DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 105     <-- 105 -->        PDF

odlikovan Zlatnim križem za zasluge u razvoju lovstva
u Hrvatskoj i tadašnjoj monarhiji). Na učilištu Aussee
šumarstvo su završili: J. Anderka (šumar Vojne krajine,
zatim u državnoj šum. upravi); E. Malbohan (taksator
Vojne krajine, upravitelj Nadzorništva za pošumljavanje
krasa u Senju, predstojnik Šum. ureda Otočac); G.
Pausa (upravitelj Gospod, ureda II banske imov. općine,
plodni suradnik Šum. lista iz raznih područja, aktivan
u Šum. društvu) i I. Salzer (ministarski savjetnik,
šumar Vojne krajine, graditeljski mjernik i taksator u
Fužinama, kao šum. savjetnik u Trstu dao upute za pošumljavanje
primorskog krša riječke županije). U Hrvatskoj
su radila i trojica šumara školovanih u Eulenburgu:
A. Renner (dugogodišnji šumar II banske imovne
općine, taksator i upravitelj Gospodar, ureda, zaslužan
za unapređenje šumarstva i lovstva); A. Rosmanith
(upravitelj Nadzorništva za pošumljenje primorskog
krasa u Senju, zaslužan za pošumljavanje tog područja,
djelo: Opis pošumljavanja hrvatsko-mađarskog krša) i


F. Rossipal (taksator i upravitelj šuma Zagrebačke nadbiskupije,
vještak kod segregacije šuma).
Ostale škole u Europi. Od apsolvenata ŠA u Tharandtu
Leksikon sadrži životopise H. Grunda iz Austrije
(šumar Vojne krajine, zatim u državnoj službi, lov


ni stručnjak) i M. Radoševića iz Hrvatske (sastavio prvu
šumskogosp. osnovu za šume Brodske imovne općine,
zaslužan za gospodarski razvoj Kutjevačkog vlastelinstva,
ali i rodnog goranskog kraja, plodan suradnik
Šum. lista, aktivan u Šum. društvu). Visoku šum. školu
u Nancy-u završili su T. Đurđić (o uzrocima sušenja
hrastovih sastojina na vinkovačkom području pisao u
Šum. listu 1932) i V. Tregubov iz Rusije (pionir i nositelj
suvremenih fitocenoloških i tipoloških istraživanja
i kartiranja). U Sopronu (Mađarska) apsolvirao je šumarstvo
vojvođanski Slovak L. Kohut (taksator Brod.
imov. općine i na Sušaku, zatim djeluje u Senju na pošumljavanju
krša), a ŠF u Brnu (Češka) završio je D.
Bura iz Hrvatske (Šumar, škola Split, Jugoslav, savjetodavni
centar za poljopr. i šumarstvo - Služba šum. proizvodnje,
stručni pisac, urednik edicije "Krš Jugoslavije"
i dr.). Na Sveuč. u Padovi doktorirao je 1922 botaniku
Šibenčan R. Visiani (sveuč. prof, botanike i direktor
Botaničkog vrta u Padovi, istraživao dalmatinsku floru,
životno mu je djelo "Flora Dalmatica", hortikulturni
stručnjak i dr., počasni član JAZU), a šumarstvo na Politehnici
u Pragu slušao je Ceh F. Tvrznik (taksator I
banske pukovnije u Glini, sastavljao šumskogosp. osnove,
zatim kod Šum. ravnateljstva u Zagrebu).


PODACI O ŠKOLOVANJU NEDOSTUPNI


U Leksikonu je objavljeno 49 životopisa šumara za
koje podaci o školovanju u šumarskoj struci nisu iskazani
ili su ti podaci nepotpuni.


a) Veći broj životopisa (40) odnosi se na šumare koji
su djelovali u Hrvatskoj u drugoj polovici XIX. i početkom
XX. stoljeća, a kraće informacije o njima objavljene
su većinom u Šumarskom listu (nekrolozi, osobne
vijesti, članovi Šumarskog društva i dr.). Iz Češke ih je
bilo 8, iz Hrvatske 4 te po 1 iz Mađarske (A. Urban),
Poljske (A. Brosig) i Slovenije (A. Čufar) dok za ostale
tih podataka nema. Za F. Biskupa i I. Troppcra postoji
podatak da su ispit za šum.-tehničko osoblje položili u
Moravskoj.


Pretežito su radili na području Šum. ravnateljstva
Zagreb, Nadšumarskog ureda Vinkovci (kasnije direkcije
šuma), Šumarskog ureda u Otočcu, kod krajiških
imovnih općina, te kod vlastelinstava Čabar, D. Miholjac,
Thurn-Taxis, Valpovo, Virovitica i dr. Npr. nadšumar
A. Urban službovao je kod vlastelinstava u Slavoniji
58 godina, od toga 47 kod Valpovačkog vlastelinstva
baruna Prandaua. Za neke nalazimo samo podatak
da su djelovali kao šumari, nadšumari, šumarnici i županijski
šum. nadzornici. U Istri su radili: A. Bogner


kao šum. intendant i upravitelj šum. rezervata austrijske
mornarice, A. Čufar kao upravitelj Dobra Brijuni i


A. Rossipal na pošumljavanju krša. Uređivanjem šuma
bavili su se G. Pichler, E. Rossipal i I. Zezulka, a lovstvom
S. Matolnik. Suradnici Šumarskog lista bili su V
Müller, A. Ugrenović st., Ivan Zezulka i dr. Doprinos
djelovanju Šumarskog društva dali su F. Biskup, A.
Brosig, G. Pichler, E. Rossipal, A. Ugrenović st., I. Zezulka
i dr. Za osnivača Šumarskog društva Dragutina
Kosa nema podataka o stručnom školovanju, ali se zna
da nije polazio Šum. zavod u Mariabrunnu (O. Piškorić,
Šumarski list 1997., str. 35). Radio je u vlastelinskoj i
državnoj šumarskoj službi. Uz F. Šporera i A. Tomića
osnivač je (1846) i aktivni član Šumarskog društva.
Kao stručni pisac u raspravi Das Forstwesen in Kroatien
(1847) opisuje slabosti u hrvatskom šumarstvu, ističe
potrebu zapošljavanja domaćih sinova u šum. službi
i ustrojstva hrvatskog šumarskog zavoda (škole).
b) Manji dio životopisa odnosi se na dipl. ing. šum.
koji su radili (P Rupert, M. Šojat) ili danas rade u hrvatskom
šumarstvu, ali nema podataka o tome gdje su diplomirali
šumarstvo.


OSTALI ŽIVOTOPISI


a) Profesori i suradnici drugih struka djelatni na votopisa znanstvenika i stručnjaka koji nisu šumarske
PSF i ŠF u Zagrebu. U Leksikonu je objavljeno 90 žistruke,
a sudjelovali su u obrazovanju šumarskih stru