DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 96 <-- 96 --> PDF |
bonitetu (slika 4). Primjerice, iz slike se može vidjeti da bi se uz priliv od 0 stabala za 50 godina prepolovio ukupan broj stabala u prebornoj sastojini. Isto tako, vidljivo je daje stalan priliv od najmanje 10 stabala po hektaru godišnje osnovna pretpostavka za stabilnu ravnotežu normalne preborne strukture. Vrijeme (godina) Slika 4. Utjecaj priliva na ukupan broj stabala -11 normala za jelu Ključni gospodarski postupci u budućim razdobljima proizilaze iz prije iznesenog stanja prebornih sasto- jina i cijele šume, kao i iz onoga što želimo postići u šumi. Postojeće stanje može se sažeti u dvije nepovljne činjenice; prenagomilana i prezrela drvna zaliha i slabo prirodno podmlađivanje. Osnovni cilj je tijekom duljeg razdoblja izazvati pozitivne prirodne procese koji će dovesti do stabilne normalne preborne strukture. U prilog razmišljanja o propisima budućih gospodarskih postupaka, ovdje dajem prikaz simulacijskih rezultata iz referata koji sam izložio na međunarodnom znanstvenom savjetovanju u Opatiji (rujan/listopad 1999) "Uz pomoć SD modela preborne sastojine (Cavlo- vić) i postavljenih temeljnih pretpostavki budućih gospodarskih postupaka, dobiveni su rezultati mogućeg budućeg razvoja strukture prosječne preborne sastojine. U model ugrađene pretpostavke i gospodarski postupci su: uzročno posljedična veza i odnos između zrele drvne zalihe i priliva normalni mješoviti model iz dosadašnjeg gospodarenja vrijedi i za buduće gospodarenje tijekom budućih 40 godina posjeći gotovo svu drvnu zalihu iznad 70 cm prsnog promjera pretpostavka povećanja priliva jele i bukve od početnih 4 stabla po hektaru godišnje poslije prve sječe pa do optimalnog priliva od 12 stabala godišnje po hektaru na kraju 50-godišnjeg razdoblja pretpostavka povećanja debljinskog prirasta, odnosno smanjenja vremena prijelaza stabala Nakon izvršenog simuliranja, dobiveni su rezultati mogućeg budućeg kretanja ukupnog broja stabala, drvne zalihe i etata (slike 5 i 6) te razvoja strukture prosječne preborne sastojine (slika 7). Broj stabala po ha bi se prvih 30 godina polagano smanjivao, a potom bi došlo do bržeg rasta broja stabala kao posljedica pretpostavljenog pojačanog priliva tijekom zadnje dvije ophodnjice. Broj stabala jele i bukve tijekom cijelog razdoblja je podjednak. Kretanje drvne zalihe po ha, u kojemu je prikazan i etat svakih 10 godina, razlikuje se od kretanja broja stabala. Tijekom 50-godišnjeg razdoblja dolazilo bi do postupnog, u početku bržeg a kasnije sporijeg smanjenja ukupne drvne zalihe. Ono je isključivo posljedica smanjenja drvne zalihe jele usljed sječe zrele i prezrele drvne zalihe jele iznad 70 cm prsnog promjera. Sječa je u početku velikog intenziteta (oko 35 %), a kasnije se postupno smanjuje. Drvna zaliha bukve tijekom cijelog razdoblja ima konstantnu vrijednost od oko 80 mVha. To znači da bi se ovako intenzivnim sječama kojima bi bio cilj uklanjanje prezrele drvne zalihe, pospješivanje prirodnog podmlađivanja i popravljanja preborne strukture, tijekom 50-godišnjeg razdoblja, početna drvna zaliha od 430 mVha smanjila na 300 m´/ha ili na 75 % od normalnog mješovitog modela. Ako se to prenese na cijelu šumu, kako se vidi na Slici 9, tijekom prve ophodnjice mogao bi se posjeći etat od 45000 m3, zatim 40000 m\ 35000 m\ 31000 m3 i 26000 m3. Sveukupno, tijekom budućih 50 godina, u okviru prikazanog scenarija gospodarenja, posjeklo bi se 177000 m!, stoje za 56 % više od izvršenih sječa u zadnjih 50 godina. Slika 7 pokazuje izrazito spore promjene u razvoju 454 |