DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 100     <-- 100 -->        PDF

pčelarstva na PSF; A. Pre mužić poznati projektant i
izvadač šum. cesta i planinarsko-turističkih staza na
Velebitu ("Premužićeva staza"), poznavalac krša i
uvjeta života na tom području, zaslužan za razvoj turizma
i planinarstva u Hrvatskoj, predavač tehničkog crtanja
na PŠF; F. Pu eh es, osnivač Udruženja šum.
akademičara 1903; Petar-Pecija Petrović , učenik u
Križevcima i apsolvent SA, bio je šumar-književnik itd.


Doprinos razvitku lovstva dali su I. Čeović , J.
Grü n wal d ml. i Z. Turkalj. Čeović je bio osnivač i
tajnik Saveza lovačkih društava za Hrvatsku i
Slavoniju, stručnjak za lovstvo i lovnu privredu, pisac
stručnih knjiga iz područja lovstva, predavač lovstva na
PSF; J. Grünwald ml. također je predavao lovstvo na
PŠF dok je Z. Turkalj, zaljubljenik u rodni Ogulinski
kraj, bio vrstan i plodan suradnik LRV i Šum. lista, autor
knjiga o divljači na visokom kršu, poznavatelj velikog
tetrijeba posebno iz kapelskih stojbina.


Objavljeno je i 30 životopisa profesora ŠA koji nisu
imali šumarsko obrazovanje. Predmete temeljnih znanosti
predavali su redoviti profesori Mudroslovnog fakulteta.
Oni su dali značajan doprinos nastavi na ŠA.
Matematiku su predavali O. Kučera, M. Ki selj ak i


V. Varićak, botaniku A. Forenbacher i A. Heinz,
kemiju S. Bošnjaković i M. Metelka, geologiju
F. Š an dor (predavao i tloznanstvo) i D. Gorjanović
, meteorologiju i klimatologiju A. Moho POLJOPRIVREDNO-
SUMARSKI FAKULT


GŠU u Križevcima i ŠA u Zagrebu značajne su etape
u razvoju šum. nastave, ali i tehničkog obrazovanja
u Hrvatskoj. Profesori ŠA F. Kesterčanek i I. Partaš zaslužni
su stoje ŠA ostvarila svoju samostalnost pri Mudroslovnom
fakultetu u Zagrebu. Do potpune samostalnosti
šum. nastave, zaslugom profesora ŠA dr. A. Petračića
i dr. Đ. Nenadića, dolazi 1919. osnivanjem Gospodarsko-
šumarskog (kasnije Poljoprivredno-šumarskog)
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prvi profesori na
šumarskom odjelu, kao nastavku ŠA, bili su A. Petračić
i Đ. Nenadić.


U Leksikonu je objavljeno 1126 životopisa studenata
koji su od 1919. diplomirali na Šumarskom odjelu,
odnosno od 1950-1960. na šumsko-uzgojnom i šumsko-
gospodarskom odsjeku*, te 52 životopisa studenata
koji su od 1950-1960. diplomirali na šum.-industrijskom
i drvno-industrijskom odsjeku.


Iz Hrvatske je bilo 705 dipl. ing. šum. (od toga 27
drv. ind. smjera), iz Slovenije 156 (15 drv. ind.), BiH
132 (6 drv. ind.), Vojvodine~45 (1), Crne Gore 28 (1),
Rusije 26, Srbije 11 ( 1 ), Bugarske 9, Makedonije 6,
Austrije 5, Rumunjske 3, po 2 iz Kosova, Ukrajine,


8Šumarski odjel razdvojio se 1947. u dva odsjeka: šum.-uzgojni i
šum.-industrijski. Druga bifurkacija obavljena je 1951. U razdoblju
od 1920-1958/59. registrirano je 1255 apsolvenata šumarstva (bez
drvno-ind. odsjeka), dok podatke o broju studenata koji su diplomirali
nismo pronašli (Vidi bilješku 10).


