DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 74     <-- 74 -->        PDF

AKTUALNO


Tematska rasprava:


HRVATSKO ŠUMARSTVO ZA 21. STOLJEĆE


U nastavku 104. redovite skupštine HŠD-a (prikaz I
dijela u rubrici "Iz HŠD-a- točke dnevnog reda 1-6"),
nakon kratke stanke, prema Protokolu, točno u 11 sati u
dvoranu je u pratnji S. Matica, predsjednika HŠD-a i Ž.
Ledinskog, direktora "Hrvatskih šuma", p. o. Zagreb,
pozdravljen burnim pljeskom ušao pokrovitelj ovogodišnjeg
Dana hrvatskoga šumarstva i 104. redovite
skupštine HŠD-a, predsjednik Hrvatskoga državnog
sabora gosp. Zlatko Tomčić. Nastavljajući rad 104.
redovite skupštine HŠD-a aktualnom tematskom raspravom,
predsjednik HŠD-a pozdravio je pokrovitelja
gosp. Zlatka Tomčića, zahvalio mu se na prihvaćanju
pokroviteljstva i zaželio mu ugodan boravak u društvu
šumara. Izlaganja S. Matica, predsjednika HŠD-a, Ž.
Rcndulića, pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva
i Z. Ledinskog, direktora "Hrvatskih šuma", p.o.
Zagreb dajemo u cjelosti.


Prof. dr. sc. Slavko M at i ć
Predsjednik HSD-a


Uvodno izlaganje - poticaj za raspravu


Prošlo je točno 154 godine od kada je 1846. godine
osnovano Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo,
staleška organizacija šumara, koja od svog postanka do
danas neprekidno radi i vodi brigu o šumama, šumarstvu
i šumarima Hrvatske. Godišnje skupštine uvijek
su bile prilika sagledavanja prijeđenog puta, polaganja
računa, obilježavanja uspjeha i neuspjeha, ocjenjivanja
momentalnog stanja u struci te na osnovi svega toga usmjeravao
se pravac aktivnosti i razvoja struke. Na današnjoj
104. redovitoj skupštini koju smo djelomično
obavili, išli smo već uobičajenim i provjerenim putem
u nadi da mirno i razumno rješavamo sve prepreke koje


nas usporavaju ili čak onemogućavaju u radu. Nadam
se da će u tom tonu proteći i ovaj drugi radni dio Skupštine,
s kojim istodobno obilježavamo Dan hrvatskoga
šumarstva.


Dobro je da se u kontinuitetu nastavlja prija svega
jedinstvo cijele struke. Dobro je što smo uvijek zajedno i
to, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Javno poduzeće
"Hrvatske šume", Šumarski fakultet u Zagrebu,
Šumarski institut Jastrebarsko, Akademija šumarskih
znanosti, a Hrvatsko šumarsko društvo koje sve okuplja,
nastoji u svim prilikama pored navedenih institucija
okupljati i motivirati za nastavak suradnje i svoje članove
iz područja drvne industrije, što nam, moram priznati,
posebice u zadnje vrijeme u potpunosti ne uspijeva.
Ovaj zaključak je istodobno i jedan od zadataka gdje
moramo povećati rad na aktivnostima oko problema
drvne tehnologije, kojih danas na žalost ne nedostaje.


Ako bi se okrenuli unazad i nastojali dati jedinstvenu
ocjenu prijeđenog puta mislim da dijelim mišljenje sviju
nas, daje on bio obilježen uspjesima posebice u afirmaciji
struke i unapređenju kvalitete šuma, na čemu smo
uvijek inzistirali i u čemu smo uspjeli. Ponosni smo što
su nam šume najprirodnije, najkvalitetnije i najstabilnije
u Europi. Za to je zaslužna struka koja je imala uvijek
jasne ciljeve koji su je vodili u dobru budućnost.


U sagledavanju prijeđenoga puta moramo biti iskreni
i priznati da nas javnost, posebice politika, nikad nije
voljela, a pogotovo shvaćala. Nikada nismo bili miljenici
politike, od dana osnivanja Društva do danas. Nadamo
se da će najavljene demokratske promjene i ova
naša hrvatska vlast konačno početi razmišljati o hrvatskom
šumarstvu kao o stabilnom, poštenom i odgovornom
partneru koji upravlja i gospodari sa 44% Hrvatske
države. Podržavamo je i molimo je da stvara demokratsko
ozračje koje stoljećima čekamo, u kojemu ćemo
još bolje i učinkovitije stvarati dobra koja su od vitalnog
značenja za našu Hrvatsku i njen narod. Molimo
da se što manje miješa u naš stručni rad, jer su naša iskustva
takva, da gdje ude politika izlazi struka. Osjećamo
i pozdravljamo nastojanja naših najodgovornijih
političara koji su prepoznali neke vrijednosti šumarske
struke, da će ih uvažavati i podržavati, a da je to
tako, dokaz je i nazočnost našeg uvaženog i cijenjenog
Predsjednika Hrvatskog državnog sabora, koji
je ovdje među nama i koji se prihvatio pokroviteljstva
Dana hrvatskog šumarstva na čemu mu iskreno
zahvaljujemo.


432




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 75     <-- 75 -->        PDF

U svom "Promišljanju o stanju šumarstva Hrvatske
na pragu 21. stoljeća" kojega sam iznio kao poticaj za
raspravu prilikom 102. redovite skupštine HŠD-a
objavljenom u Šumarskom listu br. 7-8 1998. godine,
iznio sam neke teze i stavove koje bi mogli i danas ponoviti.
Za to postoje dva temeljna razloga. Prvi razlog
je u tome stoje tema vrlo slična ovoj današnjoj, što ne
znači da smo danas pogrešno izabrali temu za raspravu.
Drugi razlog je puno važniji, jer se nažalost mnogo toga
što sam iznio u "promišljanju", a što smo svi željeli da
se mijenja, uglavnom nije promijenilo.


Da se ne bi nepotrebno ponavljao i zauzimao dragocjeni
prostor i vrijeme, iznijet ću samo neke podatke i
činjenice na koje sam ukazivao tom prilikom.


Ukazao sam na Zakon o zaštiti prirode, Pravilnik o
unutarnjem redu Parka prirode Kopački rit, Zakon o inženjerskim
komorama, prijedlog Zakona o otocima,
Zakon o cestama, vodnom doprinosu i dr. i posebno naglasio
da svaki od njih nekvalificirano i suprotno mišljenju
i stavu šumarske struke i znanosti određuje putove
razvoja šuma i šumarske struke. Nažalost, iako smo
kao struka u proteklom razdoblju po mom mišljenju dobro
reagirali, obavještavali javnost, tražili, a ponegdje
vodili dijalog sa suprotnim stranama i danas su ti problemi
ostali otvoreni i neriješeni, u svakom slučaju na
štetu Hrvatske države, da ne spominjemo i šumarstva.


Ukazali smo daje svaka dobit u šumarstvu temeljena
na uskraćivanju sredstava na račun struke, jednostavne
i biološke reprodukcije šuma. Toliki su problemi
gospodarske naravi u struci i reprodukciji šuma, daje
dobit, mogli bismo reći, fikcija onih koji ne shvaćaju bit
šumarstva. Do danas se ni kod toga ništa nije promijenilo,
možda je stanje gore nego prija dvije godine.


Tražili smo licenciranje radova u šumarstvu i zabranu
ulaska u šumu nekvalificiranih ljudi i strojeva. Čini
mi se da se ni tu nije ništa promijenilo.


Ukazali smo na pogrešne korake prilikom osnivanja
Društava s ograničenom odgovornošću i tražili da se o
tome struka izjasni. Čini mi se da se struka izjasnila, ali
konkretnih radnji još nema, iako su vidljivi pozitivni
pomaci u tom smjeru.


Posebno smo isticali i u prvi plan gurali afirmaciju
struke glede njenog digniteta, posebice kada je u pitanju
šumarska etika i moralni lik šumara. Na to smo ukazivali
i na 99. Skupštini 1994. u Križevcima, isto smo ponavljali
i tražili na 101. Skupštini 1997. kao i na 102. Skupštini
1998. Tražimo i danas. Osjećam da je moral 1 etika
tajkunizacije u negativnom smislu ipak okrznula i
nas. Razmislimo o tome i neke stvari raščistimo pred
samim sobom, pred Bogom i hrvatskim narodom.


