DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 104     <-- 104 -->        PDF

vatskog društva za gajenje lova i ribarstva, osnivač
urednik i suradnik LRV, znanstveni i stručni pisac u
području šumarstva i lovstva, autor prvih udžbenika i
knjiga Dendrometrije (1881.) i Lovstva (1896.); B.
Kosović, zaslužan je za pošumljavanje ličkih vriština,
istraživač povijesne dokumentacije o hrvatskom šumarstvu,
suradnik Šumarskog lista (Prvi šum. stručni
opis i nacrt šuma na Velebitu i V. Kapeli, Red i instrukcija
...) i urednik, odbornik i predsjednik Šumarskog
društva; 1. Partaš, profesor u Križevcima i ŠA u Zagrebu,
zaslužan za unapređenje nastave (uređivanje
šuma, dendrometrija, računanje vrijednosti šuma),
tajnik Šumarskog društva, suradnik i urednik Šumarskog
lista, lovac i lovni stručnjak, suradnik LRV; S.
Petrović, prof, uređivanja bujica na ŠA; R. Sarnavka,
šum. inspektor, suradnik Šumarskog lista i autor većine
priloga u Šumarskom priručniku II (1946.). Osim spomenutih
u Šumarskom društvu bili su aktivni i A.
Borošić, V. Čmelik, R. Fischbach, P. Prpić st., J. Vraničar
i dr., a suradnjom u Šumarskom listu isticali su se


O. Agić, A. Borošić, Đ. Cesarić, V. Čmelik, A. Kern, J.
Kozarac, M. Puk, A. Ružić, J. Metlaš i P. Prpić st., od
kojih su A. Kern, J. Kozarac i P. Prpić st. bili i urednici.
Banska Štiavnica. Na ŠA, odnosno Visokoj šumarskoj
i rudarskoj školi u B. Štiavnici ukupno su studij šumarstva
završila 33 studenta, kojih su životopisi objavljeni
u Leksikonu. Iz Hrvatske ih je bilo 7 (J. Balen, .1.
Borošić, I. Lončar, B. Maier, M. Marinović, V. Nagy i


S. Šolc), iz Mađarske 3 (A. Karolyi, V Tölg, M. Tordony),
Slovačke 2 (S. Bevelakva, I. Krajnjak), Vojvodine i
Srijema po 1 (M. Finke, J. Havas), dok za 19 šum. ing.
nema podataka. Većina je studij završila na kraju XIX
st. i početkom XX. st. i djelovala istovremeno s apsolventima
bečke Bodenkulture.
Pretežito su službovali na području Šum. ravnateljstva
Zagreb, Šum. ureda na Sušaku i Otočcu, te kod
Nadšum. ureda u Vinkovcima. Također su bili u službi
kod Direkcije šuma u Zagrebu, Vinkovcima i na Sušaku,
odnosno državnih šumarija. Nekoliko ih je određeno
vrijeme službovalo i kod Nadzorništva za pošumljavanje
primorskog krasa u Senju (J. Balen, O. Nyitray, S.
Šolc), Odsjeka za šumarstvo Banske uprave u Zagrebu


(A. Koprić ml.), Direkcije šuma Otočke imovne općine
(M. Ljuština), vlastelinstva D. Miholjac (B. Maier), Državnog
dobra Belje (K. Šaler, lovstvo). Za vrijeme
NDH u Ministarstvu šumarstva radili su J. Balen i S.
Šolc, kod Ravnateljstva šuma u Zagrebu S. Bevelakva,
a nakon II svjetskog rata I. Lončara nalazimo u Odsjeku
za uređivanje šuma pri Minist, šumarstva i Institutu za
šum. istraživanja u Zagrebu.
O pojedincima nekoliko podataka: J. Balen, izvanredni
šum. stručnjak, prvi doktorant na PŠF u Zagrebu
(1923), bio je prof, šumarstva na PŠF u Beogradu i Zagrebu,
emigrirao u Argentinu (osnivač i prof. ŠF), radio


