DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 12 <-- 12 --> PDF |
K. (iubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KITNJAKA NAKON ČISTIH SJEĆA . Šumarski liši br. 9 10. CXXIV (2000), 495-502 ZAKLJUČAK Analiza biometrijskih obilježja (brojnost, visina, prosječni visinski prirast) ukazuje na značajan utjecaj ruba prevođenih (rekonstrukcija) sastojina pomladno karaktera na razvoj sljedeće generacije. Jedinke koje su u neposrednom kontaktu s rubom prevođenih (rekonstrukcija, odnosno obnova) sastojina se u slučaju lošijih mikroklimatskih uvjeta teže primaju, preživljavaju i odrastaju od onih na udaljenijim dijelovima čistih sječina. Time se potvrđuju spoznaje o različitoj mikroklimi na čistim sječinama, na koje su upozorili npr. Šaly (1977), Petrik (1989) i njenom utjecaju na razvoj mladih sastojina. Uz rub sastojine na južnoj ekspoziciji utvrđena je najniža vlažnost i najveća temperatura tla. To je očigledno uzrokom najlošijeg razvoja mladih kitnjakovih sastojina na rubu sastojine na južnoj ekspoziciji. LITERATURA Bezačinsky,H., 1971: Sucasny stav prevodov vymladkovych lesov na Slovensku, skusenosti s prevodmi, perspektiva riešenia. Lesnicky časopis VIII č. 3, s. 66- 175. Gubka , K., 1985: Fytotechnika premien hrabovych porastov v sit. Fageto - Quercetum. KDP Zvolen, 152 s. Gubka,K. , 1993: Ujatie a preživanie duba pod vplyvom porastu. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, XXXV, s. 131-141. Gubka , K., 1994: Vyvoj naslednej generacie duba zimneho po premenach borovice sosny. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, s. 105 - 116. Gubka , K., 1996: Premeny porastov s nevhodnym drevinovym zloženim. Vedecke Studie TU Zvolen, 2/1996/A, 42 s. Hladik , M., 1995: Hospodarska uprava lesov UVVP LVH SR Zvolen, 148s. K o r p e 1, S., 1991: Pestovanie lesa, 465 s. Mayer , H., 1977: Waldbau auf soziologisch-ökolo- Ovu bi spoznaju šumarska praksa mogla iskoristiti za smanjenje gubitaka kod pošumljavanja. Kod sađenja, odnosno sjetve ne bi trebalo pošumljavati sve do ruba sastojine već bi tu trebalo ostaviti 3 - 5 m široku prugu koja se naknadno pošumi nakon nove sječe. Moguće je ostaviti ovu prugu i nepošumljenu tako da kasnije može služiti kao prosjeka, a kasnije kao izvozni put. Svjesni smo da zaključci dobiveni iz informacija s promatranih transekata ne moraju biti općenito sveopće važeći. Na relativno malom uzorku smo ipak dobili informacije koje pri dubljoj i kompleksnijoj analizi mogu šumarskoj praksi pomoći da osiguraju kvalitetniju umjetnu obnovu sljedeće generacije hrasta kitnjaka. - Conclusion gischer Grundlage. Stuttgart - N. Y., 482 rvludrich,M., 1960: Die Umwandlung der Sigerländer. Allg. Forstzeitschrift 15, č. 39 Orlić , S., 1974: O nekim pitanjima u vezi s proširenjem četinjača u nas. Šumarski list, s. 5 - 6. Petrik , M., 1989: Mikroklima pri prevode vymladkovych lesov na Slovensku. Ved. a ped. aktuality VŠLDZvolen,93s. Savin , E. N., 1962: Rekonstrukcija malocennych nasaždenij na juznych černozemach europejskej časti., IAN, 164 s. Saly, R., 1977: Vyskum podneho prostredia vymladkovych lesov. Zaverečna sprava, 183 s. S m e 1 k o, S., 1974: statističke metody v lesnictve. ES VŠLD Zvolen, 474 s. Vy s k o t, M., 1958: Pesteni dubu. SZN Praha, 284 s. Zajac , H., 1986: Rekonštrukcia porastov s nevhodnym tvarom a drevinovym zloženim. ZS VULH Zvolen, 221 s. SUMMARY: Coppice forests currently take up 4.1 % of the forested area in Slovakia. Their area is systematically being decreased by conversion into seed forests. An experiment aimed at establishing the success of afforestation with sessile oak in the felling site of Turkey oak, common hornbeam and sessile oak was set up in the Forest Office Rimavska Sobota. Experimental plots were established along the southern and northern edge of the feeling site, and afforestation with sessile oak was done by planting 2-year-old seedlings and by sowing acorns. The success of afforestation was monitored and the height of plants was measured. The experiment lasted for 7 years. Better seedling growth was recorded with sowing acorns, and bigger losses occurred on the southern edges of the felling sites. Apart from sessile oak the author also studied Turkey oak and common hornbeam by monitoring their growth dynamics in the course of the experiment in order to determine the strength of competition to sessile oak. By their fourth year young sessile oak stands raised by sowing exceeded the stands raised by planting with height increment, and achieved 79.8 cm more than the latter in their fifth year. Key words : coppice conversion, sowing and planting sessile oaks, number of plants, height and height increment, the impact of felling site edges and exposition to the success of afforestation. |