Glede današnje rasprave o hrvatskom šumarstvu za
21. stoljeće važno je istaknuti da bi sve razvijene zemlje
Europe i Svijeta poželjele i rado prihvatile hrvatske
šume i hrvatsko šumarstvo. To znači da bi šume po


strukturi i načinu gospodarenja prihvatile bez pogovora
i bilo kakvog mijenjanja, a šumarstvo bi prihvatili
po organizacijskoj shemi, s tim da bi sigurno
mijenjali raspodjelu rada, prava, odgovornosti i
sredstava. Čini nam se da su to svi elementi na koje dominantan
utjecaj ima stanje u društvu, odnosno državi.
Pravna država i šumarstvo Europe nastaju istodobno
prije nešto više od dva stoljeća. S obzirom daje šumarstvo
svake zemlje njena infrastruktura, što znači daje
ekološka i ekonomska podloga svake pravne države,
svi usponi i padovi pravne države imaju čvrstu korelaciju
s usponima i padovima njenog šumarstva. Sreća je
stoje stanje šuma i stručni rad isključivo u rukama struke
i tu se postižu dobri rezultati, a organizacijski i ekonomski
pokazatelji te odnos prema radu i raspodjela rezultata
rada slika je aktualnog stanja u društvu.


Kada se pitamo kakvo šumarstvo treba biti u novom
tisućljeću, najlakši i najtočniji je odgovor da ono mora
biti onakvo kako je to određeno prilikom nastajanja šumarstva
kao struke i znanosti krajem 18 stoljeća, bez
obzira što danas to prisvajaju i na svoj način preoblikuju
ministarske i ostale konferencije u Riju, Strazburu,
Helsinkiju i drugdje.


Šumarstvo se uvijek mora temeljiti na potrajno-
sti, danas samo terminološki prekrštenom u održivi
razvoj, prirodnom pomlađivanju šuma i njenoj prirodnoj
strukturi danas prekrštenim u biodiverzitet,
što uvijek ima i uvijek će imati najviše utjecaja na
stabilnost i produktivnost šuma u šumarstvu svake
zemlje. Bez obzira što neskromno zvuči, znanstvena je
istina da po tim temeljnim načelima šumarstvo Hrvatske
stoji najbolje u Europi. To je globalni odgovor kako
moramo dalje u sljedeće tisućljeće, jer se dosadašnjih u
šumi i šumarstvu stoljećima postizavanih rezultata ne
bi bilo pametno odreći. Gospodarimo s 320 milijuna m3
drvne zalihe, godišnje nam prirašćuje 9 milijuna m3
drvne mase, možemo sjeći oko 6 milijuna m\ ali iz
objektivnih razloga siječemo manje. Ukupna vrijednost
drvne zalihe na panju iznosi oko 19 miljardi kn, vrijednost
sastojina prvog dobnog razreda iznosi oko 9 milijardi
kn, a sveukupna vrijednost općekorisnih funkcija
šuma iznosi oko 330 milijardi kn (prema najnovijem
obračunu stručnjaka iz Hrvatskih šuma).


Kad je u pitanju organizacijska shema šumarstva,
mišljenja smo da i na tom području imamo nekih prednosti.
Neke temeljne činjenice nam ukazuju na to a to su:


Imamo 80% državnih šuma, bilo bi bolje da ih imamo
100%, iako je privatizacija značajan čimbenik u
ostalim društvenim i gospodarskim područjima, za
šumarstvo to ne vrijedi. Država u 100% iznosu
upravlja zrakom i vodama Hrvatske. Isto tako bi trebala
u svom vlasništvu i pod svojim nadzorom imati
i svih 2 400 000 ha šuma i šumskog zemljišta. Razlog
takvog stava je u tome što su šume u našem


433




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Ustavu uključene pod opći interes i važnost, a proizvođači
su kvalitetnog zraka i vode, pored drveta i
ostalih ekoloških i socijalnih funkcija. Kako šume u
privatnom vlasništvu danas kod nas rapidno propadaju,
ne bi bilo pametno prepustiti ih privatnim
kompanijama koje u profitu vide sve, bez obzira na
temeljnu supstancu na kojoj se profit stvara. Vrlo
često u takvom okruženju stečaj i propast dominira,
a šume ne smiju propasti jer su nenadoknadive, a
nakon propasti nužna su stoljeća da se obnove. U
šumarstvu profita ne bi smjelo biti, a ima ga prije
svega tamo gdje se jede temeljna supstanca, a to
znači smanjuje površina, kvaliteta i stabilnost šuma.
Uz spoznaju daje država vlasnik šuma i da ih je dala
kvalificiranoj šumarskoj struci na upravljanje i
gospodarenje, a to znači i na trajno unapređenje, pitanje
je kako je šumarstvo organizirano. Gledajući u
globalu organizacijska shema je dobra. Imamo Direkciju,
19 Uprava ili bolje i stručnije rečeno Gospodarstava,
a svako gospodarstvo određeni broj šumarija
i revira. Takva organiziranost osigurava vertikalu
u kontroli i stručnom nadzoru, savjetodavnoj
službi, potrajnom gospodarenju na razini cijele države,
gdje bi svi trebali biti podjednako tretirani
glede prava, prihoda i rada u skladu s osnovom gospodarenja,
ali ne na temelju uranilovke podjednako
stimulirani i motivirani. Po našem mišljenju najveći
problem naše organiziranosti je neodgovarajuća
raspodjela i pravo raspolaganja sredstvima u skladu
s realnim potrebama i zaslugama određene Uprave.
Direkcija se nepotrebno i neučinkovito i za ostale
destimulirajuće opterećuje s vlašću koju čak proteže
do svakog odsjeka u gospodarskoj jedinici. Dok je
organizacija dobro postavljena u obliku piramide
dotle je odlučivanje, raspodjela, investiranje, određena
samostalnost, motivacija i stimulacija postavljena
u obliku obrnute piramide. Ovakvim funkcioniranjem,
gomilanjem zaduženja, prava, nepotrebne
i nemotivirajuće vlasti, obezvrijeđene su Uprave,
a posebice Šumarije. Upravitelj šumarije, kako
reče jedan kolega upravitelj, ima još jedino pravo i
kreativnu izražajnost da odredi u kojim će se prostorijama
šumarije pušiti a u kojima ne.


Sve navedene mane i anomalije stvaraju nezadovoljstva,
destimuliraju rad i ponekad odvode ljude u
krivom smjeru. Trenutačno je na sceni regionalnošu-
marsko domoljublje, usudio bih se reći bazirano na šumarskoj
nepismenosti, koje nema nikakve stručne ni
upravne podloge. Mnogi zaboravljaju da su radeći u
šumarskoj struci prije svega državni službenici i da
mogu, a po nalogu i moraju raditi na odgovarajućem
radnom mjestu diljem šuma Hrvatske. Šume
ne priznaju niti poznaju granice, ni one državne a
pogotovo ne regionalne ili granice politički formiranih
područja.


Kad govorimo o šumarstvu 21 stoljeća, mišljenja
smo da način organiziranosti mora biti na sporednom
planu. Prije svega moramo raspraviti o intezitetu i
kvaliteti rada, poštenju i kreativnosti u radu te nastojati
postojeće greške ispraviti. Javno poduzeće "Hrvatske
šume" je po organiziranosti najbliže onome koje
propisuje Zakon o trgovačkim društvima. Mnogo se toga
može brzo i jednostavno napraviti uz opći dogovor,
uvažavajući temeljne postulate naše struke. Uvjeren
sam da će današnja rasprava baciti više svijetla, uvažavajući
i podržavajući sve ono dobro do čega se stoljećima
u hrvatskom šumarstvu došlo. Osim toga, ova rasprava
treba biti jedna od mnogih koje će se u šumarstvu
Hrvatske voditi, kako bismo se do kraja odlučili o formi,
a ne o sadržaju našeg rada. Ne vidim razloga za nikakvu
žurbu jer nas na nju nitko ne prisiljava.


