DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 74 <-- 74 --> PDF |
AKTUALNO Tematska rasprava: HRVATSKO ŠUMARSTVO ZA 21. STOLJEĆE U nastavku 104. redovite skupštine HŠD-a (prikaz I dijela u rubrici "Iz HŠD-a- točke dnevnog reda 1-6"), nakon kratke stanke, prema Protokolu, točno u 11 sati u dvoranu je u pratnji S. Matica, predsjednika HŠD-a i Ž. Ledinskog, direktora "Hrvatskih šuma", p. o. Zagreb, pozdravljen burnim pljeskom ušao pokrovitelj ovogodišnjeg Dana hrvatskoga šumarstva i 104. redovite skupštine HŠD-a, predsjednik Hrvatskoga državnog sabora gosp. Zlatko Tomčić. Nastavljajući rad 104. redovite skupštine HŠD-a aktualnom tematskom raspravom, predsjednik HŠD-a pozdravio je pokrovitelja gosp. Zlatka Tomčića, zahvalio mu se na prihvaćanju pokroviteljstva i zaželio mu ugodan boravak u društvu šumara. Izlaganja S. Matica, predsjednika HŠD-a, Ž. Rcndulića, pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva i Z. Ledinskog, direktora "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb dajemo u cjelosti. Prof. dr. sc. Slavko M at i ć Predsjednik HSD-a Uvodno izlaganje - poticaj za raspravu Prošlo je točno 154 godine od kada je 1846. godine osnovano Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo, staleška organizacija šumara, koja od svog postanka do danas neprekidno radi i vodi brigu o šumama, šumarstvu i šumarima Hrvatske. Godišnje skupštine uvijek su bile prilika sagledavanja prijeđenog puta, polaganja računa, obilježavanja uspjeha i neuspjeha, ocjenjivanja momentalnog stanja u struci te na osnovi svega toga usmjeravao se pravac aktivnosti i razvoja struke. Na današnjoj 104. redovitoj skupštini koju smo djelomično obavili, išli smo već uobičajenim i provjerenim putem u nadi da mirno i razumno rješavamo sve prepreke koje nas usporavaju ili čak onemogućavaju u radu. Nadam se da će u tom tonu proteći i ovaj drugi radni dio Skupštine, s kojim istodobno obilježavamo Dan hrvatskoga šumarstva. Dobro je da se u kontinuitetu nastavlja prija svega jedinstvo cijele struke. Dobro je što smo uvijek zajedno i to, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Javno poduzeće "Hrvatske šume", Šumarski fakultet u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko, Akademija šumarskih znanosti, a Hrvatsko šumarsko društvo koje sve okuplja, nastoji u svim prilikama pored navedenih institucija okupljati i motivirati za nastavak suradnje i svoje članove iz područja drvne industrije, što nam, moram priznati, posebice u zadnje vrijeme u potpunosti ne uspijeva. Ovaj zaključak je istodobno i jedan od zadataka gdje moramo povećati rad na aktivnostima oko problema drvne tehnologije, kojih danas na žalost ne nedostaje. Ako bi se okrenuli unazad i nastojali dati jedinstvenu ocjenu prijeđenog puta mislim da dijelim mišljenje sviju nas, daje on bio obilježen uspjesima posebice u afirmaciji struke i unapređenju kvalitete šuma, na čemu smo uvijek inzistirali i u čemu smo uspjeli. Ponosni smo što su nam šume najprirodnije, najkvalitetnije i najstabilnije u Europi. Za to je zaslužna struka koja je imala uvijek jasne ciljeve koji su je vodili u dobru budućnost. U sagledavanju prijeđenoga puta moramo biti iskreni i priznati da nas javnost, posebice politika, nikad nije voljela, a pogotovo shvaćala. Nikada nismo bili miljenici politike, od dana osnivanja Društva do danas. Nadamo se da će najavljene demokratske promjene i ova naša hrvatska vlast konačno početi razmišljati o hrvatskom šumarstvu kao o stabilnom, poštenom i odgovornom partneru koji upravlja i gospodari sa 44% Hrvatske države. Podržavamo je i molimo je da stvara demokratsko ozračje koje stoljećima čekamo, u kojemu ćemo još bolje i učinkovitije stvarati dobra koja su od vitalnog značenja za našu Hrvatsku i njen narod. Molimo da se što manje miješa u naš stručni rad, jer su naša iskustva takva, da gdje ude politika izlazi struka. Osjećamo i pozdravljamo nastojanja naših najodgovornijih političara koji su prepoznali neke vrijednosti šumarske struke, da će ih uvažavati i podržavati, a da je to tako, dokaz je i nazočnost našeg uvaženog i cijenjenog Predsjednika Hrvatskog državnog sabora, koji je ovdje među nama i koji se prihvatio pokroviteljstva Dana hrvatskog šumarstva na čemu mu iskreno zahvaljujemo. 432 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 75 <-- 75 --> PDF |
U svom "Promišljanju o stanju šumarstva Hrvatske na pragu 21. stoljeća" kojega sam iznio kao poticaj za raspravu prilikom 102. redovite skupštine HŠD-a objavljenom u Šumarskom listu br. 7-8 1998. godine, iznio sam neke teze i stavove koje bi mogli i danas ponoviti. Za to postoje dva temeljna razloga. Prvi razlog je u tome stoje tema vrlo slična ovoj današnjoj, što ne znači da smo danas pogrešno izabrali temu za raspravu. Drugi razlog je puno važniji, jer se nažalost mnogo toga što sam iznio u "promišljanju", a što smo svi željeli da se mijenja, uglavnom nije promijenilo. Da se ne bi nepotrebno ponavljao i zauzimao dragocjeni prostor i vrijeme, iznijet ću samo neke podatke i činjenice na koje sam ukazivao tom prilikom. Ukazao sam na Zakon o zaštiti prirode, Pravilnik o unutarnjem redu Parka prirode Kopački rit, Zakon o inženjerskim komorama, prijedlog Zakona o otocima, Zakon o cestama, vodnom doprinosu i dr. i posebno naglasio da svaki od njih nekvalificirano i suprotno mišljenju i stavu šumarske struke i znanosti određuje putove razvoja šuma i šumarske struke. Nažalost, iako smo kao struka u proteklom razdoblju po mom mišljenju dobro reagirali, obavještavali javnost, tražili, a ponegdje vodili dijalog sa suprotnim stranama i danas su ti problemi ostali otvoreni i neriješeni, u svakom slučaju na štetu Hrvatske države, da ne spominjemo i šumarstva. Ukazali smo daje svaka dobit u šumarstvu temeljena na uskraćivanju sredstava na račun struke, jednostavne i biološke reprodukcije šuma. Toliki su problemi gospodarske naravi u struci i reprodukciji šuma, daje dobit, mogli bismo reći, fikcija onih koji ne shvaćaju bit šumarstva. Do danas se ni kod toga ništa nije promijenilo, možda je stanje gore nego prija dvije godine. Tražili smo licenciranje radova u šumarstvu i zabranu ulaska u šumu nekvalificiranih ljudi i strojeva. Čini mi se da se ni tu nije ništa promijenilo. Ukazali smo na pogrešne korake prilikom osnivanja Društava s ograničenom odgovornošću i tražili da se o tome struka izjasni. Čini mi se da se struka izjasnila, ali konkretnih radnji još nema, iako su vidljivi pozitivni pomaci u tom smjeru. Posebno smo isticali i u prvi plan gurali afirmaciju struke glede njenog digniteta, posebice kada je u pitanju šumarska etika i moralni lik šumara. Na to smo ukazivali i na 99. Skupštini 1994. u Križevcima, isto smo ponavljali i tražili na 101. Skupštini 1997. kao i na 102. Skupštini 1998. Tražimo i danas. Osjećam da je moral 