DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 123 <-- 123 --> PDF |
MEĐUNARODNA SURADNJA U POSJETI ŠUMARSKIM INSTITUTIMA SR NJEMAČKE 20. do 24. lipnja 2000. godine Stručna ekipa iz "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, koja se bavi problematikom rasadničarstva, sjemenarstva, te podizanja klonskih sjemenskih plantaža, u sastavu Milan Žgela, dipl. ing. šum., Ivan Šumanovac, dipl. ing. šum., Marina An tu lov, dipl. ing. šum., Vlatko Podnar, dipl. ing. šum. i Mato Šarčević , dipl. ing. šum. predvođena dr. se. Davorinom K aj b a, dipl. ing. šum., posjetila je dva šumarska instituta u SR Njemačkoj. Hessische Landesanstalt Für Forstienrichtung, Waldoforschung Und Waldökologie Han, Münden Prvi stručni posjet bio je u gradu Hannover Mündenu Instituttu Hessische Landesanstalt für Forsteinrichtung, Waldoforschung und Waldökologie, a domaćin nam je bio dr. Rolf Schulzke, voditelj Odjela za oplemenjivanje i očuvanje genetskih resursa. Institut ima više Odjela, a nalaze se u gradovima Hann. Mündenu i Hessenu. Upoznati smo s laboratorijima u kojima se provode radovi vezani za istraživanje genetske varijabilnosti šumskog drveća pomoću izoenzima, te razmnožavanja pomoću kulture biljnog tkiva. U rasadniku su nas domaćini upoznali s različitim metodama autovegetativnog i heterovegetativnog načina razmnožavanja više vrsta šumskog drveća. Institut je u razdoblju od 1954. do 1997. godine osnovao više od 200 ha klonskih sjemenskih plantaža, veličine od 0,6 do 4,0 ha, s različitim vrstama listača i četinjača. U terenskom dijelu programa upoznati smo s klonskim sjemenskim plantažama: obične bukve (Fa gus sylvatica L.), malolisne lipe (Tilia cordata Mili.), gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.), europskog ariša (Larixdecidua Mili.), šumske trešnje (Prunus avium L.) i obične zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco). Klonska sjemenska plantaža obične bukve (Fagus sylvatica L.) Osnovana je 1960. godine, s razmacima sadnje 5x5 m i s ukupno 25 klonova. Prema današnjim saznanjima plantaža bi trebala sadržavati minimalno 30 klonova, ali bi zbog očuvanja veće širine varijabilnosti ove vrste trebala imati 50 do 100 klonova. U plantaži je ostvaren dobar rod bukvice. Klonska sjemenska plantaža malolisne lipe (Tilia cordata Mili.) Osnovana je 1959. godine s ukupno 19 klonova, a veličine je 1,6 ha. U plantaži se pojavljuje problem različitog vremena cvatnje klonova. Razmak sadnje iznosi 5 x 5 m, a trebalo bi biti 8 x 8 m ili 5 x 7 m. Klonska sjemenska plantaža gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.) Razmak sadnje u plantaži iznosi 5 x 5 m. Klonska sjemenska plantaža europskog ariša (Larix decidua Mili.) Osnovano je ukupno 12,1 ha plantaža ariša s razmacima 5 x 5 m. Klonska sjemenska plantaža šumske trešnje (Prunus avium L.) Plantaža je osnovana 1969. godine, sadrži 20 klonova s razmacima sadnje 6x 6 m. Budući daje osnovana nova plantaža, ova se više ne održava, neredovito cvate, a plodovi se ne sabiru. U plantaži su korištene pčelarske košnice za poboljšanje oplodnje. Klonska sjemenska plantaža obične zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) Ukupno ima 11,0 ha klonskih sjemenskih plantaža zelene duglazije, a razmak sadnje iznosi 6 x 5 m. 613 |