalitetnog klonskog materijala
obične smreke, te je razvijen program autovegetativnog
razmnožavanja. Zakorijenjivanje reznica obavlja uz 70
do 80 % zračnu vlagu, a za sprječavanje isušivanja supstrat
je prekriven sitnim šljunkom.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 125     <-- 125 -->        PDF

Matičnjak hrasta lužnjaka (Quercus robur)


Matičnjak hrasta lužnjaka osnovan je u plasteniku,
kako bi se sa cijepova selekcioniranih plus stabala (ramcta)
mogao uzimati reznički materijal i kako bi se mogla
obavljati kontrolirana unutar i međuvrsna hibridizacija
hrastova. Cijepovi su starosti 13 godina, te su prevršavani
da bi se po dimenzijama mogli održati u plasteničkim
uvjetima.


Reznice se uzimaju u veljači, a pikiraju se u supstrat
do 4 cm dubine.


Matičnjak kasnog hrasta lužnjaka (Quercus robur
ssp. tardifloru)


Matičnjak kasnog hrasta osnovan je prije 15 godina,
a cijepovi su posađeni u kontejnere veličine 8 1 i također
se nalaze u plasteniku. Ovaj način vegetativnog razmnožavanja
(reznicama) ispituje se kako bi bio jeftiniji od
proizvodnje dvogodišnjih sadnica hrasta, a uključivao bi
i veću genetsku dobit, budući se radi o rametama (vegetativnim
kopijama) od selekcioniranih adultnih stabala.


Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus
robur) i selekcija plus stabala


U pokusu provenijencija hrasta lužnjaka vrši se selekcija
najboljih jedinki u proizvedenom potomstvu, te
se takve najbolje jedinke cijepe i koriste za osnivanje
druge generacije klonske sjemenske plantaže. Takva
sjemenska plantaža sadržavala bi ukupno od 80 do 100
klonova.


Pokus provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica),
šumski predjel Bramwald


Pokus provenijencija obične bukve osnovao je
Krahl -Urban 1959. godine. Uočena je znatna genotipska
razlika u preživljavanju i produkciji različitih
provenijencija obične bukve, a također domaće provenijencije
nisu bile među najboljima. Razmak sadnje u
pokusu je 6x6 m, krošnje su približnog promjera 10 m,
a ove je godine uočen izniman urod. Sjeme se obično
sabire pomoću mreža koje se stavljaju ispod pojedinog
stabla, a zbog jefitnijeg održavanja između redova koriste
se ovce.


Pokus provenijencija hrasta kitnjaka (Quercus
petraea), šumski predjel Bramwald


Provenijencije hrasta kitnjaka iskazale su velike razlike
u preživljavanju, zbog različite otpornosti na okolišne
promjene koje uzrokuju sušenje hrasta. Razmak
sadnje iznosi 7 x 6 m. Danas se preporuča sadnja s razmakom
5 x 4 m, s time da se kasnije svaki drugi red posječe,
te ostaju razmaci 5 x 8 m. Ovaj pokus provenijencija
nije prevršavan, budući je to skupo ulaganje, a posljednjih
deset godina u pokusu je zamijećen prosječan
urod žira.


Klonska sjemenska plantaža europskog ariša
(Larix decidua), šumski predjel Diekholzen


Plantaža je osnovana 1955. godine, površine je 2,9
ha i ima ukupno 23 klona. Razmak sadnje je 5 x 4 m.
Ova sjemenska plantaža je prevršavana, no utvrđeno je
daje lakše sjeme (pomoću mehaniziranih ili hidrauličnih
ljestava) kada se ostavlja vršni izbojak.


Klonska sjemenska plantaža obične smreke (Picea
abies), šumski predjel Diekholzen


Osnovanaje 1966. godine, veličineje 6,7 ha i sadrži
74 klona. Služi za očuvanje genofonda ove vrste, a unutar
plantaže utvrđena je i vegetativna inkompatibilnost
(odbacivanje cijepova) kod nekih klonova čak i kod
starije dobi plantaže.


Klonska sjemenska plantaža crvenog hrasta (Quercus
rubra), šumski predjel Diekholzen


Plantaža ima 12 klonova, a sađeni su u razmacima
od 5 x 4 m. Djelatnici Instituta smatraju da bi se povećanjem
stranih vrsta povećao odnos genetskog diverziteta
koji će u budućnosti biti znatno smanjen. U Europi
se danas gospodari sa 40-ak vrsta, u sjevernoj Americi
za 80-ak, dok u zemljama Azije taj broj iznosi oko 400
vrsta šumskog drveća. Cijena crvenog hrasta, te njegova
otpornost na bolesti u odnosu na područje uzgoja u
Americi, uvjetovali su i osnivanje ove plantaže.


Klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka
(Quercus robur), šumski predjel Diekholzen


Ova plantaža osnovanaje 1957. godine s razmacima
sadnje 8 x 8 m. Urod u plantaži je bio dobar, iako se
zbog troškova nije prevršavala, te nije korišteno prihranjivanje
niti stimulacija cvatnje.


Plemenite listače (Prunus avium, Pyruspyraster,
Malus sylvestris, Sorbus sp. Acer sp.)


Zbog očuvanja genetskih resursa plemenitih listača
izvršena je inventarizacija pojedinačnih stabala i grupa
stabala, šumske trešnje, divlje kruške i jabuke, te Sorbus
sp. i Acer sp. Također je znatan interes za razmnožavanje
ovih vrsta iskazan zbog potrebe tržišta koje za
ove plemenite vrste plaća iznimne cijene. Licitacijom u
Švicarskoj ostvarena je cijena za Sorbus torminalis od
24 000 DEM za m\ dok se za divlju krušku dobiva oko
9 000 DEM, a za gorski javor oko 3 - 4 000 DEM za m\