DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 111 <-- 111 --> PDF |
od ravničastog, blago nagnutog i strmog dijela. Tlo je uglavnom duboko i plodno, čak i na strmim terenima, jer vegetacija štiti tlo od erozije. Godišnje oborine su u prosjeku veće od 1200 mm, a srednja godišnja temperatura je 11,7 °C s apsolutnim minimumom od -14,5 °C. Snijeg se javlja od prosinca do ožujka, ali u pravilu traje kratko. Kako ekstenzivna poljoprivreda i stočarstvo nisu omogućili uspješno poslovanje posjeda, vlasnik je 1980. g. dao zemlju u zakup na 25 g. firmi Cal. For SPA, koja je izvršila plantažiranje s brzorastućim vrstama. Teren je u ravničastom dijelu obrađen dubokim oranjem od 80 120 cm, a u nagnutom su napravljene stepenaste terase široke dva metra u razmacima od oko 10 m, a ukupne dužine od 78.714 m. Na dijelu terena gdje nije bilo moguće primjenjivati mehanizaciju iskopane su rupe 40 x 40 x 40 cm, u koje su pasađene biljke (31.846 sad.). Plantažiranje je obavljeno iste godine ujesen i proljeće sadnicama duglazije, korzičkog crnog bora i topolovim klonom I - 214. Ukupno je utrošeno 135.000 sadnica duglazije, 90.000 sadnica bora i 3820 sadnica topole. Razmaci sadnje ovisili su o vrsti i tipu sadnje, za bor i duglaziju 2,5 m, a za topolu 5 m na ravnom terenu, a na terasama je razmak sadnica 2 m, a redova 1 m. U prve tri godine obavljeni su radovi na čišćenju terena (frezanje i tanjuranje), a također su postavljene i protupožarne pruge (12,4 km) i potrebne prometnice (14,7 km). Analizirani su svi relevantni čimbenici: broj posađenih sadnica, gubitak, promjer, drvna masa i prirast, po vrstama i načinu sadnje. Također su snimljeni i analizirani svi troškovi. Izravni troškovi sadnje iznose oko 2,5 mil. ITL/ha, a godišnje održavanje iznosi oko 160.000 ITL/ha. Značenje ovog projekta nije samo u proizvodnji drvne mase, iako je to sa stajališta financiranja i te kako važno. Prostrana područja napuštenih i marginalnih površina daju mogućnost, uz primjenu mehanizacije, za relativno brz preobražaj krajolika, osiguravaju proizvodnju sirovine za potrebe industrije, te zapošljavaju kapacitete mahanizacije i radne snage. Rezultati postignuti na ovom uzorku pokazuju daje objektivno racionalno koristiti slobodno poljoprivredno zemljište za proizvodnju drvne mase za potrebu industrije, kako to predviđa "Posebni program br. 24". Mauro Bernabei, Martino Negri, Claudio Pol litt i : Juvenilno drvo četinjača: Stanje istraživanja Ovaj članak prikazuje stanje istraživanja nastajanja, učešća, svojstava i upotrebe juvenilnog drveta četinjača. Dosadašnja istraživanja u Italiji bila su ograničena na malo vrsta i to uglavnom listača. Prisutnost juvenilnog drveta vrlo je važna što se tiče uporabe drveta, kako za primarnu i finalnu preradu, tako i za proizvodnju papira. Juvenilno drvo je rezultat proizvodnje kambija u njegovoj fazi nezrelosti. Anatomija, volumna masa, sa držaj vlage i neke druge karakteristike, mogu biti vrlo različite između zrelog i juvenilnog drveta unutar jednog stabla. Kod nekih borova taje razlika veća nego razlika između zrelog drveta dvije različite vrste. Svojstva i količina juvenilnog drveta promjenjiva je od vrste do vrste, a nalazi se u središnjem dijelu stabla i u višim dijelovima krošnje i grana. Prelaz iz juvenilnog na zrelo drvo, nastupa kada kulminira visinski prirast. Tada započinje stvaranje zrelog drveta na bazi debla, a proizvodnja juvenilnog drveta nastavlja se u višim dijelovima stabla. Doba kada visinski prirast kulminira ovisi o raznim čimbenicima staništa, i zbog toga proces nastajanja juvenilnog drveta varira. U pravilu visinski prirast kulminira kasnije kod vrsta koje bolje podnose zasjenu, a proces stvaranja juvenilnog drva traje duže (Kučera, 1994; Kennedy, 1995). Kod borova brzog rasta proizvodnja juvenilnog drva prestaje već nakon 7-8 godina, a kod jele može prelaziti i razdoblje od 30 g. Starost stabla ne utječe izravno na karakteristike drveta, što je u suprotnosti s opće raširenim mišljenjem da je juvenilno drvo produkt mladih stabala, a zrelo drvo proizvod stabala u fazi zrelosti. Praktički, u dijelu debla i u krošnji stabala svih starosti, nalazimo tkiva nezrelog meristema koji stvara juvenilno drvo. Broj godova koje obuhvaća juvenilno drvo u prosjeku se kreće od 5 - 20 ali može, kao na primjer kod smreke, doseći i do 30 (Torelli, 1998). Juvenilno drvo unutar jednog debla koje ima približno stožast oblik zauzima središnji valjkasti dio. Osobine juvenilnog drveta nisu ujednačene, već se mijenjaju od srži prema van. Prelaz iz juvenilnog u zrelo drvo je postepen i teško je odrediti točnu granicu. U svakom slučaju karakteristike juvenilnog drveta, fizičke i mehaničke, nisu stabilne kao kod zrelog drveta. Juvenilno drvo javlja se kod vrsta brzog i sporog rasta i ima gotovo iste karakteristike. Pogrešno je misliti daje juvenilno drvo rezultat velikog prirasta u blizini srži, gdje su godovi širi. Učešće kasnog drva kod juvenilnog drva je malo (Zobel, 1984; Kučera, 1994). Volumna masa juvenilnog drva je mnogo manja, stjenke stanica su tanje, a traheide su kraće. Ti elementi kao i kemijske osobine služe za određivanje učešća juvenilnog drva. Kod stabala koja rastu u prirodnom sklopu juvenilno drvo ima malo učešće i ne utječe bitno na kvalitetu građe, ali kod plantažnog drveta je učešće veliko i negativno djeluje na kvalitetu sortimenata. To drvo ima loša mehanička svojstva, a prilikom sušenja pojava kolapsa je mnogo češća. Zbog toga se ovo drvo ne preporuča za nosive konstrukcije. U proizvodnji papira uporabom juvenilnog drveta dobivaju se listovi glatki i elastični, otporni na savijanje, ali skloni paranju i bez sjaja. Drvna pasta dobivena |