DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 106 <-- 106 --> PDF |
čnjaka na PŠF i ŠF u Zagrebu ili su djelovali kao dekani i stručni suradnici. U suradnji sa šumarskim profesorima svojim djelovanjem utjecali su na razvoj šumarske nastave, znanosti i struke u Hrvatskoj. Njihova djelatnost zbog velikog broja podataka ne može se detaljnije prikazati. Ovdje donosimo samo pregled profesora po predmetima (osim već spomenutih kod ŠA u Zagrebu). Botanika: I. Pevalek (dekan), N. Plavšić-Gojković, I. Trinajstić i V. Vouk; kemija: M Biffl, M. Hus, M. Kaić, M Mohaček, V. Njegovan, I. Opačić, B. Rogina (dekan); matematika: S. Bohničck, R. Cesarec, V. Hitrec, M. Kuglcr, K. Šegotić, R. Vernić i V. Vrkljan; petrografija i geologija: P. Raffaeli, F. Šuklje, M. Tajdcr i V. Zebec; deskriptivna geometrija: J. Božičević; meteorologija s klimatologijom: A. Gilić, B. Makjanić, B. Maksić, I. Penzar i S. Škreb; pravo: P. Rastovčan, D. Sremac (tajnik), F. Žilić; pedologija: M. Gračanin (dekan), V. Neugebauer, A. Seiwerth i A. Škorić; šum. zoologija i entomologija: B. Hergula, Z. Lorković i Ž. Kovačević (dekan); šum. fitopatologija: J. Kišpatić; statistika: R. Signjar; teorijska mehanika: M. Prejac i S. Flögl; tehnička mehanika: J. Vesely, S. Flögl; osnove socijalne filozofije: A. Bazala; strojarstvo: M. Biljan, V. Čehovin, R. Fantoni (dekan), Đ. Hamm i D. Horvat; šum. komunikacije: S. Flögl (dekan); šum. građevinarstvo: Z. Crnokrak, J. Holjac, P. Jušić; uređivanje bujica i vodogradnje: J. Petras, V. Verner; lovstvo: M. Zoričić; mehanika: Z. Kostrcnčić, N. Vranković; šum. i lovni zakoni: .1. Stefanović; ribarstvo: J. Plančić; encikl. gospodarstva: A. Ogrizek (dekan); zaštita na radu: D. Domainko; nacionalna ekonomija i financije: M. Ivšić; oblikovanje prirodnih i parkovnih rekreacijskih objekata: M. Obad-Šćitaroci; sociologija; J. Biskup i A. Šajković. Osim već spomenutih profesora koji su obnašali i dužnost dekana, dekani su bili i I. Rittig, N. Serman, A. Tavčar i S. Ulmansky, dok je stručni suradnik S. Babić. b) Djelatnici ostalih struka u šumarstvu Hrvatske. U Leksikonu su objavljeni životopisi 6 djelatnika drugih struka koji su radili ili rade u hrvatskom šumarstvu: M. Januš kao geodetkinja u UŠ Osijek; B. Ranogajec, prof, psihologije, stručnije suradnik za kadrove; J. Bogdanović, dipl. oec, magistrirao na SF u Zagrebu - znanstveno područje šumarstvo, radio u Belišću i Bilju; Z. Fučkar, magistrirao na SF u Zagrebu iz organizacije rada u drv. industriji, radio u Institutu za drvo Zagreb; O. Rohr, dr. veterine, znanstveni suradnik iz područja lovstva u Institutu za šum. i lovna istraživanja u Zagrebu, savjetnik HLS, specijalist lovne veterine, obradio problem bonitiranja lovišta (sa D. Srdić i Z. Car), kinološki sudac, ocjenjivač lovačkih trofeja, suradnik Lovačkog vjesnika i raznih edicija iz područja lovstva i lovne kinologije i Z. Gračanin, dr. agronomije, pedolog i geoekolog, radio u Institutu za eksperimentalno šumarstvo JAZU i Institutu za šum. i lovna istraživanja Zagreb; zatim znanstveni suradnik i sveučilišni profesor u Njemačkoj (Giessen). c) Znanstvenici i stručnjaci drugih područja. U Leksikonu je objavljeno 25 životopisa botaničara, geofizičara, kartografa i dr. koji su djelovali u XIX. i XX. stoljeću, ne izravno u šumarstvu Hrvatske, ali je njihov utjecaj na razvoj šum. znanosti i struke bio značajan. Najzastupljeniji su botaničari: I. Horvat, sveuč. prof. (floristička istraživanja i proučavanja vegetacije, pionir fitocenologije, autor "Nauke o biljnim zajednicama" 1949., vegetacijska kartiranja, osnivač NP Risnjak); S. Horvatić, sveučilišni profesor, akademik (floristička i fitocenološka istraživanja vegetacije, opisi i kartiranje biljnih zajednica hrvatskog krša); F. Kušan, sveuč. prof, (različita botanička područja, lihenologija, zaštita prirode, osnivač planinskih botaničkih vrtova Medvednica, Modrić - dolac, te Bot. vrta ljekovitog bilja u Zagrebu); J. Pančić, akademik, liječnik, prirodoslovac (otkrio i opisao oko 100 svojta od kojih i balkansku endemičnu svojtu Picea omorika); M. Wraber, sveuč. prof, (slovenski biolog-geobotanik, botaničar i fitocenolog, surađivao sa hrvatskim šumarskim stručnjacima na vegetacijskom kartiranju); R. Domac, sveuč. prof, (floristika i fitocenologija, istraživao šume dalmatinskog crnog bora na Biokovu, Braču i Hvaru, autor priručnika za određivanje bilja); T. Brzac, veterinar i botaničar (veget. istraživanja i kartiranja Gorskog kotara i Hrvatskog primorja). Istraživanjem biljnog pokrivača Hrvatske bavili su se i liječnik J. Schlosser i pravnik, akademik, prirodoslovac, književnik i preporoditelj Lj. Vukotinović, koji su autori priznatih botaničkih djela Syllabus Florae Croaticae, Flora Croatica i Bilinar. Akademik B. Sulek, polihistor i preporoditelj, autor je djela "Korist i gojenje šumah" (1886.) i "Jugoslav, imenika bilja" (1879). Djelovanje geofizičara, sveuč. profesora .1. Goldberga i B. Kirigina i fizičara F. Margetića, kao i njihova suradnja sa šum. stručnjacima višestruko su važni za šumarsku, ali i druge gospodarske struke. Biolog B. Klapka - Bertović, suradnica prof. dr. F. Kušana, sudjelovala je u mnogim terenskim istraživanjima i laboratorijskim poslovima kao vrsni florist, a A. Ž. Lovrić, dr. bioloških znanosti, znanstvenik instituta "R. Bošković" Zagreb, doprinesao je hrvatskom šumarstvu opsežnim djelovanjem (hrv. endemi, halofiti, flora jadranskih otoka, ekologija primorskog krša, florno-fitocenološki pregledi, suradnja u šum. edicijama, poredbena analiza narodnih dijalektalnih naziva za floru i faunu i dr.). U Leksikonu su objavljeni i životopisi banskog savjetnika I. Mallina, zaslužnog osnivača ŠA u Zagrebu, zaslužnog kartografa Z. Petelina, novinara i publicista M. Neffa (suradnika Leksikona), književnika i lektora M. Taritaša i fotografa A. Sorića. Doprinos napretku Šumarskog društva dali su durštveni predsjednici M. |