1 etika tajkunizacije u negativnom smislu ipak okrznula i nas. Razmislimo o tome i neke stvari raščistimo pred samim sobom, pred Bogom i hrvatskim narodom. Glede današnje rasprave o hrvatskom šumarstvu za 21. stoljeće važno je istaknuti da bi sve razvijene zemlje Europe i Svijeta poželjele i rado prihvatile hrvatske šume i hrvatsko šumarstvo. To znači da bi šume po strukturi i načinu gospodarenja prihvatile bez pogovora i bilo kakvog mijenjanja, a šumarstvo bi prihvatili po organizacijskoj shemi, s tim da bi sigurno mijenjali raspodjelu rada, prava, odgovornosti i sredstava. Čini nam se da su to svi elementi na koje dominantan utjecaj ima stanje u društvu, odnosno državi. Pravna država i šumarstvo Europe nastaju istodobno prije nešto više od dva stoljeća. S obzirom daje šumarstvo svake zemlje njena infrastruktura, što znači daje ekološka i ekonomska podloga svake pravne države, svi usponi i padovi pravne države imaju čvrstu korelaciju s usponima i padovima njenog šumarstva. Sreća je stoje stanje šuma i stručni rad isključivo u rukama struke i tu se postižu dobri rezultati, a organizacijski i ekonomski pokazatelji te odnos prema radu i raspodjela rezultata rada slika je aktualnog stanja u društvu. Kada se pitamo kakvo šumarstvo treba biti u novom tisućljeću, najlakši i najtočniji je odgovor da ono mora biti onakvo kako je to određeno prilikom nastajanja šumarstva kao struke i znanosti krajem 18 stoljeća, bez obzira što danas to prisvajaju i na svoj način preoblikuju ministarske i ostale konferencije u Riju, Strazburu, Helsinkiju i drugdje. Šumarstvo se uvijek mora temeljiti na potrajno- sti, danas samo terminološki prekrštenom u održivi razvoj, prirodnom pomlađivanju šuma i njenoj prirodnoj strukturi danas prekrštenim u biodiverzitet, što uvijek ima i uvijek će imati najviše utjecaja na stabilnost i produktivnost šuma u šumarstvu svake zemlje. Bez obzira što neskromno zvuči, znanstvena je istina da po tim temeljnim načelima šumarstvo Hrvatske stoji najbolje u Europi. To je globalni odgovor kako moramo dalje u sljedeće tisućljeće, jer se dosadašnjih u šumi i šumarstvu stoljećima postizavanih rezultata ne bi bilo pametno odreći. Gospodarimo s 320 milijuna m3 drvne zalihe, godišnje nam prirašćuje 9 milijuna m3 drvne mase, možemo sjeći oko 6 milijuna m\ ali iz objektivnih razloga siječemo manje. Ukupna vrijednost drvne zalihe na panju iznosi oko 19 miljardi kn, vrijednost sastojina prvog dobnog razreda iznosi oko 9 milijardi kn, a sveukupna vrijednost općekorisnih funkcija šuma iznosi oko 330 milijardi kn (prema najnovijem obračunu stručnjaka iz Hrvatskih šuma). Kad je u pitanju organizacijska shema šumarstva, mišljenja smo da i na tom području imamo nekih prednosti. Neke temeljne činjenice nam ukazuju na to a to su: Imamo 80% državnih šuma, bilo bi bolje da ih imamo 100%, iako je privatizacija značajan čimbenik u ostalim društvenim i gospodarskim područjima, za šumarstvo to ne vrijedi. Država u 100% iznosu upravlja zrakom i vodama Hrvatske. Isto tako bi trebala u svom vlasništvu i pod svojim nadzorom imati i svih 2 400 000 ha šuma i šumskog zemljišta. Razlog takvog stava je u tome što su šume u našem 433 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Ustavu uključene pod opći interes i važnost, a proizvođači su kvalitetnog zraka i vode, pored drveta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija. Kako šume u privatnom vlasništvu danas kod nas rapidno propadaju, ne bi bilo pametno prepustiti ih privatnim kompanijama koje u profitu vide sve, bez obzira na temeljnu supstancu na kojoj se profit stvara. Vrlo često u takvom okruženju stečaj i propast dominira, a šume ne smiju propasti jer su nenadoknadive, a nakon propasti nužna su stoljeća da se obnove. U šumarstvu profita ne bi smjelo biti, a ima ga prije svega tamo gdje se jede temeljna supstanca, a to znači smanjuje površina, kvaliteta i stabilnost šuma. Uz spoznaju daje država vlasnik šuma i da ih je dala kvalificiranoj šumarskoj struci na upravljanje i gospodarenje, a to znači i na trajno unapređenje, pitanje je kako je šumarstvo organizirano. Gledajući u globalu organizacijska shema je dobra. Imamo Direkciju, 19 Uprava ili bolje i stručnije rečeno Gospodarstava, a svako gospodarstvo određeni broj šumarija i revira. Takva organiziranost osigurava vertikalu u kontroli i stručnom nadzoru, savjetodavnoj službi, potrajnom gospodarenju na razini cijele države, gdje bi svi trebali biti podjednako tretirani glede prava, prihoda i rada u skladu s osnovom gospodarenja, ali ne na temelju uranilovke podjednako stimulirani i motivirani. Po našem mišljenju najveći problem naše organiziranosti je neodgovarajuća raspodjela i pravo raspolaganja sredstvima u skladu s realnim potrebama i zaslugama određene Uprave. Direkcija se nepotrebno i neučinkovito i za ostale destimulirajuće opterećuje s vlašću koju čak proteže do svakog odsjeka u gospodarskoj jedinici. Dok je organizacija dobro postavljena u obliku piramide dotle je odlučivanje, raspodjela, investiranje, određena samostalnost, motivacija i stimulacija postavljena u obliku obrnute piramide. Ovakvim funkcioniranjem, gomilanjem zaduženja, prava, nepotrebne i nemotivirajuće vlasti, obezvrijeđene su Uprave, a posebice Šumarije. Upravitelj šumarije, kako reče jedan kolega upravitelj, ima još jedino pravo i kreativnu izražajnost da odredi u kojim će se prostorijama šumarije pušiti a u kojima ne. Sve navedene mane i anomalije stvaraju nezadovoljstva, destimuliraju rad i ponekad odvode ljude u krivom smjeru. Trenutačno je na sceni regionalnošu- marsko domoljublje, usudio bih se reći bazirano na šumarskoj nepismenosti, koje nema nikakve stručne ni upravne podloge. Mnogi zaboravljaju da su radeći u šumarskoj struci prije svega državni službenici i da mogu, a po nalogu i moraju raditi na odgovarajućem radnom mjestu diljem šuma Hrvatske. Šume ne priznaju niti poznaju granice, ni one državne a pogotovo ne regionalne ili granice politički formiranih područja. Kad govorimo o šumarstvu 21 stoljeća, mišljenja smo da način organiziranosti mora biti na sporednom planu. Prije svega moramo raspraviti o intezitetu i kvaliteti rada, poštenju i kreativnosti u radu te nastojati postojeće greške ispraviti. Javno poduzeće "Hrvatske šume" je po organiziranosti najbliže onome koje propisuje Zakon o trgovačkim društvima. Mnogo se toga može brzo i jednostavno napraviti uz opći dogovor, uvažavajući temeljne postulate naše struke. Uvjeren sam da će današnja rasprava baciti više svijetla, uvažavajući i podržavajući sve ono dobro do čega se stoljećima u hrvatskom šumarstvu došlo. Osim toga, ova rasprava treba biti jedna od mnogih koje će se u šumarstvu Hrvatske voditi, kako bismo se do kraja odlučili o formi, a ne o sadržaju našeg rada. Ne vidim razloga za nikakvu žurbu jer nas na nju nitko ne prisiljava. Ovo je samo jedan mali, skromni doprinos današnjoj i budućoj raspravi pri određivanju kuda i kako će ići naše šumarstvo 21. stoljeća. Željko Ren đul ić, dipl. ing. šum. Pomoćnik ministra Poštovani gospođine predsjedniče Hrvatskoga državnog sabora, gospodine predsjedavajući, kolegice i kolege šumari, gospođe i gospodo! Godišnja skupština Hrvatskoga šumarskog društva koja se održava u sklopu ovogodišnje proslave Dana hrvatskog šumarstva i tema o kojoj danas raspravljamo, a to je "Hrvatsko šumarstvo društvo za 21. stoljeće", zasigurno privlači pozornost svih nas koji smo vezani uz šumarstvo. Svi smo svjesni daje pred hrvatskim šumarstvom važan trenutak koji će u mnogo čemu odlučivati o našoj sudbini i budućnosti, što traži od svih nas da u sljedećem razdoblju zajednički definiramo pravce razvoja. 