DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Prof. dr. sc. SLAVKU MATICU DODIJELJEN POČASNI DOKTORAT
(Dr. Honoris Causa) MENDELOVOG POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKOG


SVEUČILIŠTA U BRNU


S ponosom i radošću objavljujemo štovanim čitateljima
Šumarskoga lista kako je dr. se. Slavku Maticu,
sveučilišnom profesoru uzgajanja šuma na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dodijeljeno znanstveno
priznanje doktora poljoprivredno šumarskih
znanosti honoris causa na Mendelovom poljoprivred-
no-šumarskom sveučilištu u Brnu. Svečana dodjela tog
visokog priznanja bila je u auli Rektorata poljoprivred-
no-šumarskog sveučilišta, 13. lipnja 2000. godine.


Donosimo tekst odluke o dodjeli priznanja:


Znanstveno vijeće Poljoprivredno-šumarskog sveučilišta
u Brnu na sjednici od 8. listopada 1999. godine
odlučilo je na temelju priznatih znanstvenih radova, a
za osobito značajnu ulogu u znanosti i istraživanju, dodijeliti
prof. dr. sc. Slavku Maticu znanstveno priznanje


DOKTORA POLJOPRIVREDNO


ŠUMARSKIH ZNANOSTI Honoris Causa


Prijedlog je potekao od dekana šumarskog i drvarskog
fakulteta prof. dr. sc. Ladislava S1 o n e k a kojega
je prihvatilo Znanstveno vijeće šumarskoga fakulteta,
Znanstveno vijeće poljoprivredno-šumarskoga fakulteta
sveučilišta i Ministarstvo znanosti i kulture Republike
Češke.


I ovom prilikom podsjećamo čitatelje na životni put
uvaženog profesora. Prof. dr. sc. Slavko Matić rođenje
20. siječnja 1938. u Livnu. Pučku školu i gimnaziju pohađao
je u obiteljskom zavičaju, Kninu. Diplomirao je
na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962.
godine. Od 1963. godine asistent je na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu iz predmeta Uzgajanje
šuma.


Magistrirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu
1972. godine obranivši temu pod naslovom "Prirodno
pomlađivanje kao faktor strukture sastojine u šumama
jele s rebračom" (Blechno-Abietetum Horv.).


Doktorirao je 1980. godine na istom fakultetu iz područja
uzgajanja šuma i ekologije, obranivši temu pod naslovom
"Utjecaj ekoloških i strukturnih čimbenika
na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i
bukve u Gorskom kotaru".


Za redovitog profesora izabran je 1986. godine. Godine
1991. pozitivno mu je ocijenjen petogodišnji rad i
ponovno je biran u isto zvanje. Područje njegova znanstvenoga
rada je unutar grane uzgajanja šuma i hortikulture,
ogranaka uzgajanje prirodnih šuma, šumske kulture
i plantaže te šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo.


Boravio je na studijskim boravcima na Šumarskom
fakultetu u Brnu 1965. godine, Institutu za geobotaniku
Petrogradskog Sveučilišta i na Šumarskom fakultetu u
Zvolenu. Osim toga u više navrata boravio je u znanstvenim
i stručnim ustanovama šumarske i ekološke provenijencije,
kao na primjer Firenca, Zürich, Rasttat, Bruxelles,
Sopron, Oslo, Solun, Atena, Lvov, Istanbul i dr.


Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske od 28.
svibnja 1996. godine odlikovanje za dostignuća u znanosti
Redom Danice Hrvatske s likom Ruđcra Boško-
vića, a za dostignuća u privredi Redom Danice Hrvatske
s likom Blaža Lorkovića.


425




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Do danas je obnašao sljedeće značajnije funkcije te
obavljao znanstvene i stručne aktivnosti: dva puta je
bio dekan Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, a u tri mandata
prodekan, jedan je od osnivača Hrvatskoga ekološkog
društva, bio je povjerenik za niske šume u
IUFRO organizaciji.


Danas obnaša sljedeće značajnije funkcije: predsjednik
je Akademije šumarskih znanosti, predsjednik je
Hrvatskoga šumarskog društva, podpredsjednik je Savjeta
za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti, predstavnik je Hrvatske u
IUFRO međunarodnom odboru, član Državnog savjeta
za zaštitu prirode, zamjenik predsjednika stručnog povjerenstva
za dodjelu državnih nagrada za znanost u
području biotehničkih znanosti, član stručnog tima za
provedbu Helsinških rezolucija i voditelj za Rezoluciju
Hl-Smjernice za potrajno gospodarenje europskim
šumama, predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskog
fakulteta u Zagrebu i predsjednik Povjerenstva
za zaštitu prirodne baštine.


