DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 72 <-- 72 --> PDF |
DODJELA POČASNOG ZVANJA I TITULE Professor Emeritus Prof. dr. sc. MARIJANU BREŽNJAKU Na temelju Zakona o visokim učilištima (članak 79 i 112) i Statuta Sveučilišta u Zagrebu (članak 33), na prijedlog posebnog stručnog povjerenstva i Odbora za evidenciju i unapređenje kadrova, Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 11. sjednici u 331. akademskoj godini, održanoj 16. svibnja 2000. donio je ODLUKU O DODJELI POČASNOG ZVANJA I TITULE professor emeritus prof. dr. sc. Marijanu Brežnjaku U obrazloženju odluke navodi se daje postupak za dodjelu počasnog zvanja professor emeritus pokrenuo Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a izvještaj je podnijelo stručno povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Boris Ljulj ka, Šumarski fakultet, predsjednik, prof. dr. sc. Ivica Gr bac, Šumarski fakultet, Zagreb, član, prof dr. sc. Zvonimir Zagar, Građevinski fakultet, Zagreb član, prof dr. sc. Jožc Resnik, Biotehnička fakulteta, Ljubljana, član, prof. dr. sc. Frane Tomić, Agronomski fakultet, Zagreb, član Srdačno čestitamo nestoru pilanske prerade u našoj zemlji, koji je osim u nas poznat i priznat još i u mnogim zemljama Europe, Azije i Amerike. Uvaženim čitateljima Šumarskog lista želimo nadalje ukratko prikazati životopis te stručna i znanstvena postignuća profesora Brežnjaka i njegov doprinos razvoju pilanske prerade, drvne tehnologije i šumarstva. Životopis Marijan Brežnjak rođenje 27. travnja 1926. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i realnu gimnaziju 1946. godine. Na Tehničkom smjeru Šumarskoga odjela Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu stekao je diplomu inženjera šumarstva 1952. godine. Poslije završenog studija radio je kao inženjer u drvnoindustrijskim poduzećima u Klani i Delnicama. Godine 1955. izabran je za asistenta iz predmeta "Pi- lanska prerada drva" u Zavodu za tehnologiju drva Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Tamo je radio u odgovarajućim akademskim zvanjima sve do odlaska u starosnu mirovinu 1991. godine. Doktorirao je 1964. godine. Za docenta je izabran 1971. godine. Za izvanrednog profesora izabran je 1972. godine, a za redovitog 1977. godine. Godine 1972/74. bio je prodekan, a 1980/82. dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Dugi niz godina bio je i predstojnik Katedre za tehnologiju drva. Vodio je diplomsku i poslijediplomsku nastavu iz grupe predmeta o pilanskoj obradi drva Drvnotehno- loškog odsjeka Šumarskog fakulteta. Povremeno je predavao i na Drvarskom odjelu Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. Godine 1992. kao profesor-gost predavao i na Drvnotehnološkom odjelu Visoke poljopri- 430 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 73 <-- 73 --> PDF |
vrcdne škole u A Asu u Norveškoj. Bio je mentor mnogih uspješno završenih doktorata i magisterija znanosti, te brojnih diplomskih radova studenata, sve na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Pored rada na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Marijan Brežnjak je na temelju raznih stipendija ili poziva u mnogo navrata dulje ili kraće vrijeme dva puta po godinu dana) boravio na znanstvenom i stručnom usavršavanju iz područja pilanarstva u Norveškoj. Tamo je sudjelovao, a i samostalno vodio, niz istraživanja iz pilanske tehnologije i tehnike. Rezultat tih boravaka su mnogobrojni znanstveni i stručni radovi objavljeni u raznim publikacijama na norveškom, engleskom, njemačkom, te hrvatskom jeziku. Kao ekspert FAO za pilanarstvo, godinu je dana (1965/66) radio u Burmi na unapređenju tamošnjeg pilanarstva. Po povratku iz Burme, u centru FAO u Rimu 1966. godine izradio je opsežnu studiju o stanju i razvoju pilanarstva u Burmi kao "Interim report to the government of Burma". Godine 1972/74. bio je i predstavnik tadašnje Jugoslavije u Tehničkom