434 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Republika Hrvatska se promjenom vlasti velikim koracima uključila u svjetske i europske integracije, a pred ulaskom je u političke i trgovinske asocijacije, što i od šumarske operative i šumarske znanosti traži usklađivanje u organizacijskom i zakonodavnom smislu s razvijenim svijetom. Kao jedan od najznačajnijih zadataka u tom smislu, a što je i odrednica Vlade Republike Hrvatske, je restrukturiranje poduzeća u vlasništvu države, što se svakako odnosi i na "Hrvatske šume". Svjesni smo da sam proces restrukturiranja neće proći bez potresa i otpora, ali on je naša neminovnost i jamstvo prilagodbe našega gospodarstva modelima zemalja EU, i svih zemalja u tranziciji koje teže ulasku u Europu. Kao nužnost u tom procesu nameće se decentralizacija Poduzeća, ali moramo naglasiti da pod tim ni u kom slučaju ne smijemo dopustiti rastakanje Poduzeća i stvaranje nekih regionalnih poduzeća za šume pod patronatom i utjecajem lokalne politike i političara. Cilj mora biti spuštanje ovlasti, ali i odgovornosti na niže organizacijske jedinice, s posebnim naglaskom na šumarije koje su do sada bile sputane zbog svoje nesamostalnosti. Većom samostalnošću šumarija povećala bi se njihova odgovornost, ali i motiviranost i lojalnost zaposlenika prema Poduzeću. Preduvjet za uspješno započinjanje procesa restrukturiranja Poduzeća svakako su izmjene Zakona o šumama, koji bi svojim odredbama stvorio potrebno okruženje za početak procesa. Uloga Hrvatskoga šumarskog društva u ovim prijelomnim trenucima za naše šumarstvo od velike je važnosti. Zbog svojeg ugleda, dugogodišnje prisutnosti i utjecaja u struci i društvu općenito, za očekivati je da će Hrvatsko šumarsko društvo odigrati jednu od vodećih uloga u kreiranju vizije budućnosti hrvatskog šumarstva. Glede ozbiljnosti situacije i današnje teme, u daljnjem tijeku ovog našeg druženja očekujem konstruktivnu raspravu i zaključke, koji će nama koji se bavimo problemom restrukturiranja biti od koristi u definiranju modela i smjera kojim proces treba usmjeriti. Željko Ledinski dipl. ing. šum. Direktor "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb Pozdravljajući sve nazočne Ž. Ledinski izložio je: Polazna stajališta poslovodstva "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb Vlada Republike Hrvatske je 9. ožujka 2000. godine donijela Odluku o izradi Strategije razvoja Republike Hrvatske pod nazivom "Hrvatska u 21. stoljeću". U prvoj fazi, pod nazivom Inicijativa za izradu Strategije, bile su uključene Znanstvenoistraživačke pravne osobe, pojedinci iz društvenog i javnog života, hrvatski znanstvenici koji žive i rade u inozemstvu te druge pravne osobe i nevladine udruge sa zadatkom da dostave u pisanom obliku prijedloge i ideje za izradu Strategije. Programom Vlade Republike Hrvatske predviđeno je da posebno Povjerenstvo sastavljeno od znanstvenika i predstavnika ministarstava, na osnovama i idejama svih sudionika u raspravama iz prve faze, do 31. listopada 2000. godine izradi Strategiju. Hrvatska šumarska struka prepoznala je nužnost promjena i angažirano prihvatila obvezu i izazov izrade prijedloga odrednica i ciljeva svoje budućnosti. Čvrsto smo uvjereni kako jedino struka zajedno sa svojom znanošću može ponuditi najkvalitetnije ciljeve i vizije razvoja šumarstva, koje onda moraju biti raspravljene i dograđene od svih relevantnih i zainteresiranih sastavnica ovog gospodarskog kompleksa, potom pretočene u Projekt restrukturiranja i Dugoročni program razvoja šumarstva da ga Hrvatski državni sabor donese. Takav dugoročni program razvoja morao bi uistinu dugoročno, barem u pogledu temeljnih ciljeva i vizija razvoja ostati nepromjenjiv. Naš današnji skup mora se odrediti u pogledu najave tih temeljnih ciljeva i vizija razvoja šumarstva Hrvatske, koji će u mnogoče- mu i nužno korespondirati s ostalim granama gospodarstva i nakon studiozne razrade postati dio ukupne Strategije razvoja Republike Hrvatske. Nakon mnogih otvorenih, moralno i stručno odgovornih rasprava provedenih na razini ogranaka HŠD-a, i kolegija Direkcije "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb, 435 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 78 <-- 78 --> PDF |
pokušat ću dati sažetak poruka i stavova kroz tri poglavlja: 1. Kakvo je sadašnje stanje, 2. Koje ciljeve želimo postići i 3. Koji su putevi prema tim ciljevima? 1. Kakvo je sadašnje stanje ? Od 5. listopada 1990. godine imamo izmijenjeni, zapravo novi ZOS, a od 1991. jedno javno Poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na razini države, dakle uistinu sve teoretske pretpostavke za ujednačen i uspješan razvoj šumarstva Hrvatske. Kroz sve ove godine provođeno je izrazito centralizirano upravljanje Poduzećem, koje je u vrijeme Domovinskog rata nedvojbeno potvrdilo svoju ulogu i opravdalo takav način upravljanja, no sada sigurno predstavlja ozbiljnu kočnicu daljnjem razvoju. Pogrešno su raspoređene funkcije, ovlaštenja i odgovornosti između organizacijskih dijelova poduzeća (šumarija-uprava šuma-direkcija), pa ispada da smo logičnu piramidu u rukovođenju obrnuli naopako. Trudili smo se na razini Direkcije evidentirati od plana do izvršenja svaki gospodarski odsjek, lomili se u želji da kompetentno sudjelujemo u svakom gospodarskom zahvatu i naravno u tim iluzijama gubili bitku na temeljnim odrednicama, iscrpljujući se na svim ostalim marginalnim stvarima (nabava sitnih potrošnih roba i sredstava za čišćenje), trošili sjajnu ideju jedinstvenog gospodarenja šumama. Centralizirano upravljanje Poduzećem uništilo je dohodovnu motivaciju i kreativnost, proizvelo stagnaciju i spriječavalo odlučnije zaokrete u poslovođe- nju kod stručnih i poslovodnih kadrova. Prelijevanje financijskih sredstava bez dugoročno utvrđenih programa i njegove verifikacije od Hrvatskoga državnog sabora, nepotrebno je ugrožavalo ideju jedinstva i pothranjivalo regionalizam u redovima lokalnih političara i šumarske