DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 101     <-- 101 -->        PDF

znanstvenoistraživačkim radom u Institutu za šum. istraživanja,
kasnije Šum. institutu Jastrebarsko. Njihovi
su životopisi također objavljeni u Leksikonu.


Iz životopisa ove generacije šum. stručnjaka saznajemo
da su se lovstvom bavili: D. Andrašić, Z. Car, R.
Chylak, P. Dragišić, V. Jurdana, L. Lovrić, Ž. Marman
st., J. Pordan, D. Srdić, S. Srnič, J. Trohar i dr.


Umjetnošću su se bavili: N. Cvejić (operni pjevač),


D. Kabalin i M. Matijašević (književnici), D. Kiš (slikar
akvarelist), K. Posavec (likovna umjetnost), V. Mutak
(glazbenik i glazbeni urednik) i A. Weiler (akademski
slikar).
Od šumarskih stručnjaka koji su radili u Sloveniji
treba spomenuti profesore šumarstva na fakultetu u
Ljubljani: M. Čokla, R. Erkera, A. Kriveca, D. Mlinšeka,
I. Možinu (osnivač drvarskog smjera, kasnije Drvarski
odsjek na BTF), F. Sevnika (zaslužan za ustroj
Šum. odjela na Agronomskom fakultetu u Ljubljani,
kasnije u sklopu BTF) i F. Sgerma (bavio se i poviješću
pilanarstvau Sloveniji). D. Mlinšek bio je predsjednik i
dugogodišnji suradnik u YUFRO, a F. Sevnik povijesničar
šumarstva i pokretač "Gozdarskog vestnika". Za
razvoj šumarstva u Sloveniji posebno je zaslužan V.
Klanjšček, dok je A. Žumer cijenjen kao šumarski i drvno-
industrijski stručnjak itd.


Na Šumarskom fakultetu u Sarajevu djelovali su B.
Begović (iskorištavanje šuma), D. Đapić (ekonomika i
organizacija), M. Potkonjak (pilanska prerada drva), P.
Fukarek (dendrologija, fitcenologija), K. Pintarić (uz


goj šuma), M. Jovančević (oplemenjivanje šum. drveća)
i V. Matić (uređivanje šuma), na ŠF u Beogradu M.
Knežević (predmeti drv.-ind. struke) i D. Oreščanin (trgovina
drvetom i ekonomika drv. ind.).


Nekoliko šum. stručnjaka radilo je i u izvaneuropskim
zemljama u šumarstvu, drv. industriji i dr. U šumarstvu
Argentine djelovali su I. Asančaić i M. Hranilović
na inventarizaciji i uređivanju šuma, S. Hranilović na
pošumljavanju, uzgajanju i zaštiti šuma, a L. Poduje kao
profesor na raznim fakultetima, zaslužan za osnivanje
prvog ŠF u Argentini (sa J. Balenom i J. Petrakom), radio
i u Chileu kao profesor ured. i zaštite šuma na ŠF. U
Kanadi su radili F. Gimbrazevsky (tvornica celuloze,
minist, šum.), B. Kloštranec (uređivanje šuma, iskorištavanje
šuma, građev. poslovi), M. Zajc (pakiranje,
predavač na školama i fakultetu) i L. Zsuffa (profesor na
ŠF Toronto, predsjednik Teh. komisije za genetiku; ekspert
FAO). Od iseljenika u SAD nalazimo podatke za
Lj. Vidasa, koji je bio predstavnik Exportdrva, i K. Mirtha,
publiciste i nakladnika, doživotnog počasnog predsjednika
Hrvatske Akademije Amerike, autora radova o


I. Meštroviću. R. Cividini radio je u Italiji u Institutu za
drvo u Firenci i Trentu, te kao sveučilišni profesor, a V.
Glavač kao sveučilišni profesor u Njemačkoj. I. Abonyi
(diplomirao pod imenom S. Ruff) nakon II. svjetskog
rata radi u Mađarskoj pretežito kao voditelj šum. grupa
pri Ministarstvu poljoprivrede (sa šumarstvom), vrstan i
zaslužan šum. djelatnik, surađivao sa hrvatskim šumarima
(B. Kraljić, O. Piškorić, V. Ivančević).
ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU (1960-1995.)


Pod pritiskom razvoja znanosti i struke iz PŠF u Zagrebu
izdvajaju se 1960. godine Šumarski fakultet i Poljoprivredni
fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Osamostaljeni
ŠF dijeli se i dalje razvija u dva samostalna odsjeka:
Šumsko-gospodarski i Drvno-industrijski, danas
Šumarski i Drvnotehnološki odsjek.


U Leksikonu je objavljeno 1695 životopisa studenata
koji su diplomirali na ŠF od 1960. do 1995. godine
(izuzetno i kasnije). Na Šum. odsjeku diplomiralo ih je
16621", ana Drvnotehnološkom odsjeku 33.


Iz Hrvatske je bilo 1437dipl. ing. (od toga drvnotehnološke
struke 26), iz BiH 127 (drvnoteh. 3), Slovenije
28 (drvnoteh. 3), Vojvodine 16, Srbije 12 (drvnoteh. 1),
Makedonije 7, Crne Gore 5, Kosova 4, Njemačke 7, te
po 1 iz Francuske, Etiopije i Ugande, dok za 49 nema
podataka ili su nepotpuni.


Na ŠF u Zagrebu u odnosu na PŠF studiralo je osjetno
manje studenata iz Slovenije, Vojvodine i Crne
Gore te europskih zemalja, posebno iz Rusije i Bugarske,
odakle ih je na PŠF bilo 35, a na ŠF ih nema.


"U razdoblju od 1960. do 1995. registrirano je na Šum. odsjeku
1860 apsolvenata. Podatke o broju diplomiranih ing. šumarstva do
1995. nismo pronašli u dostupnoj literaturi. U Šumarskom listu
1986. str. 102-103 daje se grafički prikaz i ukupni broj dipl. ing.
šum. i drvne tehnologije (3051) koji su studirali od 1919-1985.


U Hrvatskoj je radilo 1100 dipl. ing., od toga na području
šumarstva 1028, drvne industrije 35, a izvan struke
37, u Sloveniji 22 (šum. 19, Dl 3), BiH 6 (šum.), Srbiji
2 (šum.), Kanadi 6 (šum. 3, Dl 1, izvan struke 2), Njemačkoj
2 (šum.l, izvan struke 1), Austriji 1 (izvan struke),
Italiji 1 (izvan struke) i Ugandi 1 (šum.). Za 552 dipl.
ing. šum. i 2 dipl. ing. drvne tehnologije nema podataka.


Slika: Nakon izlaska iz tiska 5. knjige Leksikona, direktor "Hrvatskih
šuma" dipl. ing. Ž. Lcdinski primio je urednike prof. dr. se. J.
Biskupa, dipl. ing. M. Skoku i dipl. ing. A. Frkovića (nije na sliei).


Snimio: A. Frković