DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 106     <-- 106 -->        PDF

čnjaka na PŠF i ŠF u Zagrebu ili su djelovali kao dekani
i stručni suradnici. U suradnji sa šumarskim profesorima
svojim djelovanjem utjecali su na razvoj šumarske
nastave, znanosti i struke u Hrvatskoj. Njihova djelatnost
zbog velikog broja podataka ne može se detaljnije
prikazati. Ovdje donosimo samo pregled profesora po
predmetima (osim već spomenutih kod ŠA u Zagrebu).


Botanika: I. Pevalek (dekan), N. Plavšić-Gojković,


I. Trinajstić i V. Vouk; kemija: M Biffl, M. Hus, M.
Kaić, M Mohaček, V. Njegovan, I. Opačić, B. Rogina
(dekan); matematika: S. Bohničck, R. Cesarec, V. Hitrec,
M. Kuglcr, K. Šegotić, R. Vernić i V. Vrkljan; petrografija
i geologija: P. Raffaeli, F. Šuklje, M. Tajdcr i
V. Zebec; deskriptivna geometrija: J. Božičević; meteorologija
s klimatologijom: A. Gilić, B. Makjanić, B.
Maksić, I. Penzar i S. Škreb; pravo: P. Rastovčan, D.
Sremac (tajnik), F. Žilić; pedologija: M. Gračanin (dekan),
V. Neugebauer, A. Seiwerth i A. Škorić; šum. zoologija
i entomologija: B. Hergula, Z. Lorković i Ž. Kovačević
(dekan); šum. fitopatologija: J. Kišpatić; statistika:
R. Signjar; teorijska mehanika: M. Prejac i S.
Flögl; tehnička mehanika: J. Vesely, S. Flögl; osnove
socijalne filozofije: A. Bazala; strojarstvo: M. Biljan, V.
Čehovin, R. Fantoni (dekan), Đ. Hamm i D. Horvat;
šum. komunikacije: S. Flögl (dekan); šum. građevinarstvo:
Z. Crnokrak, J. Holjac, P. Jušić; uređivanje bujica
i vodogradnje: J. Petras, V. Verner; lovstvo: M. Zoričić;
mehanika: Z. Kostrcnčić, N. Vranković; šum. i lovni
zakoni: .1. Stefanović; ribarstvo: J. Plančić; encikl. gospodarstva:
A. Ogrizek (dekan); zaštita na radu: D. Domainko;
nacionalna ekonomija i financije: M. Ivšić; oblikovanje
prirodnih i parkovnih rekreacijskih objekata:
M. Obad-Šćitaroci; sociologija; J. Biskup i A. Šajković.
Osim već spomenutih profesora koji su obnašali i dužnost
dekana, dekani su bili i I. Rittig, N. Serman, A.
Tavčar i S. Ulmansky, dok je stručni suradnik S. Babić.
b) Djelatnici ostalih struka u šumarstvu Hrvatske.
U Leksikonu su objavljeni životopisi 6 djelatnika
drugih struka koji su radili ili rade u hrvatskom šumarstvu:
M. Januš kao geodetkinja u UŠ Osijek; B. Ranogajec,
prof, psihologije, stručnije suradnik za kadrove;


J. Bogdanović, dipl. oec, magistrirao na SF u Zagrebu
- znanstveno područje šumarstvo, radio u Belišću i
Bilju; Z. Fučkar, magistrirao na SF u Zagrebu iz organizacije
rada u drv. industriji, radio u Institutu za drvo Zagreb;
O. Rohr, dr. veterine, znanstveni suradnik iz područja
lovstva u Institutu za šum. i lovna istraživanja u
Zagrebu, savjetnik HLS, specijalist lovne veterine,
obradio problem bonitiranja lovišta (sa D. Srdić i Z.
Car), kinološki sudac, ocjenjivač lovačkih trofeja, suradnik
Lovačkog vjesnika i raznih edicija iz područja lovstva
i lovne kinologije i Z. Gračanin, dr. agronomije,
pedolog i geoekolog, radio u Institutu za eksperimentalno
šumarstvo JAZU i Institutu za šum. i lovna istraživanja
Zagreb; zatim znanstveni suradnik i sveučilišni
profesor u Njemačkoj (Giessen).


