DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 15 <-- 15 --> PDF |
PREGLEDNl ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 7-8, CXXIV (2000), 373-383 UDK 630* 165 + 188 + 232.3 PRIMJENA GlS-a U RAZDIOBI NA ŠUMSKE SJEMENSKE JEDINICE APLICATION OF GIS IN FOREST SEED UNITS DIVISIONS Marina POPIJAČ*, Miljenko VREBČEVIĆ** SAŽETAK: Slijedeći novi pristup šumarstvu u Europi, osjetila se potreba da se i u Republici Hrvatskoj izradi podjela teritorija šuma i šumskog zemljišta na sjemenske jedinice. Komisija za znanstveno-istraživački rad na 9. sjednici 9. prosinca 1993. godine imenovala/e Komisiju za rajonizaciju, koja je izradila program "Šumski sjemenski rajoni u Hrvatskoj ". Tako su izdvojene sjemenske jedinice (rajoni) za 19 vrsta drveća i to: hrast lužnjak (Quercus robur L.), hrast kitnjak (Quercus petraea Liebl), hrast crniku (Qercus ilex L.), hrast medunac (Quercus pubescens Thuili), običnu bukvu (Fagus sylvatica L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Wahl.), obični ili bijeli jasen (Fraxinus excelsior L.), crnu johu (Alnus glutinosa Garth. (Z.)), bijelu vrbu (´Salix alba L.), topole (Populus nigra L.) i njezine hibride, običnu jelu (Abies alba Mili), običnu smreku (Picea abies L. (Karsten)), obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bor (Pinus nigra Arnold), alepski bor (Pinus halepensis Mili.), brucijski bor (Pinus brutia Ten.), čempres (Cupressus sempervirens L.), aloktone vrste: američki borovac (Pinus strobus L.), europski ariš (Larix decidua Mili.) i zelenu dugla- ziju (Pseudotsuga menziesii Mirb. (Franco)), primorski bor (Pinus pinaster Ait.). Poslije podjele na sjemenske jedinice, pristupilo se povezivanju postojećih podataka u GIS. Kao rezultat dobili smo točne karte za zadane vrste drveća i očekuje se da će taj projekt saživjeti sa šumarskom praksom. Primjenom novih tehnologija u šumarskoj znanosti otvaraju se nove mogućnosti rješavanja problema te se olakšava upravljanje postojećim informacijama. Ovaj rad samo je početak jednog novog pristupa manipuliranja podacima koji treba nastaviti detaljnijom digitalizacijom, kako bi se dobile što točnije informacije. K Ij u č n e r ij e č i : razdioba (rajonizacija) šuma Republike Hrvatske, sjemenska područja (oblasti), zone i jedinice (rajoni), baze podataka, GIS (Geografski informacijski sustav), karte, novi pristup korištenja podataka. Introduction 1. UVOD Tradicija šumarstva se u našoj zemlji njeguje putem šumara kroz povijest, te su oni ti koji su zaslužni za očuvanje velikih šumskih bogatstava. Danas u Republici Hrvatskoj imamo 2 485 610,51 ha površina šuma i šumskih zemljišta, koje su pretežito prirodne ili bliske prirodnima. Da bismo održali postojanost naših šuma i prirodnu raznolikost, moramo se pridržavati i ciljeva gospodarenja koji su nam zadani, a to su: * Mr. sc. Marina Popijač, dipl. ing. šum., ** Miljenko Vrcbčević, ing. geogezijc. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb osigurati postojanost ekosustava održavati i poboljšati općekorisne funkcije šuma napredno i potraj no gospodariti. Dobro i uspješno gospodarenje ponajprije se ogledava u postupcima prema šumi, koji u skladu s čimbenicima proizvodnje izravno utječu na kvalitetu naših sastojina. Koraci koji bi slijedili trend modernog gospodarenja, zahtijevaju i razvoj sjemenske proizvodnje. U mnogim europskim zemljama provedena je razdioba teritorija na manje jedinice, kako bi se kontrolirala manipulacija šumskim sjemenom. 373 |