DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 11     <-- 11 -->        PDF

K. Gubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTO.IINA HRASTA KITNJAKA NAKON ČISTIH SJEČA Šumarski list br. 9 10, CXX1V (2000), 495-502
kitnjakove sastojine iz sjemena toliko su visinski razvijene,
da su na prelazu u razvojni stadij mladika.
Brže odrastanje ima znatan biološki i ekološki
značaj.


Analiza vrijednosti prosječnog godišnjeg visinskog
prirasta hrasta kitnjaka na promatranim transektima
ukazuje na značajni utjecaj ekspozicije ruba sastojine,
udaljenosti od ruba sastojine i načina pošumljavanja.


Na plohama u neposrednoj blizini ruba sastojine, u
većini slučajeva, manje su vrijednosti godišnjeg visinskog
prirasta nagoli na udaljenijim plohama. Ova je spoznaja
utvrđena i kod sjetve i kod sadnje. Najveće vrijednosti
prosječnog godišnjeg visinskog prirasta bile su
utvrđene većinom na udaljenosti 10 - 20 m od ruba sastojine.
Razlike u prirastu na nekim su plohama i bez testiranja
bile vrlo očite.


Ekspozicija ruba sastojine utječe na diferencirani
prosječni godišnji visinski prirast. Jadinke uz rub sastojine
na južnoj ekspoziciji (ploha As) imaju u pravilu manji
visinski prirast od onih na sjevernoj ekspoziciji (An).


Već kod analiziranja visina mladih jedinki kitnjaka,
zaključeno je da u starosti od četiri godine sastojine iz
sjemena prestižu sađene sastojine. Ovo stanje je slika
dinamike razvoja visinskog prirasta. U velikoj većini
uspoređivanih vrijednosti prosječnog visinskog prirasta
utvrđeno je veće prirašćivanje kod sjetve negoli kod
sadnje (tab. 6).


Usporedo s razvojem mladih kitnjakovih sastojina
iz sjemena i sadnica potrebno je upoznati i međusobni
utjecaj ostalih vrsta na visinski prirast na promatranim
objektima.


Zastupljenost drugih drvenastih vrsta u hrastovim
sastojinama je nužna. Njihova velika brojnost, intenzivniji
visinski prirast u mladosti mogao bi ugroziti željeni
cilj.


Visina i visinski prirast pratećih vrsta (hrast cer, obični
grab) utjecane su pojedinih godina njegom u mladim
kitnjakovim sastojinama. Kao posljedica njege
(žetva oko biljčica) prosječna je visina spomenutih vrsta
značajno određena (diferencirana), (tab. 7).


Tablica 7. Prosječne vrijednosti visina hrasta kitnjaka, hrasta cera i običnog graba na transektima sa
sjetvom u pojedinim godinama.


Table 7: Average height values of sessile oak, Turkey oak and common hornbeam at transects with
sowing in certain years


Vrsta
Species
7


hrast cer 119.7
Turkey oak
obični grab 86.2


Common hornbeam
hrast kitnjak 143.6
Sessile oak


Prosječna visina h (cm) u dobi
Species Average height h (cm) at the age of
6
118.0
5
91.7
3
41.8
2
30.1
1
13.2
41.5 32.5 76.4 59.9 40.1
150.6 126.5 38.5 18.5 8.4


Tablica 8.
Vrijednosti prosječnog godišnjeg visinskog prirasta za hrast kitnjak, hrast cer i obični grab
na transektima sa sjetvom za pojedine godine starosti.


Table 8:
Values of average annual height increment for sessile oak, Turkey oak and common horn


beam at transects with sowing for certain ages


dob godina hrast kitnjak
age year sessile oak
7 4. 23.1
3. 18.9
2. 27.2
1. 16.4
6 2. 35.4
1. 17.1
5 2. 18.2
1. 34.3
3 1. 18.2
2 1. 10.4
1 1. 8.4


U prve tri godine obični je grab vitalniji od hrasta
kitnjaka. To potvrđuju i vrijednosti prosječnog godišnjeg
visinskog prirasta (tab. 8).


Obzirom da su mlade kitnjakove sastojine ugrožene,
ne samo konkurentnim drvenastim nego i zeljastim vrs


hrast cer ih (cm)
Turkey oak ih (cm)


23.0


25.2


20.9


15.2


24.8


16.7


15.9


26.1


12.0


17.3


13.1


obični grab
common hornbeam


30.1


26.7


25.6


18.5


27.4


8.5


6.5


11.7


16.5


19.2


24.1


tama, u uvjetima južne Slovačke (OLZ Rimavska Sobota),
nužno je već u drugoj, najkasnije trećoj godini,
započeti s njegom istih. To se očituje smanjenjem prosječnih
visina pratećih vrsta (tab. 7).