DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 118     <-- 118 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


MEĐUNARODNI INTERKALIBRACIJSKI TEČAJ ZA PROCJENU
OŠTEĆENOSTI ŠUMA - SREDIŠNJA I ISTOČNA EUROPA
Gohrisch, Njemačka, 14 - 16. lipnja 2000.


U organizaciji Međunarodnog programa za procjenu
i praćenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume
(ICP Forests) i Saske državne uprave za šume, a pod
pokroviteljstvom Europske komisije, održanje od 14.
do 16. lipnja 2000. godine u Gohrischu (Njemačka),
Međunarodni interkalibracijski tečaj za zemlje Središnje
i Istočne Europe. Sastanak je okupio predstavnike
Finske, Danske, Belgije, Njemačke, Velike Britanije,
Češke, Italije, Austrije, Slovenije, Mađarske, Švicarske,
Moldavije, Hrvatske, Europske komisije i Centra
za koordinaciju programa ICP Forests.


Šumske površine u Saveznoj državi Saskoj zauzimaju
508 882 ha, tj. 27,6 % površine. Od ukupne šumske
površine, 79 % zauzima crnogorica, a 21 % bjelo


gorica. Najzastupljenije vrste su obična smreka (udjel
44 %) i obični bor (udjel 28 %). Prosječna drvna masa
iznosi 215 mVha.


Godišnje padaline iznose 700 - 1000 mm, u ovisnosti
o nadmorskoj visini, koja se kreće od 120 do 550
metara. Potencijalne prirodne zajednice područja su
Luzulo-Fagetiim i Luzulo-Abieti-Fagetum, međutim
znatan dio površina zauzimaju kulture običnog bora i
smreke. Dominantna podloga su pješčenjaci.


Zbog izuzetno velikog korištenja lignita, osobito za
proizvodnju električne energije, u industrijskim područjima
Saskc već nakon 1930. godine, a osobito nakon II
svjetskog rata, imisije sumpornog dioksida i prašine dovele
su do vidljivih oštećenja šumskih sastojina koje su
nakon 1980. godine poprimile katastrofalne razmjere.


Procjena oštećenosti šuma u Saskoj provodi se od
1991. godine na 285 ploha 4 x4 kilometarske mreže, sa
po 24 stabla na plohi. Prema procjeni iz 1999. godine,
22 % stabala svih vrsta drveća spada u značajno oštećena,
36 % stabala ima oštećenost 11 - 25 %, dok je 42 %
stabala svrstano u klasu 0, tj. 0 - 10 % oštećenosti. Ti


jekom 10 godina procjene, distribucija oštećenosti po
klasama nije se znatno mijenjala.


Na tečaju je procjenjivana oštećenost 4 vrste drveća:,
obične smreke, obične bukve, običnog bora i hrasta
kitnjaka. Svaku vrstu predstavljala je jedna ploha sa 20
stabala za procjenu i 5 "pokaznih" stabala, čija je oštećenost
bila unaprijed procijenjena od domaćina. Prvog
dana procjenjivana je oštećenost obične smreke, koja je
bila zastupljena s dva tipa (češljasti i četkasti tip grananja)
i obične bukve, dok je drugog dana obavljena procjena
oštećenosti običnog bora i hrasta kitnjaka. Završnog
dana prikazani su rezultati interkalibracijskog tečaja.
Odstupanje rezultata hrvatskog tima od sredine
rezultata svih timova bilo je neznatno, a primijećeno je
grupiranje rezultata susjednih zemalja. Tako su npr. rezultati
Slovenije i Hrvatske bili vrlo slični, što govori o
sličnosti kriterija prilikom procjenjivanja. Osim prezentacije
rezultata, vođena je rasprava i dane su smjernice
za osnivanje baze fotografija šumskog drveća različitih
stupnjeva oštećenosti.


Ivan Seletković, dipl. ing.
Nenad Potočić, dipl. ing.


Priprcma za procjenu oštećenosti obične smreke (Picea abies L.)