struke. U vrijeme Domovinskog rata izrađen je dugoročni Program razvoja (1996-2025) no nije ga donio Hrvatski državni Sabor u skladu s člankom 22. ZOS-a. Ne poričući mu dobra određenja u izboru ciljeva i vizija razvoja, sada gaje nužno revidirati i doraditi za mnoga područja i djelatnosti. Treba prihvatiti istinu da se samo dugoročni ciljevi ne bi trebali mijenjati, no izbor metoda i tehnologija sa svakim novim spoznajama mora biti podložan stalnim dogradnjama. Nije izrađen srednjoročni plan razvoja šumarstva (čl. 22. ZOŠ-a) kao stabilna i dovoljno precizna podloga za kraće razdoblje s ciljem izbjegavanja značajnijih promjena u visini prihoda odnosno šokova u poslovanju. Za razliku od mnogih djelatnosti, šumarstvo ima vrlo pouzdane podloge u osnovama gospodarenja i može vrlo dobro i dugoročno planirati svoju budućnost. Organizacijski i pravni oblik organiziranosti Poduzeća ne odgovara zahtjevima modernog, nezavisnog i samoodgovornog rukovođenja, koje mora jamčiti izvršenje poslovne politike samo iz ciljeva Poduzeća. Nismo na odgovarajući način i dosljedno vrednovali znanja pa smo još i nakaradnom raspodjelom dugotrajno osiguravali pogubnu uravnilovku, koja je značajan broj stručnjaka odvikla od samostalnog mišljenja i djelovanja. Institucije države koje propisuju, prate, nadziru ili na bilo koji način sudjeluju u životu šumarstva Hrvatske, teško se odriču administrativnog pristupa u poslovanju, tromo i kruto reagiraju, što se odražava na ukupno spore transformacije u djelatnosti. Nedostaju nam znanja o modernom rukovođenju, metodama praćenja tržišnih kretanja, financijskim sustavima, odnosima s javnošću, odgovornostima i posebno o modelima ugradnje poduzetničkog instrumentarija i duha u poslovanju, pa sve do nejasnih određenja, područja i pomaka u području privatizacije. Nismo odabrali niti aktivirali mnoge u šumarstvu moguće resurse sa ciljem stvaranja dodatnih prihoda u području takozvanih sporednih šumskih proizvoda ili ostalih djelatnosti. Posebno značajnim ocjenjujem pokret u sustavnoj izgradnji kompetencije kadrova i obuhvatu u mnogim područjima zaštite prirode i ekologije (hidrologija, ornitologija, geologija i dr.). Prepoznali smo i prihvatili svoju odgovornost prema društvu u upravljanju i gospodarenju zaštićenim objektima prirode gdje je temeljni fenomen šumski ekosustav, od zaštite izvorišta voda, rijeka i jezera, močvarnih staništa, flore, faune i ukupnog okoliša. 2. Koje ciljeve želimo postići ? Restrukturiranje javnog poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb nužno je radi usklađivanja njegova oblika sa zahtjevima pravnog sustava, time i svjetske zajednice, ulaskom Hrvatske u europske asocijacije (VVTO) i druge, te djelotvornijeg ostvarivanja zadaća zbog kojih je i osnovano. Jedinstvo šumarske politike koja šumarstvu Hrvatske mora dugoročnim Programom razvoja osigurati stabilan, uravnotežen i dugoročan razvoj na načelima prirodnosti, bioraznolikosti, potrajno- sti (održivom razvoju) i samoobnovljivosti resursa. Opravdanost zahtjeva za dugoročnu stabilnost Programa razvoja proizlazi iz čestih promjena u vlasti pa onda i opasnosti od promjena u ustrojstvu teritorijalnih lokalnih jedinica i značajnog dijela zakonske i podzakonske regulative, što u svakoj gospodarskoj grani izaziva stresove, a u šumarstvu zbog izrazite dugotrajnosti priozvodnog procesa i dugotrajne posljedice. 436 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Trajno provoditi suradnju s resornim ministarstvom, Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja, Državnom upravom za vode, Državnim inspektoratom, šumarskim fakultetom i šumarskim institutom i drugim bliskim institucijama države i znanosti. Ustrojstvo šumarstva Hrvatske mora poštivati zakonitosti gospodarskih cjelina i tradiciju, izbjegavajući opasnost politički i regionalno iskrivljenih zahtjeva i utjecaja. Programirani razvoj tržišta, konkurentnosti i odabiru svih mogućih resursa Poduzeća, od sporednih šumskih proizvoda, ostalih djelatnosti do poslovnog iskorištavanja nekretnina kroz zakup, iznajmljivanje, turizam, lov, ribolov i drugo. Ustrojavanje jednog trgovačkog društva s potrebnim brojem podružnica, uz dugoročno i jasno programirane odnose, maksimalnu dohodovnu autonomiju i nužnu decentralizaciju, s vrlo jasno razgraničenim funkcijama, ovlaštenjima i odgovornostima organizacijskih dijelova budućeg trgovačkog društva, uistinu može jamčiti dugoročno programirano osiguranje biološke reprodukcije šuma, uvođenje u funkciju kvalitetno programiranih mehanizama poduzetničkog djelovanja i načela profitabilnos- ti, stimulativnog nagrađivanja, uspješnosti, te kompetentnu stručnu i financijsku kontrolu poslovanja. Izbor poslovodnih kadrova mora biti rezultat javnog natječaja, potvrđene uspješnosti i kvalitete ponuđenog programa, a nikako ne plod političko-stra- načkih ključeva trenutne vlasti, jer česte promjene poslovodnih kadrova izazivaju nesigurnost, proizvode kulturu straha i bitno usporavaju odlučne poslovne poteze. Revizijom ŠGOP-a, nakon izmjena Pravilnika o uređivanju šuma, izvršiti nužno usklađenje veličine i dinamike osiguranja izvora financijskih sredstava s propisanim obvezama ulaganja u biološku reprodukciju te tako nužno prihvaćanje kibernetskog uređivanja šuma. Kroz Službu za ekologiju ostvariti suradnju na izradi Strategije zaštite okoliša i Nacionalnog akcijskog plana za okoliš (NEAP), sudjelovati u izradi prijedloga izmjena Zakona o zaštiti prirode, surađivati na izradi prostornih planova u zaštićenim objektima prirode, pa onda i po logici racionalnosti i iskustvu europskih država, preuzeti upravljanje zaštićenim objektima prirode, gdje je temeljni fenomen šuma. Čitav tijek restrukturiranja i svih aktivnosti oko promjena mora biti javan, podložan kritici i raspravi, sučeljavanju i argumentiranoj borbi, kako bi konačni rezultat bio izbor najkvalitetnijih odrednica razvoja. 