rovičić,pravo M. Straznicky iJ.Vrbanić, šum.
zoologiju i entomologiju M.Hirtz,A. Korlević i A.
Langhofer, opće gospodarstvo O. Frangeš, zakone
A. Gogi i a, melioracije tla A. Lenarčić itd.
Tehničke predmete predavali su V Hlavink a (geodeziju,
gradnju cesta i željeznica), P. H or vat (geodeziju,
graditeljstvo, komunikacije), V. Setinsk i (teh. i
grad. mehanika), J.Stanisavljević (graditeljstvo) i
dr. Spomenimo i doktora bioloških znanosti E. Rös slera
koji je predavao ribogojstvo i lovstvo. Bio je
prvi upravitelj Hrvatske ornitološke centrale, urednik
LRV (1910-1928.) i suradnik tog časopisa s preko 90
priloga iz lovstva i ribarstva.


Kasnije su na PŠF u Zagrebu predavali: J. Belobrk,


A. Goglia, M. Hirtz, P. Horvat, M. Kiseljak, A. Langhofer,
E. Rössler, V. Setinski, M. Straznicky i F. Šandor.
Utemeljitelji šum. nastave na ŠA F. Kesterčanek i I. Partaš
iskazani su kod prikaza šumara školovanih u Beču.
Zaslugom prof. V. Hlavinke na ŠA osnovan je
1908. dvogodišnji Geodetski tečaj, a predavali su i profesori
SA(0. Kučera, M. Kiseljak, D. Segen, V Hlavinka,
P Horvat, V Filkuka, O. Frangeš, A. Lenarčić, A.
Petračić, A. Levaković i dr.). Tečaj je 1918/19. postao
sastavni dio tada osnovane Tehničke visoke škole u Zagrebu,
na koju prelazi i dio profesora i nastavnika ŠA i
Geodetskog tečaja. Iz ovih podataka vidimo da je ŠA
utjecala na razvoj tehničkih struka u Hrvatskoj.


SVEUČILIŠTA U ZAGREBU (1919-1960.)


Poljske, Italije i SAD, te po 1 iz Češke, Belgije (drv.
ind.), Albanije i Japana. Za 38 dipl. ing. podaci o mjestu
ili državi rođenja su nepotpuni ili ih nema.


Prema podacima o službi u Hrvatskoj radilo je 616
dipl. ing. (od toga u drv. ind. 54, izvan struke 23), u Sloveniji
139 (od toga drv. ind. 19), BiH 80 (drv. ind. 2),
Srbiji 11 (drv. ind. 2), Makedoniji 10, Vojvodini 8, Crnoj
Gori 4, Kanadi 4, Argentini 4, Francuskoj 2 (drv.
ind.), SAD 2 (drv. ind. 1, izvan struke 1 ), te po 1 u Bugarskoj,
SSSR-Li, Italiji (drv. ind.), Mađarskoj i Njemačkoj.
Za 293 dipl. ing. nema podataka o službi (šumarstvo
275, drv. ind. 18).


U ovom dijelu prikaza Leksikona, koji se odnosi na
studente šumarstva koji su diplomirali na PŠF u Zagrebu,
zbog opsežnosti podataka, nije moguće dati detaljniji
pregled njihovog djelovanja u hrvatskom šumarstvu
(šum. operativa, znanstveno-nastavni i znanstveno-istraživački
rad i dr.) kao i o njihovom djelovanju u međunarodnim
organizacijama te inozemnim fakultetima,
institutima i dr." Spomenimo da su 42 dipl. ing. šum. (od
toga 8 drv. ind. smjera) bili kasnije profesori na PŠF i
ŠF u Zagrebu, dok ih se 48 duže ili kraće vrijeme bavilo


" Djelatnost šum. stručnjaka koji su diplomirali na PŠF i ŠF u
Zagrebu, kao i njihovih profesora šumarske i ostalih struka nismo
detaljnije obradili. Prenošenjem podataka iz Leksikona na CD
(kompakt disk) omogućit će se pretraživanje sadržaja.