savjetu SEV-a u Bratislavi, a kraće vrijeme i predstavnik u Komitetu za drvo ECE/FAO u Ženevi. Od 1976. do 1984. godine bio je član Internacionalnog savjeta IUFRO (International Union of Forestry Ressearch Organization). U tom je razdoblju dvije godine bio i supredsjednik sekcije "Millingand Machining". Aktivno je (predavanjima, predsjedavanjima i si.) sudjelovao u radu pet posljednjih svjetskih kongresa IUFRO (1976. Oslo, 1980. Kyoto, 1985. Ljubljana, 1990. Montreal, 1995. Tampere). Tijekom svoje dugogodišnje znanstvene, stručne i nastavne aktivnosti, Marijan Brežnjak održao je kod nas i u inozemstvu na različitim znanstvenim i stručnim skupovima preko 30 predavanja na hrvatskom, engleskom i norveškom jeziku. Objavio je u hrvatskim i stranim časopisima i drugim publikacijama preko stotinjak znanstvenih i stručnih radova, niz ekspertiza, tehnoloških projekata, prijevoda itd. Objavio je tri knjige- udžbenika . Dugogodišnji je član uredništva i savjeta časopisa "Drvna industrija", a bio je kraće vrijeme i njegov glavni urednik. Znanstveno-istraživačka, nastavna i stručna djelatnost Od svog izbora za asistenta iz predmeta "Pilanska prerada drva" na Šumarskom fakultetu 1955. godine, pa do odlaska u starosnu mirovinu 1991. godine - ali. i nadalje sve do današnjih dana - Marijan Brežnjak je svojom kreativnošću na znanstvenom, nastavnom i drugim područjima rada ostvario značajne rezultate. To se odnosi na njegove aktivnosti na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, ali i na suradnju s drvnoindustrijskim poduzećima, posebno u Hrvatskoj, ali dijelom i u inozem stvu. Marijan Brežnjak konstruktivno je sudjelovao u izradi ili poboljšanju nastavnih planova i programa Drvnotehnološkog odjela Fakulteta. Bio je zagovornik organiziranja kompleksne terenske nastave, pod vodstvom nastavnika i stručnjaka iz prakse, u odgovarajućim drvnoindustrijskim poduzećima. Marijan Brežnjak je poznat po shvaćanju povezanosti i međuzavisnosti u mehaničkoj obradi drva, po potrebi kompleksnog i potpunog iskorištenja drvne sirovine (u pilani pilanskih trupaca). Stalno je isticao ideju daje od šume i stabla, preko njegove izrade do finalnog proizvoda (što treba biti krajnji cilj mehaničke obrade drva) postoji logična povezanost. Posebno je značajan pionirski utjecaj koji je Marijan Brežnjak imao na transformaciju klasične pilanske obrade u suvremenu pilansku tehnologiju namjenskih elemenata. Zastupao je u pilanskoj obradi prihvaćanje kriterija vrijednosnog i kompleksnog iskorištenja trupca, umjesto ranije čestog forsiranja samo količinskog iskorištenja. U tom je smislu razradio i odgovarajuće metode za potrebne proračune. Iz uporabe je izbacio pojam pilanskog otpatka i uveo pojam pilan- skog ostatka, štoviše korisnog nusproizvoda. Važno je spomenuti da je Marijan Brežnjak autor prvog i jedinog specijaliziranog udžbenika iz pilanske obrade drva napisanog u Hrvatskoj. Po svom opsežnom i suvremenom sadržaju, taje knjiga-udžbe- nik dobila od naših znanstvenika i stručnjaka visoke ocjene. Marijan Brežnjak veliku je pozornost posvetio i izobrazbi i usavršavanju mlađih znanstvenika na Fakultetu. Priznanja Akademija šumarskih znanosti izabrala je Marijana Brežnjaka 1997. godine svojim Počasnim članom kao priznanjem za uspješan istraživački i razvojni rad na području šumarskih znanosti te promicanju primjene znanja u hrvatskom gospodarstvu. Prigodom svoje 100. obljetnice, Šumarski fakultet dodijelio mu je 1998. godine Povelju za osobit prinos u promicanju šumarske sveučilišne nastave i znanosti u Republici Hrvatskoj. Za svoj sveukupni rad dobio je 1999. godine priznanje kao Zaslužni profesor, povodom 330. godišnjice Sveučilišta u Zagrebu. Iste je godine od Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dobio Zahvalnicu za uspješnu suradnju i ukazanu pomoć pri oblikovanju i izdavanju časopisa "Drvna industrija". Prof. dr. sc. Boris Ljulj ka 431 |