u Chileu na SF, rehabilitiran 1995, stručni pisac, odbornik
i predsjednik Šum. društva; J. Borošić, diplomirao u
Zagrebu (?), upravni službenik u Hrvatskoj i pri Ministarstvu
šuma i rudnika u Beogradu, organizator šum.
službe, uredio "Šematizam i status osoblja u resoru Ministarstva
šuma i rudnika" (1933), koji je značajan izvor
podataka za Leksikon (apsolventi GŠU, ŠA, PŠF Zagreb
i Beograd, Beč, B. Štiavnica i dr.; osobni i službeni podaci
o šumarima djelatnim 1933. u bivšoj Kraljevini Jugoslaviji);
J. Havas, ministarski savjetnik, kao predstojnik
Šum. ravnateljstva u Zagrebu zaslužan za uspješno
gospodarenje šumama i izgradnju zgrade ravnateljstva u
Zagrebu; I. Lončar stručnjak za uzgajanje i uređivanje
šuma, lovstvo i pčelarstvo, suradnik Šum. lista, LRV,
Šum. novina i dr,; M. Marinović, dr. se. sveuč. profesor
(ŠF Bgd, Ekonom, fak. Zgb), bavio se šumarskom, drvnoindustrijskom
i drvnotrgovinskom politikom, šumskoprivrednom
i lovnoprivrednom statistikom i propagandom
šumarstva, autor je oko 360 znanstvenih i
stručnih radova (Privredni značaj lova u Jugoslaviji 1930,
Šum.-privredna geografija - 1934), lovni stručnjak
i lovac, urednik i suradnik Šum. lista, suradnik LRV; M.
Tordony, jedan od starih taksatora, uređivao perborne
šume u Gorskom kotaru primjenom normale (Fužine,
Mrkopalj, Ravna Gora,...), suradnik Šum. lista.


Doprinesli su napretku Šum. društva: J. Balen, J.
Havas, I. Lončar, M. Marinović i dr. Između suradnika
Šum. lista vrijedno je zabilježiti A. Karolyia koji je prvi
obradio Pančićevu omoriku sa šum.-gospodarskog stanovišta
(1921) i objavio raspravu o mogućnosti primjene
biometrike u šumarstvu (dendrometriji) uz ocjenu
urednika M. Marinovića da se radi o (tada) novim i originalnim
idejama ( 1922).


Weisswasser, Aussee, Eiilenburg. Objavljeno je 13
životopisa šumara školovanih na tim šumarskim školama,
od kojih su 12 bili iz Češke, a E. Malbohan iz Šleske.
U Hrvatskoj su djelovali u drugoj polovici XIX st.,
dijelom i početkom XX st. Šum školu u Weisswasseru
završili su D. Hlava (prof, šumarstva na GŠU u Križevcima
od 1861-1891, aktivan u Šum. društvu, suradnik
Šum. lista, vještak kod segregacija, procjenitelj i sastavljač
šum. gospodarskih osnova); J. Pfister (civilni
šum. inženjer, službovao na Vlastelinstvu Thurn-Taxis
i dr., izumitelj, uredio jubilarnu izložbu 1891); A. Ružička
(ministarski savjetnik, djelovao kod Šum. ureda
Ogulin i Šum. ravn. Zagreb); J. Sacher (vlastelinski šumarnik,
utjecao na razvoj šumarstva i lovstva, suradnik
LRV i bečkih časopisa), H. Straszak (uređivao krajiške
državne šume, šef taksatorskog ureda pri Nadšumarskom
uredu Vinkovci), P. Wittmann (lovni stručnjak i pisac,
dugogodišnji šumar Vlastelinstva Opeka - Zelendvor,
zaslužan za uređenje uzornih lovišta na vlastelinstvu,
posebno uzgoja fazana, autor monografije "Der
Edelfasan ..." - 1891., suradnik LRV i stranih časopisa,