U svom znanstvenom radu na orginalan način
riješio je intenzitet proreda u regularnim šumama; afirmirao
u šumarskoj struci trajno opredjeljenje za prirodno
pomlađivanje, prirodnu strukturu i prirodne, raznolike
i stabilne šume; predložio novi pristup u gospodarenju
niskim šumama (panjačama); definirao ulogu
pionirskih vrsta drveća bjelogorice i crnogorice kod
povratka prirodnih šuma na degradiranim staništima;
dao prijedlog o uzgajanju kontejnerskih sadnica hrastova
s posebnim naglaskom na vrstu kontejnera, supstrat
i vrijeme sadnje; odredio optimalan broj biljaka i
količinu sjemena za prirodnu i umjetnu obnovu te po-
šumljavanje; prezentirao novi pristup u gospodarenju
ritskim šumama Podunavlja i Podravine; dao originalno
rješenje kod izlučivanja sjemenskih sastojina i sje-
menarske politike glavnih vrsta drveća; aktivno sudjelovao
u organizaciji Javnog poduzeća "Hrvatske šume"
p.o. Zagreb (član U.O. i dr.


Objavio je 107 znanstvenih i 32 stručna rada u domaćim
i inozemnim časopisima, koautor je u četiri monografije
iz područja šumarstva, uredio knjigu tiskanu
povodom proslave 100. obljetnice Sveučilišne šumarske
nastave u Zagrebu, sudjelovao na većem broju
znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, izradio veći
broj elaborata za potrebe šumarstva, vodoprivrede i dr.


Bio je mentor preko 70 diplomskih radova, 10 magistarskih
radova i dvije disertacije obranjene na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu. Član je većeg broja povjerenstava
za obranu doktorskog i magistarskog rada u
zemlji i disertacije na Šumarskom fakultetu u Zvolenu.


Sudjelovao je u mnogim organizacijskim odborima
znanstvenih skupova, a isto tako na brojnim znanstvenim
skupovima u zemlji i inozemstvu.


Na svečanosti dodjele visokog priznanja uvaženom
profesoru bili su nazočni dekan Šumarskoga fakulteta u


Zagrebu, prof. dr. sc. Joso Vukelić, asistenti rar. sc. Milan
Oršanić i mr. se. Igor Anić, tajnik Hrvatskoga šumarskog
društva Hranislav Jakovac, dipl. ing., a posebni
gosti iz Javnog poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb
bili su Mirko Kovačev, dipl. ing., Ivan Tarnaj,
dipl. ing. i Tomislav Starčević, dipl. ing.


Prigodom dodjele priznanja prof. dr. se. Slavko
Matić održao je govor, čiji tekst u cijelosti prenosimo.


Štovani gospodine Rektore, štovani gospodine Prorektore,
štovani gospodine Dekane Šumarskog i drvno-
tehnološkog fakulteta u Brnu, štovani gospodine ambasadore
Republike Hrvatske u Češkoj Republici, štovana
gospođo Kulturni ataše Republike Hrvatske u Češkoj
Republici, poštovani gospodine Dekane Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, poštovane dame i
gospodo, drage kolege i prijatelji!


S velikim ponosom i posebnim zadovoljstvom prihvaćam
danas veliku čast koju ste mi ukazali dodjelom
počasnog doktorata znanosti Mendelovog poljopri-
vredno-šumarskog sveučilišta u Brnu.


Posebno sam ponosan jer znam da je Češka Republika
kolijevka šumarstva svijeta i Europe s dugom
tradicijom u gospodarenju šumama i vrlo poznatom i u
svijetu priznatom šumarskom znanošću. Te činjenice
potvrđuju Vaše šume, visoki stupanj razvijenosti Vaše
šumarske prakse, osamđesetgodišnja tradicija kontinuirane
sveučilišne šumarske nastave i znanosti, koja
se razvijala i razvija na ovom Vašem Sveučilištu i Fakultetu,
ovdje u Brnu. Svoju zahvalnost želim posebno
izraziti Vama gospodine rektore i sveučilišnom senatu,
Vama gospodine dekane šumarskog fakulteta i vašem
znanstvenom vijeću, Ministarstvu koje je odobrilo i podržalo
Vaš prijedlog i svima onima koji su Vaš prijedlog
odobrili i podržali.


Čast počasnog doktorata doživljavam kao veliko
priznanje za svoj znanstveni i nastavni rad na području
šumarske znanosti i nastave, a posebno uzgajanja šuma.
Isto tako osjećam veliku obvezu i odgovornost prema
Vašem Sveučilištu, a posebno prema Fakultetu šu-


426




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 69     <-- 69 -->        PDF

marstva i drvne tehnologije, gdje sam već
davne 1965. godine boravio na jednomjesečnom
studijskom boravku u Katedri za
zakladane lesa, te stekao važna saznanja
o šumarskoj znanosti općenito, a posebno
o šumarskoj znanosti i šumarstvu Češke
Republike. Ta obveza i odgovornost mi
nalažu da po drugi puta izrazim svoje
obećanje da ću se boriti za znanstvenu istinu,
posebice onu koja ide u prilog unapređenju
šuma i šumarstva, kako moje
domovine Hrvatske, tako i Vaše uvažene
države Češke Republike, a to znači i cijele
Europe pa i šire, znajući i ponoseći se s
tim da moja domovina stvarno i formalno,
sigurno i zaslužno ulazi u europsku
obitelj, u koju je povijesno, kulturno i
civilizacijski uvijek pripadala.


