DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 109 <-- 109 --> PDF |
MONTI E BOSCHI (Talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šumu i planinski ambijent) U dvobroju 3/4 - svibanj-kolovoz, čak četiri priloga obraduju problematiku požara u Italiji. Dajemo kratke osvrte na te članke: Giovanni B o v i o Šumski požari: preventiva ili gašenje? U uvodnom članku časopisa autor upozorava na sve veću učestalost požara, povećane aktivnosti na gašenju požara te na još uvijek nedovoljnu brigu za poduzimanje preventivnih mjera. Razlog tomu je što se sve do nedavno, po zakonskim odredbama, šumski požar smatrao problemom civilne zaštite, a ne dijelom gospodarenja šumama i zemljištem. Za uspješno sprovođenje akcije gašenja požara potrebna su moćna sredstva, jer se požari u pravilu događaju i kratkim vremenskim razmacima (najčešće u prvim posljepodnevnim satima). Ubrzo nakon maksimalne učestalosti požara dolazi razdoblje sa sporadičnim pojavama, a sredstva ostaju u stanju čekanja. Takva situacija nije samo u Italiji, već i u drugim zemljama. Gašenje na klasičan način ograničeno je uglavnom na rubove šuma, a za prodiranje dublje u šumu ostaje jedina mogućnost - primjena namjenskih zrakoplova. Ta mogućnost nailazi na dosta široku podršku, iako bi po autoru gašenje vatre trebala biti posljednja solucija. Potrebno je prije predvidjeti tip požara koji se može pojaviti na nekoj određenoj površini i utvrditi potrebne preventivne mjere. Gašenje ne može biti lišeno preventive i potrebnih uzgojno-tehničkih mjera u cilju protupožarne službe. Preventiva može znatno smanjiti posljedice požara. Ovo je osobito važno u zonama koje graniče s urbanim sredinama, gdje je opasnost od izbijanja požara veća, a štete mogu biti širokih razmjera. Požari imaju tekođer vrlo negativan učinak na emisiju plinova koji doprinose zagađivanju atmosfere, koja je ionako već ugrožena velikom količinom štetnih industrijskih plinova. Za ograničavanje zagađenosti atmosfere predviđeno je da Europa u razdoblju od 2008 - 2012. g. reducira emisiju štetnih plinova na 8 % od vrijednosti iz 1990. g. Osobito veliku emisiju štetnih plinova imaju požari velikih razmjera, te preventivne mjere upravo moraju ići na sprječavanje takvih velikih požara. Autor preporuča sprovođenje svih potrebnih uzgojno- tehničkih mjera, a ne isključuje mogućnost primjene programirane (kontrolirane) vatre kao preventivne mjere, koju talijanski zakon za sada zabranjuje. Francesco Carbone: Mjere za zaštitu šuma od požara: jedan primjer Autor u ovom članku želi upozoriti na požare kao prirodnu pojavu, koja s ekološkog stajališta nije odgo vorna za degradiranje ambijenta. Poput vlage, temperature, svjetla i ostalih ekoloških čimbenika, svi oni utječu na raspored i cikluse vegetacije. Ovo se odnosi na površinske požare prirodnog porijekla. Oni imaju svoje pozitivno ekološko djelovanje u odabiru organizama otpornih na višu temperaturu, integriraju djelovanje bakterija biljnih i životinjskih ostataka, povećavaju aktivnost organizama koja obogaćuju tlo dušikom iz atmosfere. Djelatnost čovjeka utječe na modifikaciju obima požara, njihov intenzitet i učestalost. Snažni požari razaraju svu vegetaciju i organsku supstancu i onemogućuju obnovu ekosustava za duže razdoblje. Kao primjer je obrađena regija Lazio, gdje od ukupne površine 85 % otpada na poljoprivredno-šumske površine (šuma oko 25 %). Od površine šuma 60 % je u vlasništvu javnih poduzeća, a 40 % je privatno vlasništvo. Posebnu važnost autor daje otvorenosti šuma, koja je osnovni preventivni čimbenik. S druge strane prometnice koje su bez nadzora, omogućuju ulazak u šumu raznim osobama i povećavaju mogućnost požara, bilo slučajnog bilo zlonamjernog. Struktura šuma je: 25 % visoke šume, 70 % panjače i 5 % makije. Ocjenjuje se da 68 % visokih šuma i 62 % panjača spadaju u kategoriju "lako zapaljive", a 14 % visokih i 10 % panjača u kategoriju "teško zapaljive". Zone neposredno vezane za prometnice su područja velikog rizika. Regija Lazio ima od prije dvije godine vlastite zakone ( 1. R. - 5/74 - Mjere zaštite od požara i obnova opožarenih površina). Predviđeni su poticaji do 75 % za obnovu opožarenih površina. Nakon donošenja regionalnog protupožarnog plana i plana rekonstrukcije šuma, strategija preventive i borbe protiv požara utjecali su na smanjenje broja požara, izuzev godine 1985. kada je površina zahvaćena požarom bila najveća u posljednjih 15 godina kao i broj požara (7.700 ha i 1260 slučajeva). Pored pooštrenih zakonskih regulativa, autor sugerira poduzimanje intenzivnih preventivnih mjera uključujući i potrebu za verificiranje mogućnosti primjene "programirane vatre", koja je na nekim područjima dala dobre rezultate. Gaetano Senatore: Kontrolirana vatra u gospodarenju biljnim zajednicama: teoretski pogledi i proučavanje konkretnih slučajeva Problem požara na površinama pod vegetacijom poprimio je svjetske razmjere: oko 70 milijuna ha površine godišnje je obuhvaćeno vatrom (NASA, 1999). S tehničkim sredstvima i gašenjem, ovaj se problem ne može rješiti, već se mora puno više činiti na razini preventivne zaštite. |