Ovo je samo jedan mali, skromni doprinos današnjoj
i budućoj raspravi pri određivanju kuda i kako će
ići naše šumarstvo 21. stoljeća.


Željko Ren đul ić, dipl. ing. šum.
Pomoćnik ministra


Poštovani gospođine predsjedniče Hrvatskoga državnog
sabora, gospodine predsjedavajući, kolegice i
kolege šumari, gospođe i gospodo!


Godišnja skupština Hrvatskoga šumarskog društva
koja se održava u sklopu ovogodišnje proslave Dana
hrvatskog šumarstva i tema o kojoj danas raspravljamo,
a to je "Hrvatsko šumarstvo društvo za 21. stoljeće",
zasigurno privlači pozornost svih nas koji smo vezani
uz šumarstvo.


Svi smo svjesni daje pred hrvatskim šumarstvom
važan trenutak koji će u mnogo čemu odlučivati o našoj
sudbini i budućnosti, što traži od svih nas da u sljedećem
razdoblju zajednički definiramo pravce razvoja.


434




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Republika Hrvatska se promjenom vlasti velikim
koracima uključila u svjetske i europske integracije, a
pred ulaskom je u političke i trgovinske asocijacije, što
i od šumarske operative i šumarske znanosti traži usklađivanje
u organizacijskom i zakonodavnom smislu s
razvijenim svijetom.


Kao jedan od najznačajnijih zadataka u tom smislu,
a što je i odrednica Vlade Republike Hrvatske, je restrukturiranje
poduzeća u vlasništvu države, što se svakako
odnosi i na "Hrvatske šume". Svjesni smo da sam
proces restrukturiranja neće proći bez potresa i otpora,
ali on je naša neminovnost i jamstvo prilagodbe našega
gospodarstva modelima zemalja EU, i svih zemalja
u tranziciji koje teže ulasku u Europu.


Kao nužnost u tom procesu nameće se decentralizacija
Poduzeća, ali moramo naglasiti da pod tim ni u
kom slučaju ne smijemo dopustiti rastakanje Poduzeća
i stvaranje nekih regionalnih poduzeća za šume
pod patronatom i utjecajem lokalne politike i političara.
Cilj mora biti spuštanje ovlasti, ali i odgovornosti
na niže organizacijske jedinice, s posebnim naglaskom
na šumarije koje su do sada bile sputane zbog
svoje nesamostalnosti. Većom samostalnošću šumarija
povećala bi se njihova odgovornost, ali i motiviranost i
lojalnost zaposlenika prema Poduzeću.


Preduvjet za uspješno započinjanje procesa restrukturiranja
Poduzeća svakako su izmjene Zakona o šumama,
koji bi svojim odredbama stvorio potrebno okruženje
za početak procesa.


Uloga Hrvatskoga šumarskog društva u ovim prijelomnim
trenucima za naše šumarstvo od velike je važnosti.
Zbog svojeg ugleda, dugogodišnje prisutnosti i
utjecaja u struci i društvu općenito, za očekivati je da će
Hrvatsko šumarsko društvo odigrati jednu od vodećih
uloga u kreiranju vizije budućnosti hrvatskog šumarstva.
Glede ozbiljnosti situacije i današnje teme, u daljnjem
tijeku ovog našeg druženja očekujem konstruktivnu
raspravu i zaključke, koji će nama koji se bavimo
problemom restrukturiranja biti od koristi u definiranju
modela i smjera kojim proces treba usmjeriti.


Željko Ledinski dipl. ing. šum.
Direktor "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb


Pozdravljajući sve nazočne Ž. Ledinski izložio je:
Polazna stajališta poslovodstva
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb


Vlada Republike Hrvatske je 9. ožujka 2000. godine
donijela Odluku o izradi Strategije razvoja Republike
Hrvatske pod nazivom "Hrvatska u 21. stoljeću". U prvoj
fazi, pod nazivom Inicijativa za izradu Strategije,
bile su uključene Znanstvenoistraživačke pravne osobe,
pojedinci iz društvenog i javnog života, hrvatski znanstvenici
koji žive i rade u inozemstvu te druge pravne


osobe i nevladine udruge sa zadatkom da dostave u pisanom
obliku prijedloge i ideje za izradu Strategije.


Programom Vlade Republike Hrvatske predviđeno
je da posebno Povjerenstvo sastavljeno od znanstvenika
i predstavnika ministarstava, na osnovama i idejama
svih sudionika u raspravama iz prve faze, do 31. listopada
2000. godine izradi Strategiju. Hrvatska šumarska
struka prepoznala je nužnost promjena i angažirano
prihvatila obvezu i izazov izrade prijedloga odrednica i
ciljeva svoje budućnosti.


Čvrsto smo uvjereni kako jedino struka zajedno
sa svojom znanošću može ponuditi najkvalitetnije ciljeve
i vizije razvoja šumarstva, koje onda moraju biti
raspravljene i dograđene od svih relevantnih i zainteresiranih
sastavnica ovog gospodarskog kompleksa, potom
pretočene u Projekt restrukturiranja i Dugoročni
program razvoja šumarstva da ga Hrvatski državni sabor
donese. Takav dugoročni program razvoja morao bi
uistinu dugoročno, barem u pogledu temeljnih ciljeva i
vizija razvoja ostati nepromjenjiv. Naš današnji skup
mora se odrediti u pogledu najave tih temeljnih ciljeva i
vizija razvoja šumarstva Hrvatske, koji će u mnogoče-
mu i nužno korespondirati s ostalim granama gospodarstva
i nakon studiozne razrade postati dio ukupne
Strategije razvoja Republike Hrvatske.


Nakon mnogih otvorenih, moralno i stručno odgovornih
rasprava provedenih na razini ogranaka HŠD-a,
i kolegija Direkcije "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb,


435




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 78     <-- 78 -->        PDF

pokušat ću dati sažetak poruka i stavova kroz tri poglavlja:
1. Kakvo je sadašnje stanje, 2. Koje ciljeve želimo
postići i 3. Koji su putevi prema tim ciljevima?


1. Kakvo je sadašnje stanje ?


Od 5. listopada 1990. godine imamo izmijenjeni, zapravo
novi ZOS, a od 1991. jedno javno Poduzeće za
gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na razini
države, dakle uistinu sve teoretske pretpostavke
za ujednačen i uspješan razvoj šumarstva Hrvatske.
Kroz sve ove godine provođeno je izrazito centralizirano
upravljanje Poduzećem, koje je u vrijeme Domovinskog
rata nedvojbeno potvrdilo svoju ulogu i
opravdalo takav način upravljanja, no sada sigurno
predstavlja ozbiljnu kočnicu daljnjem razvoju.
Pogrešno su raspoređene funkcije, ovlaštenja i odgovornosti
između organizacijskih dijelova poduzeća
(šumarija-uprava šuma-direkcija), pa ispada da smo
logičnu piramidu u rukovođenju obrnuli naopako.
Trudili smo se na razini Direkcije evidentirati od
plana do izvršenja svaki gospodarski odsjek, lomili
se u želji da kompetentno sudjelujemo u svakom
gospodarskom zahvatu i naravno u tim iluzijama gubili
bitku na temeljnim odrednicama, iscrpljujući se
na svim ostalim marginalnim stvarima (nabava sitnih
potrošnih roba i sredstava za čišćenje), trošili
sjajnu ideju jedinstvenog gospodarenja šumama.
Centralizirano upravljanje Poduzećem uništilo je
dohodovnu motivaciju i kreativnost, proizvelo stagnaciju
i spriječavalo odlučnije zaokrete u poslovođe-
nju kod stručnih i poslovodnih kadrova. Prelijevanje
financijskih sredstava bez dugoročno utvrđenih programa
i njegove verifikacije od Hrvatskoga državnog
sabora, nepotrebno je ugrožavalo ideju jedinstva
i pothranjivalo regionalizam u redovima lokalnih
političara i šumarske struke.


