DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 111     <-- 111 -->        PDF

od ravničastog, blago nagnutog i strmog dijela. Tlo je
uglavnom duboko i plodno, čak i na strmim terenima,
jer vegetacija štiti tlo od erozije. Godišnje oborine su u
prosjeku veće od 1200 mm, a srednja godišnja temperatura
je 11,7 °C s apsolutnim minimumom od -14,5 °C.
Snijeg se javlja od prosinca do ožujka, ali u pravilu traje
kratko.


Kako ekstenzivna poljoprivreda i stočarstvo nisu
omogućili uspješno poslovanje posjeda, vlasnik je 1980.


g. dao zemlju u zakup na 25 g. firmi Cal. For SPA, koja je
izvršila plantažiranje s brzorastućim vrstama. Teren je u
ravničastom dijelu obrađen dubokim oranjem od 80 120
cm, a u nagnutom su napravljene stepenaste terase
široke dva metra u razmacima od oko 10 m, a ukupne
dužine od 78.714 m. Na dijelu terena gdje nije bilo
moguće primjenjivati mehanizaciju iskopane su rupe
40 x 40 x 40 cm, u koje su pasađene biljke (31.846 sad.).
Plantažiranje je obavljeno iste godine ujesen i proljeće
sadnicama duglazije, korzičkog crnog bora i topolovim
klonom I - 214. Ukupno je utrošeno 135.000 sadnica
duglazije, 90.000 sadnica bora i 3820 sadnica topole.
Razmaci sadnje ovisili su o vrsti i tipu sadnje, za bor i
duglaziju 2,5 m, a za topolu 5 m na ravnom terenu, a na
terasama je razmak sadnica 2 m, a redova 1 m.
U prve tri godine obavljeni su radovi na čišćenju terena
(frezanje i tanjuranje), a također su postavljene i
protupožarne pruge (12,4 km) i potrebne prometnice
(14,7 km). Analizirani su svi relevantni čimbenici: broj
posađenih sadnica, gubitak, promjer, drvna masa i prirast,
po vrstama i načinu sadnje. Također su snimljeni i
analizirani svi troškovi. Izravni troškovi sadnje iznose
oko 2,5 mil. ITL/ha, a godišnje održavanje iznosi oko


160.000 ITL/ha.
Značenje ovog projekta nije samo u proizvodnji
drvne mase, iako je to sa stajališta financiranja i te kako
važno. Prostrana područja napuštenih i marginalnih površina
daju mogućnost, uz primjenu mehanizacije, za
relativno brz preobražaj krajolika, osiguravaju proizvodnju
sirovine za potrebe industrije, te zapošljavaju kapacitete
mahanizacije i radne snage.
Rezultati postignuti na ovom uzorku pokazuju daje
objektivno racionalno koristiti slobodno poljoprivredno
zemljište za proizvodnju drvne mase za potrebu industrije,
kako to predviđa "Posebni program br. 24".


Mauro Bernabei, Martino Negri, Claudio Pol litt
i : Juvenilno drvo četinjača: Stanje istraživanja


Ovaj članak prikazuje stanje istraživanja nastajanja,
učešća, svojstava i upotrebe juvenilnog drveta četinjača.
Dosadašnja istraživanja u Italiji bila su ograničena na
malo vrsta i to uglavnom listača. Prisutnost juvenilnog
drveta vrlo je važna što se tiče uporabe drveta, kako za
primarnu i finalnu preradu, tako i za proizvodnju papira.


Juvenilno drvo je rezultat proizvodnje kambija u
njegovoj fazi nezrelosti. Anatomija, volumna masa, sa


držaj vlage i neke druge karakteristike, mogu biti vrlo
različite između zrelog i juvenilnog drveta unutar jednog
stabla. Kod nekih borova taje razlika veća nego razlika
između zrelog drveta dvije različite vrste. Svojstva
i količina juvenilnog drveta promjenjiva je od vrste
do vrste, a nalazi se u središnjem dijelu stabla i u višim
dijelovima krošnje i grana.


Prelaz iz juvenilnog na zrelo drvo, nastupa kada kulminira
visinski prirast. Tada započinje stvaranje zrelog
drveta na bazi debla, a proizvodnja juvenilnog drveta
nastavlja se u višim dijelovima stabla. Doba kada visinski
prirast kulminira ovisi o raznim čimbenicima staništa,
i zbog toga proces nastajanja juvenilnog drveta varira.
U pravilu visinski prirast kulminira kasnije kod
vrsta koje bolje podnose zasjenu, a proces stvaranja juvenilnog
drva traje duže (Kučera, 1994; Kennedy,
1995). Kod borova brzog rasta proizvodnja juvenilnog
drva prestaje već nakon 7-8 godina, a kod jele može
prelaziti i razdoblje od 30 g. Starost stabla ne utječe izravno
na karakteristike drveta, što je u suprotnosti s
opće raširenim mišljenjem da je juvenilno drvo produkt
mladih stabala, a zrelo drvo proizvod stabala u fazi zrelosti.
Praktički, u dijelu debla i u krošnji stabala svih
starosti, nalazimo tkiva nezrelog meristema koji stvara
juvenilno drvo.


Broj godova koje obuhvaća juvenilno drvo u prosjeku
se kreće od 5 - 20 ali može, kao na primjer kod smreke,
doseći i do 30 (Torelli, 1998). Juvenilno drvo unutar
jednog debla koje ima približno stožast oblik zauzima
središnji valjkasti dio.


Osobine juvenilnog drveta nisu ujednačene, već se
mijenjaju od srži prema van. Prelaz iz juvenilnog u zrelo
drvo je postepen i teško je odrediti točnu granicu. U
svakom slučaju karakteristike juvenilnog drveta, fizičke
i mehaničke, nisu stabilne kao kod zrelog drveta.


Juvenilno drvo javlja se kod vrsta brzog i sporog
rasta i ima gotovo iste karakteristike. Pogrešno je misliti
daje juvenilno drvo rezultat velikog prirasta u blizini
srži, gdje su godovi širi. Učešće kasnog drva kod juvenilnog
drva je malo (Zobel, 1984; Kučera, 1994). Volumna
masa juvenilnog drva je mnogo manja, stjenke
stanica su tanje, a traheide su kraće. Ti elementi kao i
kemijske osobine služe za određivanje učešća juvenilnog
drva.


Kod stabala koja rastu u prirodnom sklopu juvenilno
drvo ima malo učešće i ne utječe bitno na kvalitetu
građe, ali kod plantažnog drveta je učešće veliko i negativno
djeluje na kvalitetu sortimenata. To drvo ima
loša mehanička svojstva, a prilikom sušenja pojava kolapsa
je mnogo češća. Zbog toga se ovo drvo ne preporuča
za nosive konstrukcije.


U proizvodnji papira uporabom juvenilnog drveta
dobivaju se listovi glatki i elastični, otporni na savijanje,
ali skloni paranju i bez sjaja. Drvna pasta dobivena