3. Koji su putevi prema ciljevima? Stalno informiranje vlasnika (države) o vizijama i mogućnostima razvoja šumarstva Prijenos imovine Poduzeća na novo trgovačko društvo, s tim da Republika Hrvatska ostaje vlasnikom šuma i šumskog zemljišta. Za izradu Projekta restrukturiranja, predložiti Vladi RH angažiranje konzalting kuće s međunarodnim referencama, koja može odgovoriti našim zahtjevima. Izrada revidiranog i dopunjenog Programa razvoja Izrada srednjoročnog plana poslovanja Postizanje i izgradnja jedinstva u upravljanju i gospodarenju šumama uz dugoročno osiguranje čistih računa između organizacijskih jedinica na osnovi dugoročnog Programa razvoja. Načela unutarnjeg ustrojstva moraju pružati uvid i poštovati potpuno jasne tijekove financijskog poslovanja. Svaki organizacijski dio mora biti praćen u pogledu stvaranja vrijednosti i troškova, zajedničkih troškova i ispunjenja svoje zadaće. Izmjena Zakona o šumama radi usklađenja sa Zakonom o trgovačkim društvima Izmjena Pravilnika o uređivanju šuma Suradnja s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva, s Državnom upravom za vode na izmjenama Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, kako bi se ukidanjem slivne vodne naknade za šumarstvo taj novac preusmjerio u osiguranje područja izvorišta i korištenja vode za piće kao izvozne šanse Hrvatske. Izmjene, suradnja i usklađivanje svih ostalih zakona koji reguliraju odnose u okolišu Ukidanjem šumskog doprinosa (2,5%), a u Strategiji razvoja Republike Hrvatske moguće je dugoročno planirati i stimulirati razvoj prerade drveta i zapošljavanje u šumovitim regijama RH. Nakon uvodnih (poticajnih) izlaganja i poziva predsjednika HŠD-a S. Matica pokrovitelju Dana hrvatskoga šumarstva da uzme riječ, skupu se obratio Predsjednik Hrvatskog državnog sabora gosp. Zlatko Tomčić Uvaženi predsjedniče HŠD-a, uvaženi doministre poljoprivrede i šumarstva, uvaženi direktore "Hrvatskih šuma", gospođe i gospodo, sve Vas srdačno pozdravljam, dakako uz moje zadovoljstvo da ste me pozvali da budem pokrovitelj ovog Vašeg dana. Sa zadovoljstvom sam to prihvatio, jer sam znao da ću među prijateljima, medu ljudima manje-više tehničke i pri- 437 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 80 <-- 80 --> PDF |
rodne struke, čuti iskrene riječi o stanju u jednoj značajnoj gospodarskog oblasti. Moja nada se i ispunila. Već ova tri uvodna izlaganja dovoljno jasno govore da postoje određene dvojbe kako s hrvatskim šumama i hrvatskim šumarstvom u 21. stoljeće. Ali, impresioniran sam Vašom otvorenošću, Vašim zahtjevima prema državnim institucijama, a vjerujem isto tako da ćete biti otvoreni u daljnjoj raspravi prema sebi, da ćete biti dovoljno kritični i otvoreno razgovarati o možebitnim vlastitim nedostacima, kako organizacijskim, tako i koncepcijskim. No, dozvolite da iskoristim priliku da Vama svima iskreno čestitam Dan hrvatskoga šumarstva, bez obzira da li dolazite iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, iz javnog poduzeća "Hrvatske šume", sa Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, Akademije šumarskih znanosti. Svi, kao pojedinci iz institucija, kao gospodarstvenici iz gospodarskih grana iz samog šumarstva ili vezanih za šumarstvo, predstavljamo jedan izuzetno veliki i značajan znanstveni, razvojni i gospodarski potencijal ove Države. Taj potencijal samo u našem integralnom djelovanju može dati jedan značajan doprinos sanaciji ovog nezavidnog stanja u kojem se Hrvatska nalazi, ali i sanaciji socijalnog stanja RH. Dakako, sukladnim integralnim djelovanjem svih onih koji su vezani na šumu, drvo, dr- voprerađivačku industriju, može se dati zapravo velik doprinos repozicioniranju RH u svijetu i novim europskim asocijacijama kojima težimo. Sama činjenica da hrvatsko šumarstvo ima preko 200 godina tradicije, da danas javno poduzeće "Hrvatske šume" zapošljava preko 10. 000 ljudi, da drvopreradivačka industrija zapošljava 22. 000 ljudi, da imamo izuzetno snažan i jak znantveni potencijal u ovim dvjema granama, činjenica da je 95% prirodnih šuma, da su one kako sam ovdje danas čuo izuzetno kvalitetne i da su zapravo jedne od najkvalitetnijih u Europi, daju mi za pravo da uistinu očekujem da ove zadaće o kojima govorimo, da hrvatsko šumarstvo i hrvatska drvopreradivačka industrija daju značajan doprinos sanaciji gospodarstva i stabilizaciji socijalnog i vanjskopolitičkog stanja Republike Hrvatske. Izuzetno sam zadovoljan da su ovdje izrečene i određene kritike na račun državnih vlasti. To je zapravo dobro, jer postoje određene nesuglasice, konceptualne razlike onih koji upravljaju državom i onih koji se bave pojedinim strukama. Samo skladnim djelovanjem, ozbiljnim konceptualnim razmatranjima svih problema u ovoj Državi, možemo postići onu ravnotežu koja je zapravo društveno jedina opravdana i jedino korisna. Dopustite da u ovom, prigodnom govoru, kažem i nekoliko rečenica koje niste očekivali. Apeliram na Vas šumare i one koji koriste izuzetno važne prirodne resurse RH. Ponekad u novinama pročitam o određenom nesuglasju između "Hrvatskih šuma", šumarske struke i onih koji se bave zaštitom prirode. Pokušajte naći ravnotežu interesa zbog toga što će RH svoj potencijal u budućnosti graditi na gospodarskim potencijalima i na atraktivnosti i vrijednosti svojih zaštićenih područja. Znam, da kada se najednom mjestu sukobe dva interesa, teško je naći tu ravnotežu, ali barem tamo, u nacionalnim parkovima gdje je temeljni fenomen šuma, pokušajte s prirodnjacima i zaštitarima naći tu ravnotežu, upravo zbog toga da bi postigli najznačajniju društvenu rezultantu - društveni interes. Dakako da ću prihvatiti dio onih obveza koje ste mi ovdje danas na neki način podijelili, doprinijet ću da u Hrvatskom državnom saboru svi oni Zakoni, sve one strategije koje ćete i Vi oblikovati, budu čim brže i čim lakše usvojeni. Obećavam, da ću kroz svoj posao pokušati utjecati na harmoniziranje zakona koji se odnose na područje kojim se Vi bavite, kao i sa svim ostalim gospodarskim ali i drugim područjima kojima se bave zakoni koji dolaze u zakonsku proceduru. Upravo zbog toga vjerujem da će šumarstvo i drvna industrija i dalje biti jedna značajna komponenta stabilnog gospodarskog razvoja RH, da će biti značajna komponenta atraktivnosti ukupnog hrvatskog prostora kroz ravnotežu o kojoj sam govorio - vašeg šumarskog i drvoprerađivačkog interesa s onima koji na svoj način štite prirodu. Isto tako vjerujem da će RH svojim međunarodnim utjecajem postići da svijet shvati da mora voditi računa ne samo o vlastitim industrijama, nego i o prekograničnim utjecajima na susjedne države. Menije poznata činjenica, jer sam se bavio tim poslom, (bio sam i nadležni ministar zaštite okoliša) da dio problema koje naše šumarstvo i naše šume imaju, dolaze zapravo od onih na koje mi za sada ne možemo utjecati, na tzv. prekogranične utjecaje. Vjerujem da će nova pozicija RH u međunarodnoj zajednici omogućiti da i na to učinkovito djelujemo. Ja sam obećao što ću ja učiniti, a Vas molim da sve one dvojbe koje imate u konceptualnom smislu, da kao 438 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 81 <-- 81 --> PDF |