c) Znanstvenici i stručnjaci drugih područja. U
Leksikonu je objavljeno 25 životopisa botaničara, geofizičara,
kartografa i dr. koji su djelovali u XIX. i XX.
stoljeću, ne izravno u šumarstvu Hrvatske, ali je njihov
utjecaj na razvoj šum. znanosti i struke bio značajan.
Najzastupljeniji su botaničari: I. Horvat, sveuč. prof.
(floristička istraživanja i proučavanja vegetacije, pionir
fitocenologije, autor "Nauke o biljnim zajednicama"
1949., vegetacijska kartiranja, osnivač NP Risnjak); S.
Horvatić, sveučilišni profesor, akademik (floristička i
fitocenološka istraživanja vegetacije, opisi i kartiranje
biljnih zajednica hrvatskog krša); F. Kušan, sveuč. prof,
(različita botanička područja, lihenologija, zaštita prirode,
osnivač planinskih botaničkih vrtova Medvednica,
Modrić - dolac, te Bot. vrta ljekovitog bilja u Zagrebu);
J. Pančić, akademik, liječnik, prirodoslovac (otkrio
i opisao oko 100 svojta od kojih i balkansku endemičnu
svojtu Picea omorika); M. Wraber, sveuč. prof,
(slovenski biolog-geobotanik, botaničar i fitocenolog,
surađivao sa hrvatskim šumarskim stručnjacima na vegetacijskom
kartiranju); R. Domac, sveuč. prof, (floristika
i fitocenologija, istraživao šume dalmatinskog crnog
bora na Biokovu, Braču i Hvaru, autor priručnika
za određivanje bilja); T. Brzac, veterinar i botaničar
(veget. istraživanja i kartiranja Gorskog kotara i Hrvatskog
primorja). Istraživanjem biljnog pokrivača Hrvatske
bavili su se i liječnik J. Schlosser i pravnik, akademik,
prirodoslovac, književnik i preporoditelj Lj. Vukotinović,
koji su autori priznatih botaničkih djela Syllabus
Florae Croaticae, Flora Croatica i Bilinar. Akademik
B. Sulek, polihistor i preporoditelj, autor je djela
"Korist i gojenje šumah" (1886.) i "Jugoslav, imenika
bilja" (1879).


Djelovanje geofizičara, sveuč. profesora .1. Goldberga
i B. Kirigina i fizičara F. Margetića, kao i njihova suradnja
sa šum. stručnjacima višestruko su važni za šumarsku,
ali i druge gospodarske struke. Biolog B. Klapka
- Bertović, suradnica prof. dr. F. Kušana, sudjelovala
je u mnogim terenskim istraživanjima i laboratorijskim
poslovima kao vrsni florist, a A. Ž. Lovrić, dr. bioloških
znanosti, znanstvenik instituta "R. Bošković" Zagreb,
doprinesao je hrvatskom šumarstvu opsežnim djelovanjem
(hrv. endemi, halofiti, flora jadranskih otoka,
ekologija primorskog krša, florno-fitocenološki pregledi,
suradnja u šum. edicijama, poredbena analiza narodnih
dijalektalnih naziva za floru i faunu i dr.).


U Leksikonu su objavljeni i životopisi banskog savjetnika
I. Mallina, zaslužnog osnivača ŠA u Zagrebu,
zaslužnog kartografa Z. Petelina, novinara i publicista


M. Neffa (suradnika Leksikona), književnika i lektora
M. Taritaša i fotografa A. Sorića. Doprinos napretku
Šumarskog društva dali su durštveni predsjednici M.