DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Bombelies (predsjednik od 1896-1912), grof M. Pejačević (1913-1918), M. Turković (1919-1924) i J. Lenarčić ( 1926-1928) pa zaslužuju mjesto u Leksikonu. d) Magistri i doktori znanosti. U Leksikonu je objavljeno i 36 životopisa stručnjaka koji su magistrirali (24) i doktorirali ( 12) na ŠF u Zagrebu, ali nisu studirali na tom fakultetu niti su (uz iznimke) radili u hrvatskom PRIKUPLJANJE PODAT; Pri radu na Leksikonu korišteni su dostupni izvori podataka koji su navedeni u svakoj od pet knjiga. Međutim do nekih se šumara i podataka o njima došlo upornim traganjem uz pomoć obitelji, kolega šumara, telefonskog imenika, ali i slučajno. Donosimo ilustrativno samo nekoliko primjera. Podatke o pok. Lj. Stjepanoviću dobili smo od supruge gđe Marije Stjepanović iz Dubrovnika (rod. 1902!) jedine žive od sedmoro djece F. Ž. Kesterčaneka, a Monografija Dubrovnika primljena od obitelji Stjepanović uputila nas je na autora monografije prof. A. Travirku iz Zadra, koji nam je za Vinka Travirku (djelovao početkom XX. stoljeća) poslao podatke i do sada neobjavljenu fotografiju12. Od kolega šumara saznali smo da Z. Novak živi u Karlovcu, F. Toš u Samoboru, Z. Gudek u Sisku, M. Šipuš u Kanadi itd. Zahvaljujući kolegi dipl. ing. šum. B. Ivančanu iz Koprivnice u Domu umirovljenika Centar u Zagrebu pronašli smo još uvijek dobrog zdravlja kolegu Ivana Šavora (rod. 1901 !) koji je prije više od 60 godina radio na pošumljavanju Đurđevačkih pijesaka. Kraj imena Kester Ota u Borošićevom "Šematizmu i statusu ..." (1933) rukom dopisan podatak "dr. prof. vet. fak." uputio nas je na Veterinarski fakultet u Zagrebu, gdje smo saznali da je O. Kester uz šumarstvo diplomirao agronomiju, te diplomirao i doktorirao veterinu. O leksikonu i pojedinim knjigama objavljeno je više prikaza u novinama i časopisu "Hrvatske šume" (J. Biskup, A. Campa, Z. Lončarić), "Lovačkom vjesniku" (A. Frković), "Mehanizaciji šumarstva" (V Vondra), "Gozd vestniku" (A. Campa) i dr. uglavnom o sadržaju i značaju Leksikona, ne samo za hrvatsko šumarstvo, koji su bili poticaj uredništvu i suradnicima da, unatoč svim poteškoćama, posebno financijskim, ustraju u radu. Za rad na Leksikonu bio je posebno značajan dobronamjerni kritički prikaz prve knjige (A-F) dipl. ing. O. Piškorića u Šum. listu 1996, str. 529-531. U prvom redu to se odnosilo na izostavljanje životopisa većeg broja šumara Križevčana, koji su u svoje vrijeme bili nositelji hrv. šumarstva, mnogobrojni suradnici Šum. lista i zaslužnici za djelovanje Šum. društva. Ostale primjedbe odnosile su se na nedovoljnu uporabu postojećih izvora : Fotografija A. Čufara (Zuffar) pronađena je u hrv. magazinu za turizam i rekreaciju VISTA, br. l,Zgb. 1996. šumarstvu. Između ostalih magistrirali su zaslužni šum. stručnjaci Z. Otrin i F. Pečnik iz Slovenije i R. Rizovski iz Makedonije. Od doktora šum. znanosti spomenimo A. Čampu, Z. Kosira, J. Kovača i I. VVinklera iz Slovenije, V. Guzinu i I. Kopčića iz BiH, I. Jodala, A. Urbanovskog i S. Vasiljevića iz Srbije te I. Mihajlova koji je radio u Bugarskoj i Makedoniji. A, PRIKAZI, PROPUSTI informacija posebno Borošićevog "Šcmatizma i statusa ..." iz 1933, te Šum. lista, koji je, osim biografija (nekrologa, godišnjica, portreta) duže vrijeme (do 1945) donosio i podatke o kretanju u državnoj službi, iskaze članova Šum. društva, te nekoliko stotina kraćih bilježaka i biografija koje je trebalo tražiti izlistavanjem cijelih godišta". Upozoreno je i na izostavljanje životopisa zaslužnih šum. stručnjaka (S. Bađun, V Čmelik) uz napomenu da navedene propuste treba ispraviti već u drugoj knjizi "jer Leksikon ima znanstveno značenje posebno po tome stoje polazni dokument na osnovi kojeg će se kasnije razmatrati i prošlost hrvatskog šumarstva". Navedene primjedbe su prihvaćene, uvrštavani su u Leksikon apsolventi GŠU u Križevcima, za koje je pronađen bar poneki podatak, životopisi izostavljenih šum. stručnjaka objavljeni su u dodatku 5. knjizi, a korišteno je i sve više izvora podataka. Upotreba podataka o kretanju u službi, objavljenih u Šum. listu od 1877-1945, ponajviše iz financijskih razloga, obavljena je volonterski samo za područje L-P (M. Skoko). Naime, prema procjeni, ukupno bi se trebalo pretraživati oko 10.000 informacija često vrlo nepregledno objavljivanih. Tijekom rada na Leksikonu objavljivanje sve potpuniji popis literature uz pojedine životopise, što Leksikonu daje dodatnu vrijednost. Pogreške su neizostavni dio svakog posla, pa ih nije pošteđen ni ovaj Leksikon, što se pretežito odnosi na prvu knjigu. Kako se zbog male tiraže Leksikona planira prenošenje sadržaja svih pet knjiga na jedan CD (kompakt disk), u tijeku je korektura, znanstvena obrada i dopune, čime će utvrđene pogreške biti uklonjene. Spomenimo daje i u korištenoj literaturi uočen niz manjih i većih pogrešaka, što je zahtijevalo dodatno pretraživanje izvorne dokumentacije (uvid u izvorne zapisnike o djelovanju Šum. društva, starija godišta Šum. lista i dr.), pa su u Leksikonu objavljeni točni podaci. Uporabom zemljopisnih atlasa i dr. obavljena je i korektura pogrešno navedenih naseljenih mjesta i gradova, kao i utvrđena pobliža lokacija pojedinih mjesta. Uredništvo posjeduje pregled gotovo svih uočenih pogrešaka. nNpr. bilješka o P. Agjiću u ŠL 1982., str. 405 i M. Drniću u ŠL 1941., str. 394. |