DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 118 <-- 118 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI MEĐUNARODNI INTERKALIBRACIJSKI TEČAJ ZA PROCJENU OŠTEĆENOSTI ŠUMA - SREDIŠNJA I ISTOČNA EUROPA Gohrisch, Njemačka, 14 - 16. lipnja 2000. U organizaciji Međunarodnog programa za procjenu i praćenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests) i Saske državne uprave za šume, a pod pokroviteljstvom Europske komisije, održanje od 14. do 16. lipnja 2000. godine u Gohrischu (Njemačka), Međunarodni interkalibracijski tečaj za zemlje Središnje i Istočne Europe. Sastanak je okupio predstavnike Finske, Danske, Belgije, Njemačke, Velike Britanije, Češke, Italije, Austrije, Slovenije, Mađarske, Švicarske, Moldavije, Hrvatske, Europske komisije i Centra za koordinaciju programa ICP Forests. Šumske površine u Saveznoj državi Saskoj zauzimaju 508 882 ha, tj. 27,6 % površine. Od ukupne šumske površine, 79 % zauzima crnogorica, a 21 % bjelo gorica. Najzastupljenije vrste su obična smreka (udjel 44 %) i obični bor (udjel 28 %). Prosječna drvna masa iznosi 215 mVha. Godišnje padaline iznose 700 - 1000 mm, u ovisnosti o nadmorskoj visini, koja se kreće od 120 do 550 metara. Potencijalne prirodne zajednice područja su Luzulo-Fagetiim i Luzulo-Abieti-Fagetum, međutim znatan dio površina zauzimaju kulture običnog bora i smreke. Dominantna podloga su pješčenjaci. Zbog izuzetno velikog korištenja lignita, osobito za proizvodnju električne energije, u industrijskim područjima Saskc već nakon 1930. godine, a osobito nakon II svjetskog rata, imisije sumpornog dioksida i prašine dovele su do vidljivih oštećenja šumskih sastojina koje su nakon 1980. godine poprimile katastrofalne razmjere. Procjena oštećenosti šuma u Saskoj provodi se od 1991. godine na 285 ploha 4 x4 kilometarske mreže, sa po 24 stabla na plohi. Prema procjeni iz 1999. godine, 22 % stabala svih vrsta drveća spada u značajno oštećena, 36 % stabala ima oštećenost 11 - 25 %, dok je 42 % stabala svrstano u klasu 0, tj. 0 - 10 % oštećenosti. Ti jekom 10 godina procjene, distribucija oštećenosti po klasama nije se znatno mijenjala. Na tečaju je procjenjivana oštećenost 4 vrste drveća:, obične smreke, obične bukve, običnog bora i hrasta kitnjaka. Svaku vrstu predstavljala je jedna ploha sa 20 stabala za procjenu i 5 "pokaznih" stabala, čija je oštećenost bila unaprijed procijenjena od domaćina. Prvog dana procjenjivana je oštećenost obične smreke, koja je bila zastupljena s dva tipa (češljasti i četkasti tip grananja) i obične bukve, dok je drugog dana obavljena procjena oštećenosti običnog bora i hrasta kitnjaka. Završnog dana prikazani su rezultati interkalibracijskog tečaja. Odstupanje rezultata hrvatskog tima od sredine rezultata svih timova bilo je neznatno, a primijećeno je grupiranje rezultata susjednih zemalja. Tako su npr. rezultati Slovenije i Hrvatske bili vrlo slični, što govori o sličnosti kriterija prilikom procjenjivanja. Osim prezentacije rezultata, vođena je rasprava i dane su smjernice za osnivanje baze fotografija šumskog drveća različitih stupnjeva oštećenosti. Ivan Seletković, dipl. ing. Nenad Potočić, dipl. ing. Priprcma za procjenu oštećenosti obične smreke (Picea abies L.) |