DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 107     <-- 107 -->        PDF

Bombelies (predsjednik od 1896-1912), grof M. Pejačević
(1913-1918), M. Turković (1919-1924) i J. Lenarčić
( 1926-1928) pa zaslužuju mjesto u Leksikonu.


d) Magistri i doktori znanosti. U Leksikonu je objavljeno
i 36 životopisa stručnjaka koji su magistrirali


(24) i doktorirali ( 12) na ŠF u Zagrebu, ali nisu studirali
na tom fakultetu niti su (uz iznimke) radili u hrvatskom
PRIKUPLJANJE PODAT;


Pri radu na Leksikonu korišteni su dostupni izvori
podataka koji su navedeni u svakoj od pet knjiga. Međutim
do nekih se šumara i podataka o njima došlo
upornim traganjem uz pomoć obitelji, kolega šumara,
telefonskog imenika, ali i slučajno. Donosimo ilustrativno
samo nekoliko primjera. Podatke o pok. Lj. Stjepanoviću
dobili smo od supruge gđe Marije Stjepanović
iz Dubrovnika (rod. 1902!) jedine žive od sedmoro
djece F. Ž. Kesterčaneka, a Monografija Dubrovnika
primljena od obitelji Stjepanović uputila nas je na autora
monografije prof. A. Travirku iz Zadra, koji nam je
za Vinka Travirku (djelovao početkom XX. stoljeća)
poslao podatke i do sada neobjavljenu fotografiju12.


Od kolega šumara saznali smo da Z. Novak živi u
Karlovcu, F. Toš u Samoboru, Z. Gudek u Sisku, M. Šipuš
u Kanadi itd. Zahvaljujući kolegi dipl. ing. šum. B.
Ivančanu iz Koprivnice u Domu umirovljenika Centar u
Zagrebu pronašli smo još uvijek dobrog zdravlja kolegu
Ivana Šavora (rod. 1901 !) koji je prije više od 60 godina
radio na pošumljavanju Đurđevačkih pijesaka. Kraj
imena Kester Ota u Borošićevom "Šematizmu i statusu
..." (1933) rukom dopisan podatak "dr. prof. vet. fak."
uputio nas je na Veterinarski fakultet u Zagrebu, gdje
smo saznali da je O. Kester uz šumarstvo diplomirao
agronomiju, te diplomirao i doktorirao veterinu.


O leksikonu i pojedinim knjigama objavljeno je više
prikaza u novinama i časopisu "Hrvatske šume" (J. Biskup,
A. Campa, Z. Lončarić), "Lovačkom vjesniku" (A.
Frković), "Mehanizaciji šumarstva" (V Vondra), "Gozd
vestniku" (A. Campa) i dr. uglavnom o sadržaju i značaju
Leksikona, ne samo za hrvatsko šumarstvo, koji su
bili poticaj uredništvu i suradnicima da, unatoč svim poteškoćama,
posebno financijskim, ustraju u radu.


Za rad na Leksikonu bio je posebno značajan dobronamjerni
kritički prikaz prve knjige (A-F) dipl. ing. O.
Piškorića u Šum. listu 1996, str. 529-531. U prvom redu
to se odnosilo na izostavljanje životopisa većeg broja
šumara Križevčana, koji su u svoje vrijeme bili nositelji
hrv. šumarstva, mnogobrojni suradnici Šum. lista i zaslužnici
za djelovanje Šum. društva. Ostale primjedbe
odnosile su se na nedovoljnu uporabu postojećih izvora


: Fotografija A. Čufara (Zuffar) pronađena je u hrv. magazinu za
turizam i rekreaciju VISTA, br. l,Zgb. 1996.


šumarstvu. Između ostalih magistrirali su zaslužni šum.
stručnjaci Z. Otrin i F. Pečnik iz Slovenije i R. Rizovski
iz Makedonije. Od doktora šum. znanosti spomenimo


A. Čampu, Z. Kosira, J. Kovača i I. VVinklera iz Slovenije,
V. Guzinu i I. Kopčića iz BiH, I. Jodala, A. Urbanovskog
i S. Vasiljevića iz Srbije te I. Mihajlova koji je
radio u Bugarskoj i Makedoniji.
A, PRIKAZI, PROPUSTI


informacija posebno Borošićevog "Šcmatizma i statusa
..." iz 1933, te Šum. lista, koji je, osim biografija (nekrologa,
godišnjica, portreta) duže vrijeme (do 1945) donosio
i podatke o kretanju u državnoj službi, iskaze članova
Šum. društva, te nekoliko stotina kraćih bilježaka i
biografija koje je trebalo tražiti izlistavanjem cijelih godišta".
Upozoreno je i na izostavljanje životopisa zaslužnih
šum. stručnjaka (S. Bađun, V Čmelik) uz napomenu
da navedene propuste treba ispraviti već u drugoj
knjizi "jer Leksikon ima znanstveno značenje posebno
po tome stoje polazni dokument na osnovi kojeg
će se kasnije razmatrati i prošlost hrvatskog šumarstva".
Navedene primjedbe su prihvaćene, uvrštavani su u
Leksikon apsolventi GŠU u Križevcima, za koje je pronađen
bar poneki podatak, životopisi izostavljenih šum.
stručnjaka objavljeni su u dodatku 5. knjizi, a korišteno
je i sve više izvora podataka. Upotreba podataka o kretanju
u službi, objavljenih u Šum. listu od 1877-1945,
ponajviše iz financijskih razloga, obavljena je volonterski
samo za područje L-P (M. Skoko). Naime, prema
procjeni, ukupno bi se trebalo pretraživati oko 10.000
informacija često vrlo nepregledno objavljivanih.


Tijekom rada na Leksikonu objavljivanje sve potpuniji
popis literature uz pojedine životopise, što Leksikonu
daje dodatnu vrijednost. Pogreške su neizostavni
dio svakog posla, pa ih nije pošteđen ni ovaj
Leksikon, što se pretežito odnosi na prvu knjigu. Kako
se zbog male tiraže Leksikona planira prenošenje
sadržaja svih pet knjiga na jedan CD (kompakt disk), u
tijeku je korektura, znanstvena obrada i dopune, čime
će utvrđene pogreške biti uklonjene. Spomenimo daje i
u korištenoj literaturi uočen niz manjih i većih pogrešaka,
što je zahtijevalo dodatno pretraživanje izvorne
dokumentacije (uvid u izvorne zapisnike o djelovanju
Šum. društva, starija godišta Šum. lista i dr.), pa su u
Leksikonu objavljeni točni podaci. Uporabom zemljopisnih
atlasa i dr. obavljena je i korektura pogrešno
navedenih naseljenih mjesta i gradova, kao i utvrđena
pobliža lokacija pojedinih mjesta. Uredništvo posjeduje
pregled gotovo svih uočenih pogrešaka.


nNpr. bilješka o P. Agjiću u ŠL 1982., str. 405 i M. Drniću u ŠL
1941., str. 394.