struka između sebe raščistite odnose u samoj organizaciji šumarske djelatnosti, a i u pratećim djelatnostima koje koriste vaš posao kao sirovinsku osnovu za svoju egzistenciju. Samo jednim takvim skladnim djelovanjem, nas koji smo zaduženi da donosimo zakone i onih koji su u izvršnoj vlasti zaduženi da ih izvršavaju i vaše struke, koja je zadužena da utvrdi najbolje i najdjelotvornije društvene koncepcije, one koje će biti od općeg društvenog interesa, samo tim i takvim sveobuhvatnim djelovanjem možemo postići dobro za hrvatsko šumarstvo, ali i za ukupnu društvenu zajednicu. U tom smislu Vama, svim stručnjacima i ovom današnjem skupu želim uspješan rad. Prof. Matić zahvaljuje predsjedniku Hrvatskoga državnoga sabora na lijepim riječima, dobrim željama i na savjetima koje nanije uputio, uvjeren da s nama šumarima, znanim kao dobrim ljudima, neće imati problema. Iskazao je žaljenje što uvaženi gost, pokrovitelj ovoga savjetovanja, zbog obveza ne može biti nazočan daljnjoj raspravi, u kojoj će posebno biti zanimljiva gledišta koja će ovom skupu predočiti predsjednici 19 ogranaka HŠD-a, temeljena na demokratskim raspravama sa skupova ogranaka. Ovaj povijesni dan kada je šumarskom skupu nazočan tako visoki hrvatski dužnosnik, Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora, potrebno je posebno obilježiti i zahvaliti gostu i pokrovitelju riječima, ali šumari su pripremili i skroman simboličan poklon - sliku šuma Dalmacije - kao uspomenu na dan zajedničkog druženja i rada. Predsjednik Hrvatskog državnog sabora zahvalio je na poklonu, naglasivši kako za sada može uzvratiti samo riječima "hvala". Nakon kratkog osvježenja nastavljena je rasprava. Slijedilo je izlaganje stavova ogranaka HŠD-a, proisteklih iz rasprava po ograncima. Predstavnici ogranaka su uglavnom u obliku zaključaka kratko prezentirali mi šljenja svoje baze (I. Gregorović - Vinkovci, M. Prese- čan - Bjelovar, B. Vinaj - Osijek, D. Delač - Delnice, Z. Rožić - Sisak, I. Đukić - SI. Brod, D. Pavelić - Karlovac, B. Belčić - Koprivnica, V. Topić - Dalmacija, Split, V. Ivančević - Senj, D. Matošević - Nova Gradiška, M. Ko- lić - Buzet, dok su pisani tekst priložili L. Radošević - Gospić I Z. Marman - Našice. Ovdje ne iznosimo pojedinačna izlaganja (ona su arhivirana u HŠD-u) jer se u mnogo točaka, posebice glavnih, podudaraju. Stoga ćemo ih sažeti u nekoliko točaka poredanih redoslijedom od zajedničkih do posebnih (pojedinačnih) gledišta: Restrukturiranje "Hrvatskih šuma" nužno je radi djelotvornog ostvarivanja zadataka zbog kojih je javno poduzeće osnovano. Novim ustrojem potrebno je osigurati jedinstveno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, ali sa svrsishodnom decentralizacijom i posebnom naznakom šumarije kao osnovne jedinice, gdje će biti osigurana primjerena radna i financijska samostalnost, ali time i odgovornost za djelotvoran posao. Treba isključiti mogućnost osnivanja trgovačkog društva samo s "kozmetičkom decentralizacijom". Neophodno je usklađenje Zakona o šumama sa zakonima koji reguliraju pitanja zaštite prirode i okoliša, vodoprivrede (posebno pitanje vodoprivredne naknade), cestogradnje, elektroprivrede i svih onih čije kompetencije zadiru u područje korišćenja prostora i planiranje bilo kakve gradnje u tom prostoru. Potrebno je razlučiti gospodarenje šumama bar na tri glavna područja - jednodobne, preborne i šume na kršu. I dalje zadržati ustroj nižih organizacijskih jedinica bez poklapanja s društveno-političkim ustrojem, osiguravajući time najveći gospodarski učinak za cijelu Državu. Potrebno je mijenjati današnje stanje u kojem se šumarski prihod ostvaruje jedino prodajom drvne mase, stoga je potrebna valorizacija drugih vrijednosti koje šuma može pružiti. To iziskuje i kadrovsku podlogu, koju je moguće osigurati ne samo kako neki misle zapošljavanjem drugih struka, nego ponajprije doškolovanjem, dokvalifikacijom i prekvalifikacijom (stoje u svijetu normalno) sadašnjih zaposlenika. Ponegdje će biti dovoljno samo radikalno promijeniti duboko usvojena konzervativna mišljenja i probuditi zaspale inicijative (ili će pak izostajanjem inicijative trebati mijenjati ljude?), stoga je potrebno podržavati poduzetničko djelovanje. Lieenciranjem radova u šumarstvu omogućit će zapošljavanje novih šumarskih djelatnika, a ponajprije osigurati kvalitetu izvođenja radova i zapriječiti nestručnjacima ulazak u šumu. Treba inzistirati da se upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode, čiji je temeljni feno- 439 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 82 <-- 82 --> PDF |
men šuma, povjeri šumarskoj struci koja će osigurati najkompetentnije integralno upravljanje i gospodarenje bez sredstava iz proračuna. Šumarske djelatnike treba i fizički učiniti prepoznatljivima (odjeća, vozila i si.). Iznos financijskih sredstava za biološku reprodukciju ne planirati šablonski u postotku, nego vodeći računa o propisima osnova gospodarenja i cijeni rada i materijala na tržištu. Veću pozornost treba posvetiti programu razminiranja nedostupnih miniranih područja. Potrebno je uskladiti školovanje visokog i srednjeg šumarskog kadra s potrebama šumarstva RH. freba riješiti probleme glede uknjižbe državnog vlasništva. Potrebno je izdvojiti i drukčije tretirati površine (šumarije) koje se mogu samostalno financirati ("gospodarstvene šumarije") i one koje je potrebno financirati iz zajedničkog računa (neprofitne šumarije). Javnost rada i dalje mora biti osigurana. Treba stalno naglašavati kako u šumarstvu nema dobiti. Svako izdvajanje u proračun ili kao renta ide na štetu nužne biološke reprodukcije. Šumu treba promatrati kao ogromni ekološki resurs i nije dobro sve bazirati na profitabilnosti. Javnosti mora biti razvidno daje sječa samo nusprodukt gospodarenja tim ekološkim resursima. U okviru svoje rasprave o restrukturiranju, V. Ivan- čević je iznio i jedan problem glede zaštićenosti objekata prirode - konkretno NP Sjeverni Velebit, gdje se od prošlogodišnjeg proglašenja ništa ne radi, tako da infrastruktura propada, a sam objekat izložen je krađi i krivolovu. Stoga predlaže ili moratorij ili mijenjanje granica u stanje kao stoje predlagala U.Š. Senj. I. Tarnaj je u svojoj raspravi naznačio kako manje govorimo o šumarstvu u 21. stoljeću, a više o J.P. "Hrvatske šume" i načinu njegovog organiziranja. Vrijeme i integrativni procesi koji slijede nalažu redefiniranje šumarskih politika i prilagodbu sustava situaciji, jer ni šumarstvo ne može biti pod staklenim zvonom i ne slijediti globalne procese koje je potrebno prilagoditi. On je sam, kako kaže, u specifičnoj ulozi jer jedan od tvoraca dosadašnjeg ustroja "Hrvatskih šuma", kada je 1990. godine Zakonom o šumama iznjedreno i stvoreno po prvi puta u povijesti jedinstveno poduzeće za gospodarenje šumama u Hrvatskoj. Tada su pred nama bili drugi interesi i nadolazeća teška vremena. Danas kada se stanje promijenilo, došlo je vrijeme da se redefinira stanje i postavi pitanje da li je sada to prikladni oblik gospodarenja šumama i organizacijski oblik gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Svjesni smo daje potrebno redefinirati i ulogu šumarstva, ali i organizaciju J.P. 440 "Hrvatske šume", s ciljem povećanja učinkovitosti upravljanja i rukovođenja. To nije moguće riješiti snagom zakona preko noći, nego je to proces s kojim ćemo se suočavati i to s obje