Sreća je što pravo šumarstvo, a šume posebno ne
poznaju i ne priznaju nikakve granice. Tako je u šumarskoj
struci bilo i u prošlosti kada su granice bila velika
prepreka, tako je i danas kada su one puka formalnost, a
siguran sam da će tako biti i u buduće, kada ih s administrativnog
stajališta neće ni biti.


Šumarska struka i znanost nije nikada priznavala formalne
prepreke, a šuma nas je inspirirala i hrabrila da ih
svladavamo zbog općeg, ljudskog interesa i zbog ljubavi
za šume, toga najsloženijeg ekosustava na svijetu, koji
svakom čovjeku i svim narodima osigurava temeljne životne
uvjete. Kao što nismo priznavali granice u šumama
i šumarstvu tako smo uvijek podržavali prave prijateljske
odnose između naših naroda, posebno zbog zajedničke
povijesti, a uvjeren sam i bolje budućnosti.


Upravo je to jedan od razloga što se danas nalazim
na ovom uvaženom mjestu, na Vašem Sveučilištu, i primam
odličje koje je za mene i obveza za nastavak zajedničkog
rada u gospodarenju šumama, posebno šumama
hrasta lužnjaka. Vjerujem da će naš zajednički rad i
suradnja posebno u šumama slavonskoga hrasta lužnjaka
kod nas u Hrvatskoj i moravskim lužnjakovim šumama
sa značajnim središtem u šumskom gospodarstvu
u Židlahovicama i znanstvenim institucijama u
Brnu i dalje, davati dobre rezultate na unapređenju gospodarenja
šumama hrasta lužnjaka, koje u vašem šumarstvu,
kao i u šumarstvu Hrvatske, zauzimaju značajno
mjesto s gospodarskog, ekološkog i socijalnog
stajališta. Nadam se da za to postoje svi uvjeti.


Još jednom se najsrdačnije zahvaljujem na prijemu
i velikoj časti koju ste ukazali meni osobno,
mome Šumarskom fakultetu u Zagrebu i mojoj domovini
Hrvatskoj.


Sukladno propisanoj proceduri i običajima koji vladaju
prilikom dodjele počasnog doktorata bit ću slobodan
ukratko iznijeti temeljna načela gospodarenja


šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u kojima se nalazi
ijedan dio rezultata mojih istraživanja, a uvjeren sam
da se oni u većem dijelu mogu primijeniti u šumama
hrasta lužnjaka u Češkoj (sljedilo je predavanje).


Tomislav Starčević, dipl. ing., održao je u ime gostiju
iz Javnog poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb
sljedeći govor.


Poštovani gospodine rektore, poštovani profesori,
dragi naš profesore Slavko Maticu, dame i gospodo,
kolegice i kolege !


Lijepo je danas i ovdje u Češkoj, u ovom lijepom
Brnu biti hrvatskim šumarom i Hrvatom. Ponos je to i
čast za hrvatsku šumarsku znanost, našu šumarsku
struku i za našu domovinu. Nas nekoliko šumara iz
Hrvatske, došlo je danas svojom nazočnošću svjedočiti
činu promoviranja našeg uvaženog profesora uzgajanja
šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof,
dr. sc. Slavka Matica počasnim doktorom šumarskih
znanosti Sveučilišta u Brnu. Nema šumara u Hrvatskoj
koji nije bio student, suradnik u terenskim istraživanjima
ili prijatelj doajena hrvatskog uzgajanja šuma prof,
dr. sc. Slavka Matica.


Snaga, veličina duha, ljubav i zanos kojim prof. Ma-
tić gradi i kao misionar pronosi stručnu i znanstvenu
misao nadilazi mogućnosti prosječnog čovjeka. Svim
svojim bićem gradio je nastavu iz predmeta uzgajanje
šuma na Šumarskom fakultetu, okupljao šumarsku
struku, sjajne asistente i suradnike, otvarao trajno nove
projekte istraživanja i istodobno prometejskom snagom
u kontinuitetu, znanstvenim metodama, odgovarao
na najaktualnija životna pitanja šumarske operative.
Nema područja u gospodarenju šumama, a svaki
zahvat u šumi nužno mora biti uzgojni zahvat, u kojem
naš prof. Matić nije ostavio trag. Odgovorio je na svaki
uzgojni zahvat njege šuma, na intenzitete proreda, na
tehnologiju prirodne obnove svih naših šuma, od hrasta
lužnjaka, preko prebornih šuma bukve i jele, do me-


427