U vrijeme Domovinskog rata izrađen je dugoročni
Program razvoja (1996-2025) no nije ga donio Hrvatski
državni Sabor u skladu s člankom 22. ZOS-a.
Ne poričući mu dobra određenja u izboru ciljeva i
vizija razvoja, sada gaje nužno revidirati i doraditi
za mnoga područja i djelatnosti. Treba prihvatiti
istinu da se samo dugoročni ciljevi ne bi trebali
mijenjati, no izbor metoda i tehnologija sa svakim
novim spoznajama mora biti podložan stalnim dogradnjama.


Nije izrađen srednjoročni plan razvoja šumarstva
(čl. 22. ZOŠ-a) kao stabilna i dovoljno precizna
podloga za kraće razdoblje s ciljem izbjegavanja
značajnijih promjena u visini prihoda odnosno šokova
u poslovanju. Za razliku od mnogih djelatnosti,
šumarstvo ima vrlo pouzdane podloge u osnovama
gospodarenja i može vrlo dobro i dugoročno planirati
svoju budućnost.


Organizacijski i pravni oblik organiziranosti Poduzeća
ne odgovara zahtjevima modernog, nezavisnog
i samoodgovornog rukovođenja, koje mora jamčiti
izvršenje poslovne politike samo iz ciljeva Poduzeća.
Nismo na odgovarajući način i dosljedno vrednovali
znanja pa smo još i nakaradnom raspodjelom dugotrajno
osiguravali pogubnu uravnilovku, koja
je značajan broj stručnjaka odvikla od samostalnog
mišljenja i djelovanja.


Institucije države koje propisuju, prate, nadziru ili
na bilo koji način sudjeluju u životu šumarstva Hrvatske,
teško se odriču administrativnog pristupa u
poslovanju, tromo i kruto reagiraju, što se odražava
na ukupno spore transformacije u djelatnosti.
Nedostaju nam znanja o modernom rukovođenju,
metodama praćenja tržišnih kretanja, financijskim
sustavima, odnosima s javnošću, odgovornostima i
posebno o modelima ugradnje poduzetničkog instrumentarija
i duha u poslovanju, pa sve do nejasnih određenja,
područja i pomaka u području privatizacije.
Nismo odabrali niti aktivirali mnoge u šumarstvu
moguće resurse sa ciljem stvaranja dodatnih prihoda
u području takozvanih sporednih šumskih proizvoda
ili ostalih djelatnosti.


Posebno značajnim ocjenjujem pokret u sustavnoj
izgradnji kompetencije kadrova i obuhvatu u mnogim
područjima zaštite prirode i ekologije (hidrologija,
ornitologija, geologija i dr.). Prepoznali smo i
prihvatili svoju odgovornost prema društvu u upravljanju
i gospodarenju zaštićenim objektima
prirode gdje je temeljni fenomen šumski ekosustav,
od zaštite izvorišta voda, rijeka i jezera, močvarnih
staništa, flore, faune i ukupnog okoliša.


2. Koje ciljeve želimo postići ?


Restrukturiranje javnog poduzeća "Hrvatske šume"
p.o. Zagreb nužno je radi usklađivanja njegova oblika
sa zahtjevima pravnog sustava, time i svjetske
zajednice, ulaskom Hrvatske u europske asocijacije
(VVTO) i druge, te djelotvornijeg ostvarivanja zadaća
zbog kojih je i osnovano.
Jedinstvo šumarske politike koja šumarstvu Hrvatske
mora dugoročnim Programom razvoja osigurati
stabilan, uravnotežen i dugoročan razvoj na
načelima prirodnosti, bioraznolikosti, potrajno-
sti (održivom razvoju) i samoobnovljivosti resursa.
Opravdanost zahtjeva za dugoročnu stabilnost
Programa razvoja proizlazi iz čestih promjena u
vlasti pa onda i opasnosti od promjena u ustrojstvu
teritorijalnih lokalnih jedinica i značajnog dijela zakonske
i podzakonske regulative, što u svakoj gospodarskoj
grani izaziva stresove, a u šumarstvu
zbog izrazite dugotrajnosti priozvodnog procesa
i dugotrajne posljedice.


436




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Trajno provoditi suradnju s resornim ministarstvom,
Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja,
Državnom upravom za vode, Državnim inspektoratom,
šumarskim fakultetom i šumarskim institutom
i drugim bliskim institucijama države i znanosti.


Ustrojstvo šumarstva Hrvatske mora poštivati zakonitosti
gospodarskih cjelina i tradiciju, izbjegavajući
opasnost politički i regionalno iskrivljenih
zahtjeva i utjecaja.


Programirani razvoj tržišta, konkurentnosti i odabiru
svih mogućih resursa Poduzeća, od sporednih šumskih
proizvoda, ostalih djelatnosti do poslovnog iskorištavanja
nekretnina kroz zakup, iznajmljivanje,
turizam, lov, ribolov i drugo.


Ustrojavanje jednog trgovačkog društva s potrebnim
brojem podružnica, uz dugoročno i jasno programirane
odnose, maksimalnu dohodovnu autonomiju
i nužnu decentralizaciju, s vrlo jasno razgraničenim
funkcijama, ovlaštenjima i odgovornostima
organizacijskih dijelova budućeg trgovačkog
društva, uistinu može jamčiti dugoročno programirano
osiguranje biološke reprodukcije šuma, uvođenje
u funkciju kvalitetno programiranih mehanizama
poduzetničkog djelovanja i načela profitabilnos-
ti, stimulativnog nagrađivanja, uspješnosti, te kompetentnu
stručnu i financijsku kontrolu poslovanja.


Izbor poslovodnih kadrova mora biti rezultat javnog
natječaja, potvrđene uspješnosti i kvalitete ponuđenog
programa, a nikako ne plod političko-stra-
načkih ključeva trenutne vlasti, jer česte promjene
poslovodnih kadrova izazivaju nesigurnost, proizvode
kulturu straha i bitno usporavaju odlučne poslovne
poteze.


Revizijom ŠGOP-a, nakon izmjena Pravilnika o


uređivanju šuma, izvršiti nužno usklađenje veličine
i dinamike osiguranja izvora financijskih sredstava
s propisanim obvezama ulaganja u biološku reprodukciju
te tako nužno prihvaćanje kibernetskog uređivanja
šuma.


Kroz Službu za ekologiju ostvariti suradnju na izradi
Strategije zaštite okoliša i Nacionalnog akcijskog
plana za okoliš (NEAP), sudjelovati u izradi prijedloga
izmjena Zakona o zaštiti prirode, surađivati
na izradi prostornih planova u zaštićenim objektima
prirode, pa onda i po logici racionalnosti i
iskustvu europskih država, preuzeti upravljanje
zaštićenim objektima prirode, gdje je temeljni
fenomen šuma.


Čitav tijek restrukturiranja i svih aktivnosti oko promjena
mora biti javan, podložan kritici i raspravi, sučeljavanju
i argumentiranoj borbi, kako bi konačni
rezultat bio izbor najkvalitetnijih odrednica razvoja.


3. Koji su putevi prema ciljevima?


Stalno informiranje vlasnika (države) o vizijama i
mogućnostima razvoja šumarstva


Prijenos imovine Poduzeća na novo trgovačko društvo,
s tim da Republika Hrvatska ostaje vlasnikom
šuma i šumskog zemljišta.


Za izradu Projekta restrukturiranja, predložiti Vladi
RH angažiranje konzalting kuće s međunarodnim
referencama, koja može odgovoriti našim zahtjevima.


Izrada revidiranog i dopunjenog Programa razvoja


Izrada srednjoročnog plana poslovanja


Postizanje i izgradnja jedinstva u upravljanju i
gospodarenju šumama uz dugoročno osiguranje
čistih računa između organizacijskih jedinica na
osnovi dugoročnog Programa razvoja. Načela
unutarnjeg ustrojstva moraju pružati uvid i poštovati
potpuno jasne tijekove financijskog poslovanja. Svaki
organizacijski dio mora biti praćen u pogledu stvaranja
vrijednosti i troškova, zajedničkih troškova i ispunjenja
svoje zadaće.


