DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Prof. dr. sc. SLAVKU MATICU DODIJELJEN POČASNI DOKTORAT (Dr. Honoris Causa) MENDELOVOG POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKOG SVEUČILIŠTA U BRNU S ponosom i radošću objavljujemo štovanim čitateljima Šumarskoga lista kako je dr. se. Slavku Maticu, sveučilišnom profesoru uzgajanja šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dodijeljeno znanstveno priznanje doktora poljoprivredno šumarskih znanosti honoris causa na Mendelovom poljoprivred- no-šumarskom sveučilištu u Brnu. Svečana dodjela tog visokog priznanja bila je u auli Rektorata poljoprivred- no-šumarskog sveučilišta, 13. lipnja 2000. godine. Donosimo tekst odluke o dodjeli priznanja: Znanstveno vijeće Poljoprivredno-šumarskog sveučilišta u Brnu na sjednici od 8. listopada 1999. godine odlučilo je na temelju priznatih znanstvenih radova, a za osobito značajnu ulogu u znanosti i istraživanju, dodijeliti prof. dr. sc. Slavku Maticu znanstveno priznanje DOKTORA POLJOPRIVREDNO ŠUMARSKIH ZNANOSTI Honoris Causa Prijedlog je potekao od dekana šumarskog i drvarskog fakulteta prof. dr. sc. Ladislava S1 o n e k a kojega je prihvatilo Znanstveno vijeće šumarskoga fakulteta, Znanstveno vijeće poljoprivredno-šumarskoga fakulteta sveučilišta i Ministarstvo znanosti i kulture Republike Češke. I ovom prilikom podsjećamo čitatelje na životni put uvaženog profesora. Prof. dr. sc. Slavko Matić rođenje 20. siječnja 1938. u Livnu. Pučku školu i gimnaziju pohađao je u obiteljskom zavičaju, Kninu. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine. Od 1963. godine asistent je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz predmeta Uzgajanje šuma. Magistrirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1972. godine obranivši temu pod naslovom "Prirodno pomlađivanje kao faktor strukture sastojine u šumama jele s rebračom" (Blechno-Abietetum Horv.). Doktorirao je 1980. godine na istom fakultetu iz područja uzgajanja šuma i ekologije, obranivši temu pod naslovom "Utjecaj ekoloških i strukturnih čimbenika na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom kotaru". Za redovitog profesora izabran je 1986. godine. Godine 1991. pozitivno mu je ocijenjen petogodišnji rad i ponovno je biran u isto zvanje. Područje njegova znanstvenoga rada je unutar grane uzgajanja šuma i hortikulture, ogranaka uzgajanje prirodnih šuma, šumske kulture i plantaže te šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo. Boravio je na studijskim boravcima na Šumarskom fakultetu u Brnu 1965. godine, Institutu za geobotaniku Petrogradskog Sveučilišta i na Šumarskom fakultetu u Zvolenu. Osim toga u više navrata boravio je u znanstvenim i stručnim ustanovama šumarske i ekološke provenijencije, kao na primjer Firenca, Zürich, Rasttat, Bruxelles, Sopron, Oslo, Solun, Atena, Lvov, Istanbul i dr. Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske od 28. svibnja 1996. godine odlikovanje za dostignuća u znanosti Redom Danice Hrvatske s likom Ruđcra Boško- vića, a za dostignuća u privredi Redom Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovića. 425 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Do danas je obnašao sljedeće značajnije funkcije te obavljao znanstvene i stručne aktivnosti: dva puta je bio dekan Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, a u tri mandata prodekan, jedan je od osnivača Hrvatskoga ekološkog društva, bio je povjerenik za niske šume u IUFRO organizaciji. Danas obnaša sljedeće značajnije funkcije: predsjednik je Akademije šumarskih znanosti, predsjednik je Hrvatskoga šumarskog društva, podpredsjednik je Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predstavnik je Hrvatske u IUFRO međunarodnom odboru, član Državnog savjeta za zaštitu prirode, zamjenik predsjednika stručnog povjerenstva za dodjelu državnih nagrada za znanost u području biotehničkih znanosti, član stručnog tima za provedbu Helsinških rezolucija i voditelj za Rezoluciju Hl-Smjernice za potrajno gospodarenje europskim šumama, predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Povjerenstva za zaštitu prirodne baštine. U svom znanstvenom radu na orginalan