strane medalje - ono stoje dobro i ono stoje loše. Socijalna dimenzija ovoga procesa nije spomenuta, govorili smo o dohodovnoj i profitabilnoj. Bit će to sigurno ograničavajući čimbenik i to moraju imati na umu oni koji će se izravno baviti restrukturiranjem. Ta socijalna dimenzija i danas opterećuje ovo javno poduzeće, jer ima viška zaposlenih, ali nitko ne bi sebe stavio na taj popis. Investicijski rashod od sada pa naredne tri godine bit će ponajprije socijalno zbrinjavanje, a iza toga tek slijedi obnova tehnologija. Sve ovo neće biti jednostavno provesti kao u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, koja ima jakog sponzora ili Poljskoj koja je bila naslonjena na PHARE program i druge programe. To znači da taj posao treba voditi u uvjetima stabilnosti u poduzeću kao poželjnoj klimi za optimalni razvoj preustroja, jer padnu li "Hrvatske šume" u ekonomskom smislu, imat ćemo mrtvorođenče, a onda treba pisati nekrolog a ne velike projekte. Stoga ukupni socijalni rizik treba svesti na minimum, što znači da treba pripremiti posebni program (kao investicijski trošak) za zbrinjavanje viška zaposlenih i to na način da se od vlasnika - države, putem Vlade zatraži transfer ostvarene dobiti u javnom poduzeću za financiranje socijalnih potreba a ne da se financira opća namjena budžeta RH. Do sada se vlasniku na ovaj način nismo obratili, pa ga ne treba ni kriviti za posezanje za ovim sredstvima u svrhu opće budžetske potrošnje. Bit će teško uskladiti ovaj socijalni program i držati korak s tehnološkim razvojem koji osigurava maksimalni prihod uz minimalni trošak. Jer to restrukturirano poduzeće mora imati zdrav temelj kao zalog novom uspješnom početku. Na projektu treba koristiti specijalističku podršku relevantne inozemne kuće, kako bi se došlo do optimalnog rješenja - što znači koristiti se i tuđim znanjem, posebice onih koji iza sebe imaju najbolje rezultate. Te resurse je potrebito prethodno vrednovati sa stručno verificiranim metodologijama, da znamo s čim ulazimo u proces. Sve ove poslove treba obaviti u zadanim vremenskim okvirima i s potrebnom dinamikom unutar radnih timova, kako bi ovu temu koju kroz naše rasprave provlačimo već nekoliko godina priveli kraju - možda smo sada blizu. Treba koristiti tuđa iskustva uz prilagodbu posebnosti, jer se ne može preslikati niti jedno rješenje koje smo vidjeli u Europi. Čitav posao treba raditi u timovima specijalista za određena područja a između timova moraju postojati ugledni stručni koordinatori koji će moći objediniti stajališta i pripremiti prijedlog. Također bi trebalo formirati radnu skupinu za izradu prijedloga novog Zakona o šumama. No, ona rješenja |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 83 <-- 83 --> PDF |
koja su dobra u ovom Zakonu treba zadržati, primjerice ono najbolje, a to je vrednovanje općekorisnih funkcija šume, po osnovi kojeg prvi puta u Hrvatskoj pa i Europi čitava privreda plaća 0,07% za općekorisnu funkciju šume, a koja je temelj šumarstva u Dalmaciji. J. Dundović kratko je prikazao organizaciju Austrijskih i Bavarskih državnih šuma, o čemu imamo detaljniji prikaz u Šumarskom listu 7-8/2000 (Knjige i časopisi), pa to ovdje nećemo ponavljati. Z. Rendulić je podržao prethodnike u raspravi, posebno gledišta Matica i Tarnaja i najavio daljnje rasprave po ovom pitanju do konačnog prijedloga. Zbog poodmaklog vremena I. Hodić, pomoćnik direktora, dao je svoj pismeni prilog raspravi koji se podudara s gledištima prethodnika. Iz istog razloga, T. Starčević dipl. ing. je dao pismeni prilog raspravi u kojoj navodi: Našu strukovnu i moralnu obvezu u okviru zadatka izrade Strategije razvoja Republike Hrvatske, izvršit ćemo na najbolji način ako slobodno, stručno odgovorno, jasno i javno iskažemo kako zamišljamo budućnost hrvatskoga šumarstva u 21. stoljeću. Našoj Domovini, pa onda i njenom šumarstvu potrebna je jasna vizija gospodarskog napretka. Šumarstvu su potrebni ljudi koji mogu formulirati takav mobilizirajući razvojni program u kojeg će šumari Hrvatske čvrsto vjerovati, jasno prepoznati, osjetiti jamstvo za svoju budućnost i angažirati se na njegovoj provedbi. Činjenica je i istina da smo vrlo dobru ideju jednog Poduzeća za šume iz ZOŠ-a - 1990. neracionalno trošili i podrivali iznutra beskrajnim centralizmom koji je razarao motivaciju, samostalno mišljenje, kreativnost i djelovanje. Tromost i kompliciranost radnih tokova bila je vodena kroz previše hijerarhijskih stupnjeva, dok smo u području plaća usidrili pogubnu uravnilovku. I institucije države koje prate, nadziru ili propisuju život šumarstva karakterizira sporost i krutost u reakcijama. Izostanak konzistentnog srednjoročnog plana i verificiranog dugoročnog programa razvoja uvjetovao je izvjesnu stihijnost i otvarao mogućnosti za šokove u poslovanju. Šumarstvu Hrvatske želimo jedinstven, dugoročno stabilan i uravnotežen razvoj na načelima prirodnosti, bioraznolikosti, potrajnosti (održivom razvoju) i što je najvažnije samoobnovljivosti. Htjeli bi da unutarnje ustrojstvo šumarstva poštiva gospodarske cjeline zajedno s preradom drveta, tradiciju i kulturu regija, izbjegavajući politički i regionalno iskrivljene zahtjeva prema šumi. Maksimalna dohodovna decentralizira- nost mora proizvesti i čvrsto formulirati takve odnose između organizacijskih jedinica koji će biti plodovi uzajamne dohodovne potrebe i poslovne nužnosti. Ugradnja instrumenata i mehanizama poduzetničkog djelovanja jedini su pravi put prema rastu prihoda, ra cionalizaciji proizvodnih procesa, razvoju tehnologije i rastu produktivnosti. U djelatnostima šumarstva treba izvršiti odabir svih mogućih izvora prihoda, odlučiti se za prioritete, odabrati ih i programirano graditi. Zajedno s institucijama države potrebno je izvršiti usklađenje svih onih zakona koji dezintegriraju upravljački i gospodarski pristup unutar šumskih ekosustava. Ako to želimo postići, moramo biti sposobni, disciplinirani i javno angažirani. Siguran sam da je HŠD najkvalitetnija pozornica naših aktivnosti. Ono što izgradimo kao zajedničke vizije i ciljeva razvoja šumarstva moramo stručno kompetentno ugraditi u naš Dugoročni Program razvoja, kojega će Hrvatski državni Sabor donijeti, a onda će taj program biti dugoročno stabilna orijentacija čiji se ciljevi ne bi smjeli mijenjati. Proširenjem u područjima djelatnosti, povećanjem prihoda i onda smanjenjem općeg troška moguće je ublažiti problem viška zaposlenih. Programima robnih kredita u nabavi opreme za malo poduzetništvo, moguće je otvaranje novih zapošljavanja i rasterećenje unutarnjih viškova zaposlenih, posebno s umanjenom radnom sposobnošću. Potrebno je još puno toga normirati, posebno u biološkoj reprodukciji šuma, koja mora biti samo trošak a ne i prihod, na način da se nagrađuje uspješnost uzgajanja kroz smanjenje