Izmjena Zakona o šumama radi usklađenja sa Zakonom
o trgovačkim društvima


Izmjena Pravilnika o uređivanju šuma


Suradnja s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog
uređenja, Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva,
s Državnom upravom za vode na izmjenama
Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog
gospodarstva, kako bi se ukidanjem slivne vodne
naknade za šumarstvo taj novac preusmjerio u
osiguranje područja izvorišta i korištenja vode
za piće kao izvozne šanse Hrvatske.


Izmjene, suradnja i usklađivanje svih ostalih zakona
koji reguliraju odnose u okolišu


Ukidanjem šumskog doprinosa (2,5%), a u Strategiji
razvoja Republike Hrvatske moguće je dugoročno
planirati i stimulirati razvoj prerade drveta
i zapošljavanje u šumovitim regijama RH.


Nakon uvodnih (poticajnih) izlaganja i poziva predsjednika
HŠD-a S. Matica pokrovitelju Dana hrvatskoga
šumarstva da uzme riječ, skupu se obratio


Predsjednik Hrvatskog državnog sabora
gosp. Zlatko Tomčić


Uvaženi predsjedniče HŠD-a, uvaženi doministre
poljoprivrede i šumarstva, uvaženi direktore "Hrvatskih
šuma", gospođe i gospodo, sve Vas srdačno pozdravljam,
dakako uz moje zadovoljstvo da ste me pozvali
da budem pokrovitelj ovog Vašeg dana. Sa zadovoljstvom
sam to prihvatio, jer sam znao da ću među
prijateljima, medu ljudima manje-više tehničke i pri-


437




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 80     <-- 80 -->        PDF

rodne struke, čuti iskrene riječi o stanju u jednoj značajnoj
gospodarskog oblasti. Moja nada se i ispunila.
Već ova tri uvodna izlaganja dovoljno jasno govore da
postoje određene dvojbe kako s hrvatskim šumama i
hrvatskim šumarstvom u 21. stoljeće. Ali, impresioniran
sam Vašom otvorenošću, Vašim zahtjevima prema
državnim institucijama, a vjerujem isto tako da ćete biti
otvoreni u daljnjoj raspravi prema sebi, da ćete biti dovoljno
kritični i otvoreno razgovarati o možebitnim
vlastitim nedostacima, kako organizacijskim, tako i
koncepcijskim. No, dozvolite da iskoristim priliku da
Vama svima iskreno čestitam Dan hrvatskoga šumarstva,
bez obzira da li dolazite iz Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva, iz javnog poduzeća "Hrvatske šume",
sa Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta,
Akademije šumarskih znanosti. Svi, kao pojedinci iz
institucija, kao gospodarstvenici iz gospodarskih grana
iz samog šumarstva ili vezanih za šumarstvo, predstavljamo
jedan izuzetno veliki i značajan znanstveni,
razvojni i gospodarski potencijal ove Države. Taj potencijal
samo u našem integralnom djelovanju može
dati jedan značajan doprinos sanaciji ovog nezavidnog
stanja u kojem se Hrvatska nalazi, ali i sanaciji socijalnog
stanja RH. Dakako, sukladnim integralnim
djelovanjem svih onih koji su vezani na šumu, drvo, dr-
voprerađivačku industriju, može se dati zapravo velik
doprinos repozicioniranju RH u svijetu i novim europskim
asocijacijama kojima težimo. Sama činjenica da
hrvatsko šumarstvo ima preko 200 godina tradicije, da
danas javno poduzeće "Hrvatske šume" zapošljava
preko 10. 000 ljudi, da drvopreradivačka industrija zapošljava
22. 000 ljudi, da imamo izuzetno snažan i jak
znantveni potencijal u ovim dvjema granama, činjenica
da je 95% prirodnih šuma, da su one kako sam ovdje
danas čuo izuzetno kvalitetne i da su zapravo jedne od
najkvalitetnijih u Europi, daju mi za pravo da uistinu


očekujem da ove zadaće o kojima govorimo, da hrvatsko
šumarstvo i hrvatska drvopreradivačka industrija
daju značajan doprinos sanaciji gospodarstva i stabilizaciji
socijalnog i vanjskopolitičkog stanja Republike
Hrvatske.


Izuzetno sam zadovoljan da su ovdje izrečene i određene
kritike na račun državnih vlasti. To je zapravo
dobro, jer postoje određene nesuglasice, konceptualne
razlike onih koji upravljaju državom i onih koji se bave
pojedinim strukama. Samo skladnim djelovanjem, ozbiljnim
konceptualnim razmatranjima svih problema u
ovoj Državi, možemo postići onu ravnotežu koja je zapravo
društveno jedina opravdana i jedino korisna.
Dopustite da u ovom, prigodnom govoru, kažem i
nekoliko rečenica koje niste očekivali. Apeliram na Vas
šumare i one koji koriste izuzetno važne prirodne
resurse RH. Ponekad u novinama pročitam o određenom
nesuglasju između "Hrvatskih šuma", šumarske
struke i onih koji se bave zaštitom prirode. Pokušajte
naći ravnotežu interesa zbog toga što će RH svoj potencijal
u budućnosti graditi na gospodarskim potencijalima
i na atraktivnosti i vrijednosti svojih zaštićenih područja.
Znam, da kada se najednom mjestu sukobe dva
interesa, teško je naći tu ravnotežu, ali barem tamo, u
nacionalnim parkovima gdje je temeljni fenomen
šuma, pokušajte s prirodnjacima i zaštitarima naći tu
ravnotežu, upravo zbog toga da bi postigli najznačajniju
društvenu rezultantu - društveni interes. Dakako
da ću prihvatiti dio onih obveza koje ste mi ovdje danas
na neki način podijelili, doprinijet ću da u Hrvatskom
državnom saboru svi oni Zakoni, sve one strategije koje
ćete i Vi oblikovati, budu čim brže i čim lakše usvojeni.
Obećavam, da ću kroz svoj posao pokušati utjecati
na harmoniziranje zakona koji se odnose na područje
kojim se Vi bavite, kao i sa svim ostalim gospodarskim
ali i drugim područjima kojima se bave zakoni koji dolaze
u zakonsku proceduru. Upravo zbog toga vjerujem
da će šumarstvo i drvna industrija i dalje biti jedna značajna
komponenta stabilnog gospodarskog razvoja
RH, da će biti značajna komponenta atraktivnosti ukupnog
hrvatskog prostora kroz ravnotežu o kojoj sam
govorio - vašeg šumarskog i drvoprerađivačkog interesa
s onima koji na svoj način štite prirodu. Isto tako vjerujem
da će RH svojim međunarodnim utjecajem postići
da svijet shvati da mora voditi računa ne samo o vlastitim
industrijama, nego i o prekograničnim utjecajima
na susjedne države. Menije poznata činjenica, jer sam
se bavio tim poslom, (bio sam i nadležni ministar zaštite
okoliša) da dio problema koje naše šumarstvo i naše
šume imaju, dolaze zapravo od onih na koje mi za
sada ne možemo utjecati, na tzv. prekogranične utjecaje.
Vjerujem da će nova pozicija RH u međunarodnoj
zajednici omogućiti da i na to učinkovito djelujemo. Ja
sam obećao što ću ja učiniti, a Vas molim da sve one
dvojbe koje imate u konceptualnom smislu, da kao


438




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 81     <-- 81 -->        PDF

struka između sebe raščistite odnose u samoj organizaciji
šumarske djelatnosti, a i u pratećim djelatnostima
koje koriste vaš posao kao sirovinsku osnovu za svoju
egzistenciju. Samo jednim takvim skladnim djelovanjem,
nas koji smo zaduženi da donosimo zakone i onih
koji su u izvršnoj vlasti zaduženi da ih izvršavaju i vaše
struke, koja je zadužena da utvrdi najbolje i najdjelotvornije
društvene koncepcije, one koje će biti od općeg
društvenog interesa, samo tim i takvim sveobuhvatnim
djelovanjem možemo postići dobro za hrvatsko
šumarstvo, ali i za ukupnu društvenu zajednicu.