način riješio je intenzitet proreda u regularnim šumama; afirmirao u šumarskoj struci trajno opredjeljenje za prirodno pomlađivanje, prirodnu strukturu i prirodne, raznolike i stabilne šume; predložio novi pristup u gospodarenju niskim šumama (panjačama); definirao ulogu pionirskih vrsta drveća bjelogorice i crnogorice kod povratka prirodnih šuma na degradiranim staništima; dao prijedlog o uzgajanju kontejnerskih sadnica hrastova s posebnim naglaskom na vrstu kontejnera, supstrat i vrijeme sadnje; odredio optimalan broj biljaka i količinu sjemena za prirodnu i umjetnu obnovu te po- šumljavanje; prezentirao novi pristup u gospodarenju ritskim šumama Podunavlja i Podravine; dao originalno rješenje kod izlučivanja sjemenskih sastojina i sje- menarske politike glavnih vrsta drveća; aktivno sudjelovao u organizaciji Javnog poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb (član U.O. i dr. Objavio je 107 znanstvenih i 32 stručna rada u domaćim i inozemnim časopisima, koautor je u četiri monografije iz područja šumarstva, uredio knjigu tiskanu povodom proslave 100. obljetnice Sveučilišne šumarske nastave u Zagrebu, sudjelovao na većem broju znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, izradio veći broj elaborata za potrebe šumarstva, vodoprivrede i dr. Bio je mentor preko 70 diplomskih radova, 10 magistarskih radova i dvije disertacije obranjene na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Član je većeg broja povjerenstava za obranu doktorskog i magistarskog rada u zemlji i disertacije na Šumarskom fakultetu u Zvolenu. Sudjelovao je u mnogim organizacijskim odborima znanstvenih skupova, a isto tako na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Na svečanosti dodjele visokog priznanja uvaženom profesoru bili su nazočni dekan Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Joso Vukelić, asistenti rar. sc. Milan Oršanić i mr. se. Igor Anić, tajnik Hrvatskoga šumarskog društva Hranislav Jakovac, dipl. ing., a posebni gosti iz Javnog poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb bili su Mirko Kovačev, dipl. ing., Ivan Tarnaj, dipl. ing. i Tomislav Starčević, dipl. ing. Prigodom dodjele priznanja prof. dr. se. Slavko Matić održao je govor, čiji tekst u cijelosti prenosimo. Štovani gospodine Rektore, štovani gospodine Prorektore, štovani gospodine Dekane Šumarskog i drvno- tehnološkog fakulteta u Brnu, štovani gospodine ambasadore Republike Hrvatske u Češkoj Republici, štovana gospođo Kulturni ataše Republike Hrvatske u Češkoj Republici, poštovani gospodine Dekane Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, poštovane dame i gospodo, drage kolege i prijatelji! S velikim ponosom i posebnim zadovoljstvom prihvaćam danas veliku čast koju ste mi ukazali dodjelom počasnog doktorata znanosti Mendelovog poljopri- vredno-šumarskog sveučilišta u Brnu. Posebno sam ponosan jer znam da je Češka Republika kolijevka šumarstva svijeta i Europe s dugom tradicijom u gospodarenju šumama i vrlo poznatom i u svijetu priznatom šumarskom znanošću. Te činjenice potvrđuju Vaše šume, visoki stupanj razvijenosti Vaše šumarske prakse, osamđesetgodišnja tradicija kontinuirane sveučilišne šumarske nastave i znanosti, koja se razvijala i razvija na ovom Vašem Sveučilištu i Fakultetu, ovdje u Brnu. Svoju zahvalnost želim posebno izraziti Vama gospodine rektore i sveučilišnom senatu, Vama gospodine dekane šumarskog fakulteta i vašem znanstvenom vijeću, Ministarstvu koje je odobrilo i podržalo Vaš prijedlog i svima onima koji su Vaš prijedlog odobrili i podržali. Čast počasnog doktorata doživljavam kao veliko priznanje za svoj znanstveni i nastavni rad na području šumarske znanosti i nastave, a posebno uzgajanja šuma. Isto tako osjećam veliku obvezu i odgovornost prema Vašem Sveučilištu, a posebno prema Fakultetu šu- 426 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 69 <-- 69 --> PDF |