troškova. Hrvatsko šumarstvo de facto posluje kao trgovačko društvo, u novom preustroju, potrebno je prići sustavnoj izgradnji jedinstvene unutarnje kontrole izvršenja radova i poslovanja, kako bi u konačnici bitka za dohodak sjedne strane i bitka za očuvanje prirodnosti i kvalitete naših šuma, završila na razumnoj sredini koja jamči poštivanje odredba Ustava RH u odnosu na šumu kao opće dobro, koje uživa posebnu brigu države. Pismeni prilog raspravi dao je i D. Krakar podržav- ši raspravu S. Matica i Ž. Ledinskog u onom dijelu koji se odnosi na uspjehe dosadašnje šumarske politike - cjelovitosti hrvatskoga šumarstva, posebice financiranje biološke reprodukcije i njegovanje zagrebačke škole, uključivanje ostalog dijela gospodarstva u financiranju općekorisnih funkcija šume (OK.FŠ), stabilnost nacionalnog šumskog i drvnog gospodarstva i zadržavanje postojeće razine zaposlenosti svih kapaciteta. No, ukazuje i na probleme, te područja djelovanja gdje po njegovom mišljenju "gubimo korak", hiperprodukcija kadrova, koji ponekad stranačkom politikom prerano, "neispečenog zanata" dolaze u poziciju odlučivanja, trijalizam šumarske gospodarske politike: ministarstvo, javno poduzeće, zaštita prirode, u gospodarenju šumama i šumskim zemljištem - gubimo gospodarenje nad vodom, kamenolomima, nacionalnim parkovima, hortikulturom, pa i lovstvom, urbanim šumarstvom, turizmom, nad svojim smještajnim kapacitetima (za odmor), jer nam se izgleda ništa ne isplati osim "klada i hlada", 441 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 84 <-- 84 --> PDF |
protupožarna zaštita šuma prepuštena je policiji, vodu plaćamo, umjesto da naplaćujemo, imamo pravnike, a pravne procese na zaštiti šuma gubimo. Treba poraditi na cijeloj paleti novih poslova definiranih već u šumarskom obrazovanju, kapitalizirati sve resurse šuma i šumskog zemljišta kontinentalne i mediteranske regije, a raznolikosti iskoristiti kao prednost. Predsjednik HSD-a S. Matić zahvalio je svima na sudjelovanju u raspravi koja je bila stručno utemeljena i 1. Na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske o obvezi izrade Strategije razvoja Republike Hrvatske pod nazivom "Hrvatska u 21. stoljeću", hrvatska šumarska struka okupljena u Hrvatskom šumarskom društvu, odgovorno je preuzela moralnu i stručnu obvezu za izradu vizije razvoja hrvatskoga šumarstva u 21. stoljeću. 2. Jedinstven je stav kako je hrvatskom šumarstvu potreban takav pokretački program razvoja i takvi ljudi u koje će hrvatska država, javnost i prerada drve- ta, zajedno sa šumarima Hrvatske čvrsto vjerovati, angažirati se na njegovoj provedbi i osjetiti jamstvo za svoju budućnost a potom i za budućnost šumarstva Hrvatske. 3. Vizija razvoja šumarstva Hrvatske, izrađena uz sudjelovanje znanosti i svih relevantnih i zainteresiranih sastavnica ovoga gospodarskog kompleksa mora biti pretočena u revidirani Dugoročni program razvoja pa onda i u Program restrukturiranja u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, kako bi po donošenju od Hrvatskoga državnoga sabora dugoročno ostao, barem u ciljevima, nepromjenjiv. 4. Osiguranje provedbe takvog dugoročnog Programa razvoja moraju aktivno poduprijeti i sudjelovati u njemu institucije države koje propisuju, prate i nadziru gospodarski život šumarstva Hrvatske. 5. Osnovni cilj u razvoju šumarstva Hrvatske mora biti jedinstveno ustrojena organizacija šumarstva, sa ciljem dugoročno stabilne provedbe uravnoteženog razvoja na načelima prirodnosti, bioraznolikosti, potrajnosti i samoobnovljivosti. Unutarnje ustrojstvo šumarstva mora poštivati gospodarske cjeline, tradiciju i kulturu regija, izbjegavajući politički i regionalno iskrivljene zahtjeve prema šumi. Državi i javnosti je nužno dati do znanja kako dobit u šumarstvu nije moguća. Svako izdvajanje novca u druge namjene (proračun, šumska renta, slivna vodna naknada i si.), najizravnije umanjuje nužnu biološku reprodukciju šuma. 6. Preduvjet kvalitetne provedbe ovakvog programa je maksimalna poslovna i financijska decentralizira- nost koja će proizvesti i čvrsto formulirati međuso- korektna. Ima različitih mišljenja, ali i različita mišljenja su dobra mišljenja. Po njegovom mišljenju neće biti teško izvući zaključke iz ovog skupa, tim više što se u 6-7 temeljnih točaka stavovi podudaraju (jedinstveno poduzeće, decentralizacija, uvažavanje šumarija ...), a visokostručne službe organizacijskog profila znat će naša gledišta pretočiti u zakonske propise. Zaključujući raspravu, predlaže da Povjerenstvo za zaključke pripremi tekst zaključaka. Uz poziv na zajednički ručak zaključena je ova tematska rasprava. bne odnose na gospodarskim načelima i poslovnoj nužnosti. Ugradnjom i stalnom dogradnjom instrumenata i mehanizama poduzetničkoga djelovanja mora se osigurati: rast prihoda, racionalizacija, smanjenje troškova i rast produktivnosti. 7. Između svih djelatnosti šumarstva, nužno je obaviti odabir onih koje mogu trajno povećavati prihode i osiguravati zaposlenost. Potrebno je izraditi i poduprijeti programe njihovog razvoja, te inzistirati na usklađenju onih zakonskih propisa koji dezintegriraju upravljački i gospodarski pristup, posebice unutar zaštićenih objekata prirode gdje je temeljni fenomen šumski ekosustav. 8. Ove ciljeve hrvatsko šumarstvo može postići samo s maksimalno i moderno osposobljenim poslovodnim kadrovima, trajnom i nužnom edukacijom, potrebnim prekvalifikacijskim doškolovanjem, trajno njegujući moralna i etička načela zaposlenika. 9. Unatoč činjenice da hrvatsko šumarstvo već posluje na načelima trgovačkoga društva, posebno u ovom ozbiljnom zaokretu s naglašenim tržišnim odnosima, osjećamo potrebnim upozoriti na nužnost sustavne izgradnje jedinstvene unutarnje kontrole, kao i kompetentne funkcije državnoga nadzora nad izvršenjem radova i kontroli poslovanja, kako bi u ko- načnici bitka za povećanje poslovnog učinka sjedne strane i bitka za očuvanje prirodnosti i kvalitete naših šuma s druge strane, završila na razumnoj crti, koja u nacionalnom smislu jamči poštivanje odredaba Ustava RH u odnosu na šumu, kao opće dobro koje uživa posebnu brigu države. 10.Ovu raspravu ocjenjujemo pokretačkom u nizu aktivnosti i rasprava u formuliranju programa restrukturiranja, uz obvezu da tijek svih aktivnosti bude javan, podložan kritici i raspravi, sučeljavanju i argumentiranoj borbi, kako bi konačni oblik programa bile maksimalno kvalitetne odrednice razvoja. 11. Uvjereni u razumijevanje glede naših stavova, očekujemo suradnju i podršku Hrvatskoga državnoga sabora, Vlade Republike Hrvatske i svih drugih institucija države na izradi i provedbi ovako predloženih vizija razvoja hrvatskoga šumarstva u 21. stoljeću. Zaključci tematske rasprave 104. redovite skupštine HŠD-a "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće" 442 |