U tom smislu Vama, svim stručnjacima i ovom današnjem
skupu želim uspješan rad.


Prof. Matić zahvaljuje predsjedniku Hrvatskoga državnoga
sabora na lijepim riječima, dobrim željama i na
savjetima koje nanije uputio, uvjeren da s nama šumarima,
znanim kao dobrim ljudima, neće imati problema.


Iskazao je žaljenje što uvaženi gost, pokrovitelj
ovoga savjetovanja, zbog obveza ne može biti nazočan
daljnjoj raspravi, u kojoj će posebno biti zanimljiva
gledišta koja će ovom skupu predočiti predsjednici 19
ogranaka HŠD-a, temeljena na demokratskim raspravama
sa skupova ogranaka.


Ovaj povijesni dan kada je šumarskom skupu nazočan
tako visoki hrvatski dužnosnik, Predsjednik Hrvatskoga
državnog sabora, potrebno je posebno obilježiti
i zahvaliti gostu i pokrovitelju riječima, ali šumari
su pripremili i skroman simboličan poklon - sliku
šuma Dalmacije - kao uspomenu na dan zajedničkog
druženja i rada.


Predsjednik Hrvatskog državnog sabora zahvalio je
na poklonu, naglasivši kako za sada može uzvratiti
samo riječima "hvala".


Nakon kratkog osvježenja nastavljena je rasprava.
Slijedilo je izlaganje stavova ogranaka HŠD-a, proisteklih
iz rasprava po ograncima. Predstavnici ogranaka su
uglavnom u obliku zaključaka kratko prezentirali mi


šljenja svoje baze (I. Gregorović - Vinkovci, M. Prese-
čan - Bjelovar, B. Vinaj - Osijek, D. Delač - Delnice, Z.
Rožić - Sisak, I. Đukić - SI. Brod, D. Pavelić - Karlovac,
B. Belčić - Koprivnica, V. Topić - Dalmacija, Split, V.
Ivančević - Senj, D. Matošević - Nova Gradiška, M. Ko-
lić - Buzet, dok su pisani tekst priložili L. Radošević -
Gospić I Z. Marman - Našice. Ovdje ne iznosimo pojedinačna
izlaganja (ona su arhivirana u HŠD-u) jer se u
mnogo točaka, posebice glavnih, podudaraju. Stoga ćemo
ih sažeti u nekoliko točaka poredanih redoslijedom
od zajedničkih do posebnih (pojedinačnih) gledišta:
Restrukturiranje "Hrvatskih šuma" nužno je radi
djelotvornog ostvarivanja zadataka zbog kojih je
javno poduzeće osnovano.


Novim ustrojem potrebno je osigurati jedinstveno
gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, ali sa
svrsishodnom decentralizacijom i posebnom naznakom
šumarije kao osnovne jedinice, gdje će biti osigurana
primjerena radna i financijska samostalnost,
ali time i odgovornost za djelotvoran posao. Treba
isključiti mogućnost osnivanja trgovačkog društva
samo s "kozmetičkom decentralizacijom".
Neophodno je usklađenje Zakona o šumama sa zakonima
koji reguliraju pitanja zaštite prirode i okoliša,
vodoprivrede (posebno pitanje vodoprivredne
naknade), cestogradnje, elektroprivrede i svih onih
čije kompetencije zadiru u područje korišćenja prostora
i planiranje bilo kakve gradnje u tom prostoru.
Potrebno je razlučiti gospodarenje šumama bar na
tri glavna područja - jednodobne, preborne i šume
na kršu.


I dalje zadržati ustroj nižih organizacijskih jedinica
bez poklapanja s društveno-političkim ustrojem,
osiguravajući time najveći gospodarski učinak za
cijelu Državu.


Potrebno je mijenjati današnje stanje u kojem se šumarski
prihod ostvaruje jedino prodajom drvne mase,
stoga je potrebna valorizacija drugih vrijednosti
koje šuma može pružiti. To iziskuje i kadrovsku podlogu,
koju je moguće osigurati ne samo kako neki
misle zapošljavanjem drugih struka, nego ponajprije
doškolovanjem, dokvalifikacijom i prekvalifikacijom
(stoje u svijetu normalno) sadašnjih zaposlenika.
Ponegdje će biti dovoljno samo radikalno promijeniti
duboko usvojena konzervativna mišljenja i
probuditi zaspale inicijative (ili će pak izostajanjem
inicijative trebati mijenjati ljude?), stoga je potrebno
podržavati poduzetničko djelovanje.
Lieenciranjem radova u šumarstvu omogućit će zapošljavanje
novih šumarskih djelatnika, a ponajprije
osigurati kvalitetu izvođenja radova i zapriječiti
nestručnjacima ulazak u šumu.


Treba inzistirati da se upravljanje i gospodarenje
zaštićenim objektima prirode, čiji je temeljni feno-


439




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 82     <-- 82 -->        PDF

men šuma, povjeri šumarskoj struci koja će osigurati
najkompetentnije integralno upravljanje i gospodarenje
bez sredstava iz proračuna.


Šumarske djelatnike treba i fizički učiniti prepoznatljivima
(odjeća, vozila i si.).


Iznos financijskih sredstava za biološku reprodukciju
ne planirati šablonski u postotku, nego vodeći računa
o propisima osnova gospodarenja i cijeni rada i
materijala na tržištu.


Veću pozornost treba posvetiti programu razminiranja
nedostupnih miniranih područja.


Potrebno je uskladiti školovanje visokog i srednjeg
šumarskog kadra s potrebama šumarstva RH.


freba riješiti probleme glede uknjižbe državnog
vlasništva.


Potrebno je izdvojiti i drukčije tretirati površine (šumarije)
koje se mogu samostalno financirati ("gospodarstvene
šumarije") i one koje je potrebno financirati
iz zajedničkog računa (neprofitne šumarije).


Javnost rada i dalje mora biti osigurana.


Treba stalno naglašavati kako u šumarstvu nema dobiti.
Svako izdvajanje u proračun ili kao renta ide na
štetu nužne biološke reprodukcije.


Šumu treba promatrati kao ogromni ekološki resurs
i nije dobro sve bazirati na profitabilnosti. Javnosti
mora biti razvidno daje sječa samo nusprodukt gospodarenja
tim ekološkim resursima.


U okviru svoje rasprave o restrukturiranju, V. Ivan-
čević je iznio i jedan problem glede zaštićenosti objekata
prirode - konkretno NP Sjeverni Velebit, gdje se
od prošlogodišnjeg proglašenja ništa ne radi, tako da infrastruktura
propada, a sam objekat izložen je krađi i
krivolovu. Stoga predlaže ili moratorij ili mijenjanje
granica u stanje kao stoje predlagala U.Š. Senj.


I. Tarnaj je u svojoj raspravi naznačio kako manje
govorimo o šumarstvu u 21. stoljeću, a više o J.P. "Hrvatske
šume" i načinu njegovog organiziranja. Vrijeme
i integrativni procesi koji slijede nalažu redefiniranje
šumarskih politika i prilagodbu sustava situaciji, jer ni
šumarstvo ne može biti pod staklenim zvonom i ne slijediti
globalne procese koje je potrebno prilagoditi. On
je sam, kako kaže, u specifičnoj ulozi jer jedan od tvoraca
dosadašnjeg ustroja "Hrvatskih šuma", kada je
1990. godine Zakonom o šumama iznjedreno i stvoreno
po prvi puta u povijesti jedinstveno poduzeće za gospodarenje
šumama u Hrvatskoj. Tada su pred nama bili
drugi interesi i nadolazeća teška vremena. Danas kada
se stanje promijenilo, došlo je vrijeme da se redefinira
stanje i postavi pitanje da li je sada to prikladni oblik
gospodarenja šumama i organizacijski oblik gospodarenja
šumama u Hrvatskoj. Svjesni smo daje potrebno
redefinirati i ulogu šumarstva, ali i organizaciju J.P.