marstva i drvne tehnologije, gdje sam već davne 1965. godine boravio na jednomjesečnom studijskom boravku u Katedri za zakladane lesa, te stekao važna saznanja o šumarskoj znanosti općenito, a posebno o šumarskoj znanosti i šumarstvu Češke Republike. Ta obveza i odgovornost mi nalažu da po drugi puta izrazim svoje obećanje da ću se boriti za znanstvenu istinu, posebice onu koja ide u prilog unapređenju šuma i šumarstva, kako moje domovine Hrvatske, tako i Vaše uvažene države Češke Republike, a to znači i cijele Europe pa i šire, znajući i ponoseći se s tim da moja domovina stvarno i formalno, sigurno i zaslužno ulazi u europsku obitelj, u koju je povijesno, kulturno i civilizacijski uvijek pripadala. Sreća je što pravo šumarstvo, a šume posebno ne poznaju i ne priznaju nikakve granice. Tako je u šumarskoj struci bilo i u prošlosti kada su granice bila velika prepreka, tako je i danas kada su one puka formalnost, a siguran sam da će tako biti i u buduće, kada ih s administrativnog stajališta neće ni biti. Šumarska struka i znanost nije nikada priznavala formalne prepreke, a šuma nas je inspirirala i hrabrila da ih svladavamo zbog općeg, ljudskog interesa i zbog ljubavi za šume, toga najsloženijeg ekosustava na svijetu, koji svakom čovjeku i svim narodima osigurava temeljne životne uvjete. Kao što nismo priznavali granice u šumama i šumarstvu tako smo uvijek podržavali prave prijateljske odnose između naših naroda, posebno zbog zajedničke povijesti, a uvjeren sam i bolje budućnosti. Upravo je to jedan od razloga što se danas nalazim na ovom uvaženom mjestu, na Vašem Sveučilištu, i primam odličje koje je za mene i obveza za nastavak zajedničkog rada u gospodarenju šumama, posebno šumama hrasta lužnjaka. Vjerujem da će naš zajednički rad i suradnja posebno u šumama slavonskoga hrasta lužnjaka kod nas u Hrvatskoj i moravskim lužnjakovim šumama sa značajnim središtem u šumskom gospodarstvu u Židlahovicama i znanstvenim institucijama u Brnu i dalje, davati dobre rezultate na unapređenju gospodarenja šumama hrasta lužnjaka, koje u vašem šumarstvu, kao i u šumarstvu Hrvatske, zauzimaju značajno mjesto s gospodarskog, ekološkog i socijalnog stajališta. Nadam se da za to postoje svi uvjeti. Još jednom se najsrdačnije zahvaljujem na prijemu i velikoj časti koju ste ukazali meni osobno, mome Šumarskom fakultetu u Zagrebu i mojoj domovini Hrvatskoj. Sukladno propisanoj proceduri i običajima koji vladaju prilikom dodjele počasnog doktorata bit ću slobodan ukratko iznijeti temeljna načela gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u kojima se nalazi ijedan dio rezultata mojih istraživanja, a uvjeren sam da se oni u većem dijelu mogu primijeniti u šumama hrasta lužnjaka u Češkoj (sljedilo je predavanje). Tomislav Starčević, dipl. ing., održao je u ime gostiju iz Javnog poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb sljedeći govor. Poštovani gospodine rektore, poštovani profesori, dragi naš profesore Slavko Maticu, dame i gospodo, kolegice i kolege ! Lijepo je danas i ovdje u Češkoj, u ovom lijepom Brnu biti hrvatskim šumarom i Hrvatom. Ponos je to i čast za hrvatsku šumarsku znanost, našu šumarsku struku i za našu domovinu. Nas nekoliko šumara iz Hrvatske, došlo je danas svojom nazočnošću svjedočiti činu promoviranja našeg uvaženog profesora uzgajanja šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof, dr. sc. Slavka Matica počasnim doktorom šumarskih znanosti Sveučilišta u Brnu. Nema šumara u Hrvatskoj koji nije bio student, suradnik u terenskim istraživanjima ili prijatelj doajena hrvatskog uzgajanja šuma prof, dr. sc. Slavka Matica. Snaga, veličina duha, ljubav i zanos kojim prof. Ma- tić gradi i kao misionar pronosi stručnu i znanstvenu misao nadilazi mogućnosti prosječnog čovjeka. Svim svojim bićem gradio je nastavu iz predmeta uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu, okupljao šumarsku struku, sjajne asistente i suradnike, otvarao trajno nove projekte istraživanja i istodobno prometejskom snagom u kontinuitetu, znanstvenim metodama, odgovarao na najaktualnija životna pitanja šumarske operative. Nema područja u gospodarenju šumama, a svaki zahvat u šumi nužno mora biti uzgojni zahvat, u kojem naš prof. Matić nije ostavio trag. Odgovorio je na svaki uzgojni zahvat njege šuma, na intenzitete proreda, na tehnologiju prirodne obnove svih naših šuma, od hrasta lužnjaka, preko prebornih šuma bukve i jele, do me- 427 |