440


"Hrvatske šume", s ciljem povećanja učinkovitosti
upravljanja i rukovođenja. To nije moguće riješiti snagom
zakona preko noći, nego je to proces s kojim ćemo
se suočavati i to s obje strane medalje - ono stoje dobro
i ono stoje loše. Socijalna dimenzija ovoga procesa nije
spomenuta, govorili smo o dohodovnoj i profitabilnoj.
Bit će to sigurno ograničavajući čimbenik i to moraju
imati na umu oni koji će se izravno baviti restrukturiranjem.
Ta socijalna dimenzija i danas opterećuje ovo
javno poduzeće, jer ima viška zaposlenih, ali nitko ne bi
sebe stavio na taj popis.


Investicijski rashod od sada pa naredne tri godine bit
će ponajprije socijalno zbrinjavanje, a iza toga tek slijedi
obnova tehnologija. Sve ovo neće biti jednostavno
provesti kao u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, koja ima
jakog sponzora ili Poljskoj koja je bila naslonjena na
PHARE program i druge programe. To znači da taj posao
treba voditi u uvjetima stabilnosti u poduzeću kao
poželjnoj klimi za optimalni razvoj preustroja, jer padnu
li "Hrvatske šume" u ekonomskom smislu, imat ćemo
mrtvorođenče, a onda treba pisati nekrolog a ne velike
projekte. Stoga ukupni socijalni rizik treba svesti
na minimum, što znači da treba pripremiti posebni program
(kao investicijski trošak) za zbrinjavanje viška
zaposlenih i to na način da se od vlasnika - države,
putem Vlade zatraži transfer ostvarene dobiti u javnom
poduzeću za financiranje socijalnih potreba a ne da se
financira opća namjena budžeta RH. Do sada se vlasniku
na ovaj način nismo obratili, pa ga ne treba ni kriviti
za posezanje za ovim sredstvima u svrhu opće budžetske
potrošnje. Bit će teško uskladiti ovaj socijalni program
i držati korak s tehnološkim razvojem koji osigurava
maksimalni prihod uz minimalni trošak. Jer to restrukturirano
poduzeće mora imati zdrav temelj kao zalog
novom uspješnom početku. Na projektu treba koristiti
specijalističku podršku relevantne inozemne kuće,
kako bi se došlo do optimalnog rješenja - što znači koristiti
se i tuđim znanjem, posebice onih koji iza sebe
imaju najbolje rezultate. Te resurse je potrebito prethodno
vrednovati sa stručno verificiranim metodologijama,
da znamo s čim ulazimo u proces.


Sve ove poslove treba obaviti u zadanim vremenskim
okvirima i s potrebnom dinamikom unutar radnih
timova, kako bi ovu temu koju kroz naše rasprave
provlačimo već nekoliko godina priveli kraju - možda
smo sada blizu.


Treba koristiti tuđa iskustva uz prilagodbu posebnosti,
jer se ne može preslikati niti jedno rješenje koje
smo vidjeli u Europi. Čitav posao treba raditi u timovima
specijalista za određena područja a između timova
moraju postojati ugledni stručni koordinatori koji će
moći objediniti stajališta i pripremiti prijedlog.


Također bi trebalo formirati radnu skupinu za izradu
prijedloga novog Zakona o šumama. No, ona rješenja




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 83     <-- 83 -->        PDF

koja su dobra u ovom Zakonu treba zadržati, primjerice
ono najbolje, a to je vrednovanje općekorisnih funkcija
šume, po osnovi kojeg prvi puta u Hrvatskoj pa i Europi
čitava privreda plaća 0,07% za općekorisnu funkciju
šume, a koja je temelj šumarstva u Dalmaciji.


J. Dundović kratko je prikazao organizaciju Austrijskih
i Bavarskih državnih šuma, o čemu imamo detaljniji
prikaz u Šumarskom listu 7-8/2000 (Knjige i
časopisi), pa to ovdje nećemo ponavljati.


Z. Rendulić je podržao prethodnike u raspravi, posebno
gledišta Matica i Tarnaja i najavio daljnje rasprave
po ovom pitanju do konačnog prijedloga.


Zbog poodmaklog vremena I. Hodić, pomoćnik direktora,
dao je svoj pismeni prilog raspravi koji se podudara
s gledištima prethodnika.


Iz istog razloga, T. Starčević dipl. ing. je dao pismeni
prilog raspravi u kojoj navodi:


Našu strukovnu i moralnu obvezu u okviru zadatka
izrade Strategije razvoja Republike Hrvatske, izvršit
ćemo na najbolji način ako slobodno, stručno odgovorno,
jasno i javno iskažemo kako zamišljamo budućnost
hrvatskoga šumarstva u 21. stoljeću. Našoj Domovini,
pa onda i njenom šumarstvu potrebna je jasna vizija
gospodarskog napretka. Šumarstvu su potrebni ljudi
koji mogu formulirati takav mobilizirajući razvojni
program u kojeg će šumari Hrvatske čvrsto vjerovati,
jasno prepoznati, osjetiti jamstvo za svoju budućnost i
angažirati se na njegovoj provedbi.


Činjenica je i istina da smo vrlo dobru ideju jednog
Poduzeća za šume iz ZOŠ-a - 1990. neracionalno trošili
i podrivali iznutra beskrajnim centralizmom koji je
razarao motivaciju, samostalno mišljenje, kreativnost i
djelovanje. Tromost i kompliciranost radnih tokova bila
je vodena kroz previše hijerarhijskih stupnjeva, dok
smo u području plaća usidrili pogubnu uravnilovku. I
institucije države koje prate, nadziru ili propisuju život
šumarstva karakterizira sporost i krutost u reakcijama.
Izostanak konzistentnog srednjoročnog plana i verificiranog
dugoročnog programa razvoja uvjetovao je izvjesnu
stihijnost i otvarao mogućnosti za šokove u
poslovanju.


Šumarstvu Hrvatske želimo jedinstven, dugoročno
stabilan i uravnotežen razvoj na načelima prirodnosti,
bioraznolikosti, potrajnosti (održivom razvoju) i što
je najvažnije samoobnovljivosti. Htjeli bi da unutarnje
ustrojstvo šumarstva poštiva gospodarske cjeline zajedno
s preradom drveta, tradiciju i kulturu regija, izbjegavajući
politički i regionalno iskrivljene zahtjeva
prema šumi. Maksimalna dohodovna decentralizira-
nost mora proizvesti i čvrsto formulirati takve odnose
između organizacijskih jedinica koji će biti plodovi
uzajamne dohodovne potrebe i poslovne nužnosti.
Ugradnja instrumenata i mehanizama poduzetničkog
djelovanja jedini su pravi put prema rastu prihoda, ra


cionalizaciji proizvodnih procesa, razvoju tehnologije i
rastu produktivnosti. U djelatnostima šumarstva treba
izvršiti odabir svih mogućih izvora prihoda, odlučiti se
za prioritete, odabrati ih i programirano graditi. Zajedno
s institucijama države potrebno je izvršiti usklađenje
svih onih zakona koji dezintegriraju upravljački i gospodarski
pristup unutar šumskih ekosustava.


Ako to želimo postići, moramo biti sposobni, disciplinirani
i javno angažirani. Siguran sam da je HŠD
najkvalitetnija pozornica naših aktivnosti. Ono što izgradimo
kao zajedničke vizije i ciljeva razvoja šumarstva
moramo stručno kompetentno ugraditi u naš Dugoročni
Program razvoja, kojega će Hrvatski državni
Sabor donijeti, a onda će taj program biti dugoročno
stabilna orijentacija čiji se ciljevi ne bi smjeli mijenjati.
Proširenjem u područjima djelatnosti, povećanjem prihoda
i onda smanjenjem općeg troška moguće je ublažiti
problem viška zaposlenih. Programima robnih kredita
u nabavi opreme za malo poduzetništvo, moguće je
otvaranje novih zapošljavanja i rasterećenje unutarnjih
viškova zaposlenih, posebno s umanjenom radnom
sposobnošću. Potrebno je još puno toga normirati, posebno
u biološkoj reprodukciji šuma, koja mora biti samo
trošak a ne i prihod, na način da se nagrađuje uspješnost
uzgajanja kroz smanjenje troškova. Hrvatsko
šumarstvo de facto posluje kao trgovačko društvo, u
novom preustroju, potrebno je prići sustavnoj izgradnji
jedinstvene unutarnje kontrole izvršenja radova i poslovanja,
kako bi u konačnici bitka za dohodak sjedne
strane i bitka za očuvanje prirodnosti i kvalitete naših
šuma, završila na razumnoj sredini koja jamči poštivanje
odredba Ustava RH u odnosu na šumu kao opće dobro,
koje uživa posebnu brigu države.


Pismeni prilog raspravi dao je i D. Krakar podržav-
ši raspravu S. Matica i Ž. Ledinskog u onom dijelu koji
se odnosi na uspjehe dosadašnje šumarske politike -
cjelovitosti hrvatskoga šumarstva, posebice financiranje
biološke reprodukcije i njegovanje zagrebačke
škole, uključivanje ostalog dijela gospodarstva u financiranju
općekorisnih funkcija šume (OK.FŠ), stabilnost
nacionalnog šumskog i drvnog gospodarstva i zadržavanje
postojeće razine zaposlenosti svih kapaciteta.
No, ukazuje i na probleme, te područja djelovanja gdje
po njegovom mišljenju "gubimo korak",


hiperprodukcija kadrova, koji ponekad stranačkom
politikom prerano, "neispečenog zanata" dolaze u
poziciju odlučivanja,


trijalizam šumarske gospodarske politike: ministarstvo,
javno poduzeće, zaštita prirode,
u gospodarenju šumama i šumskim zemljištem -
gubimo gospodarenje nad vodom, kamenolomima,
nacionalnim parkovima, hortikulturom, pa i lovstvom,
urbanim šumarstvom, turizmom, nad svojim
smještajnim kapacitetima (za odmor), jer nam se izgleda
ništa ne isplati osim "klada i hlada",


441




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 84     <-- 84 -->        PDF

protupožarna zaštita šuma prepuštena je policiji,
vodu plaćamo, umjesto da naplaćujemo,
imamo pravnike, a pravne procese na zaštiti šuma
gubimo.


Treba poraditi na cijeloj paleti novih poslova definiranih
već u šumarskom obrazovanju, kapitalizirati sve
resurse šuma i šumskog zemljišta kontinentalne i mediteranske
regije, a raznolikosti iskoristiti kao prednost.


Predsjednik HSD-a S. Matić zahvalio je svima na
sudjelovanju u raspravi koja je bila stručno utemeljena i


1. Na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske o
obvezi izrade Strategije razvoja Republike Hrvatske
pod nazivom "Hrvatska u 21. stoljeću", hrvatska šumarska
struka okupljena u Hrvatskom šumarskom
društvu, odgovorno je preuzela moralnu i stručnu
obvezu za izradu vizije razvoja hrvatskoga šumarstva
u 21. stoljeću.


2. Jedinstven je stav kako je hrvatskom šumarstvu potreban
takav pokretački program razvoja i takvi ljudi
u koje će hrvatska država, javnost i prerada drve-
ta, zajedno sa šumarima Hrvatske čvrsto vjerovati,
angažirati se na njegovoj provedbi i osjetiti jamstvo
za svoju budućnost a potom i za budućnost šumarstva
Hrvatske.


3. Vizija razvoja šumarstva Hrvatske, izrađena uz sudjelovanje
znanosti i svih relevantnih i zainteresiranih
sastavnica ovoga gospodarskog kompleksa mora
biti pretočena u revidirani Dugoročni program
razvoja pa onda i u Program restrukturiranja u skladu
sa Zakonom o trgovačkim društvima, kako bi po
donošenju od Hrvatskoga državnoga sabora dugoročno
ostao, barem u ciljevima, nepromjenjiv.


4. Osiguranje provedbe takvog dugoročnog Programa
razvoja moraju aktivno poduprijeti i sudjelovati u
njemu institucije države koje propisuju, prate i nadziru
gospodarski život šumarstva Hrvatske.


5. Osnovni cilj u razvoju šumarstva Hrvatske mora biti
jedinstveno ustrojena organizacija šumarstva, sa ciljem
dugoročno stabilne provedbe uravnoteženog
razvoja na načelima prirodnosti, bioraznolikosti,
potrajnosti i samoobnovljivosti. Unutarnje ustrojstvo
šumarstva mora poštivati gospodarske cjeline,
tradiciju i kulturu regija, izbjegavajući politički i regionalno
iskrivljene zahtjeve prema šumi. Državi i
javnosti je nužno dati do znanja kako dobit u
šumarstvu nije moguća. Svako izdvajanje novca u
druge namjene (proračun, šumska renta, slivna vodna
naknada i si.), najizravnije umanjuje nužnu biološku
reprodukciju šuma.


6. Preduvjet kvalitetne provedbe ovakvog programa je
maksimalna poslovna i financijska decentralizira-
nost koja će proizvesti i čvrsto formulirati međuso-


korektna. Ima različitih mišljenja, ali i različita mišljenja
su dobra mišljenja. Po njegovom mišljenju neće biti
teško izvući zaključke iz ovog skupa, tim više što se u
6-7 temeljnih točaka stavovi podudaraju (jedinstveno
poduzeće, decentralizacija, uvažavanje šumarija ...), a
visokostručne službe organizacijskog profila znat će
naša gledišta pretočiti u zakonske propise. Zaključujući
raspravu, predlaže da Povjerenstvo za zaključke pripremi
tekst zaključaka. Uz poziv na zajednički ručak zaključena
je ova tematska rasprava.


bne odnose na gospodarskim načelima i poslovnoj
nužnosti. Ugradnjom i stalnom dogradnjom instrumenata
i mehanizama poduzetničkoga djelovanja
mora se osigurati: rast prihoda, racionalizacija, smanjenje
troškova i rast produktivnosti.


7. Između svih djelatnosti šumarstva, nužno je obaviti
odabir onih koje mogu trajno povećavati prihode i
osiguravati zaposlenost. Potrebno je izraditi i poduprijeti
programe njihovog razvoja, te inzistirati na
usklađenju onih zakonskih propisa koji dezintegriraju
upravljački i gospodarski pristup, posebice
unutar zaštićenih objekata prirode gdje je temeljni
fenomen šumski ekosustav.


8. Ove ciljeve hrvatsko šumarstvo može postići samo s
maksimalno i moderno osposobljenim poslovodnim
kadrovima, trajnom i nužnom edukacijom, potrebnim
prekvalifikacijskim doškolovanjem, trajno njegujući
moralna i etička načela zaposlenika.


9. Unatoč činjenice da hrvatsko šumarstvo već posluje
na načelima trgovačkoga društva, posebno u ovom
ozbiljnom zaokretu s naglašenim tržišnim odnosima,
osjećamo potrebnim upozoriti na nužnost sustavne
izgradnje jedinstvene unutarnje kontrole, kao
i kompetentne funkcije državnoga nadzora nad izvršenjem
radova i kontroli poslovanja, kako bi u ko-
načnici bitka za povećanje poslovnog učinka sjedne
strane i bitka za očuvanje prirodnosti i kvalitete naših
šuma s druge strane, završila na razumnoj crti,
koja u nacionalnom smislu jamči poštivanje odredaba
Ustava RH u odnosu na šumu, kao opće dobro
koje uživa posebnu brigu države.


10.Ovu raspravu ocjenjujemo pokretačkom u nizu aktivnosti
i rasprava u formuliranju programa restrukturiranja,
uz obvezu da tijek svih aktivnosti bude javan,
podložan kritici i raspravi, sučeljavanju i argumentiranoj
borbi, kako bi konačni oblik programa
bile maksimalno kvalitetne odrednice razvoja.


11. Uvjereni u razumijevanje glede naših stavova, očekujemo
suradnju i podršku Hrvatskoga državnoga sabora,
Vlade Republike Hrvatske i svih drugih institucija
države na izradi i provedbi ovako predloženih
vizija razvoja hrvatskoga šumarstva u 21. stoljeću.


Zaključci tematske rasprave 104. redovite skupštine HŠD-a
"Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće"


442