DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 128     <-- 128 -->        PDF

U raspravi koja je uslijedila na kraju programa, svoja
zapažanja, misli i prijedloge iznijeli su brojni eminentni
stručnjaci s područja zaštite prirode i okoliša,
koji već duži niz godina prate stanje ekosustava Žutice,
kao i šireg područja.


Da će se i nadalje vrlo strogo pratiti stanje ekosustava
Žutice uz uključivanje većeg broja mladih ekologa
uz primjenu novih tehničkih dostignuća, jamči Program
GLOBE, koji je iznijet i vrlo učinkovito predstavljen
u sklopu završne rasprave.


Prijedlog projekta "Praćenje stanja i promjena u
okolišu u područjima iskorištavanja prirodnih resursa"
u okviru Programa GLOBE, predviđa u I fazi uključivanje
kao nositelje projekta srednju školu "Ivan Švear"


iz Ivanić Grada, INA- Naftaplin i Hrvatsko ekološko
drušvo, u suradnji s poduzećima "Hrvatske šume" i
"Hrvatske vode", a u kasnijoj fazi bi se uključile i osnovne
i srednje škole iz ostalih gradova uz Lonjsko polje,
koje su uključene u GLOBE program.


Pored ostalih djelatnosti na kraju je predstavljeno i
lovno gospodarenje u državnom lovištu "ŽUTICA", u
kojem je ovlaštenik prava lova lovačko društvo "Fazan"
Topolje, čiji su članovi i ovom prilikom svojim sudjelovanjem
i aktivnostima pomogli da cjelokupni program
završi s ugodnim druženjem u lijepom ambijentu
lovačke kuće Hrastilnica.


M. Glavaš, M. Grubešić,
V. Kušan, B. Prpić


EKOLOŠKA PROBLEMATIKA SUME ŽUTICA


Šumu "Žutica", kao i istoimenu gospodarsku jedinicu
čini kompleks od 6000 ha šuma, kojima gospodari
javno poduzeće "Hrvatske šume", Uprava šuma Zagreb,
šumarija Novoselec.


Smještena je u savskoj nizini u blizini Ivanić-Grada
na samome ulasku u Lonjsko polje.


Ove vrijedne šume obrasle su stablima hrasta lužnjaka,
poljskoga jesena, običnog graba, te crne johe.


Izvorni utjecaj čovjeka u ekosustavu područja Žutice
svodio se nekada isključivo na iskorištavanje šume,
te držanje stoke u šumi. Danas je slika drukčija.


Dio toga svakako treba pripisati globalnom utjecaju
čovjeka na prirodu (rad velikih industrijskih postrojenja,
primjena ekološki nepodobnih tvari, te ukupno negativno
djelovanje na zrak, vodu i tlo). Sve to odražava
se pojavom kiselih kiša, promjenom ozonskog omotača
ili povećanjem radioaktivnosti. U atmosferi se pojavljuju
posljedice izgaranja ogromnih količina fosilnih
goriva, nuklearnih eksplozija ili izgaranja nafte na naftnim
poljima ili u tankerskim katastrofama. Jedna od novijih
teza kao globalni uzrok propadanja šuma navodi
zasićenost zemaljskog omotača ogromnom količinom
radio valova visokih frekvencija.


Lokalni utjecaji čovjeka u Žutici zasnovani su na činjenici
kako je na tom mjestu otkriveno najveće nalazište
nafte u Hrvatskoj, tako daje do sada nabušeno 276
bušotina, što čini oko 6,3 posto ukupne šumske površine
pod objektima INA-Naftaplina. Time nastaju značajne
prenamjene u prostoru.


Utjecaj proizvodnje nafte i plina pratio je dipl. ing.
Nenad Vorel (mentor prof dr. sc. Branimir Prpić) u svom
diplomskom radu. Izabrane su 22 bušotine kao 10% uzorak
za utvrđivanje oštećenosti stabala.


Rezultati mjerenja i ocjene ukazuju da su stabla hrasta
lužnjaka uz bušotine oštećena 49 posto više, a 100 m


udaljena od bušotine 36 posto više od prosjeka oštećenosti
te vrste u Hrvatskoj.


Mogući uzroci oštećenja su sljedeći:


1. promjena mikroklimatskih prilika u šumi,


2. moguća promjena režima podzemnih voda,


3. promjena režima površinskih voda,


4. nesavjesno ispuštanje neekoloških tvari u okoliš.
(To je ponajprije ispuštanje sumporovodika koji
se izdvaja iz plina u postrojenju Etan u zrak).
Uz to, aktivno korištenje objekata INA - Naftaplina,


u šumi nastaje dodatno opterećenje za šumske zajednice
prometom motornih vozila, korištenjem toplinske, električne
energije, te različitim mehaničkim postupcima.
Posljedica su pojava ispušnih plinova, buka i vibracije.


Korištenjem različitih sredstava i medija kod bušenja,
proizvodnje i remonta moguće je izlijevanje štetnih
i opasnih tvari u okoliš. To su goriva, maziva i primijenjena
kemijska sredstva.


Izravan utjecaj na okoliš nastaje pojavom akcidentnih
stanja kao što su erupcije bušotina, požari i pucanje
cjevovoda za transport kapljivih medija.


Pucanja cjevovoda su najznačajniji izravni negativni
utjecaji na okoliš.


Posljedice su istjecanja iz cjevovoda u šumsko područje,
gdje nafta kao totalni dendrocid izaziva sušenje
drveća i uništava ukupnu floru. Od nedavno u naftovodima
prevladava slana voda (50-90%) koja je vrlo nepraktična
za sanaciju, budući da ona vrlo brzo prodire u
tlo i tako onemogućava sanaciju. Posljedice su za okoliš
znatno veće, a uz sve dolazi i do zagađenja podzemne
vode.


Periodično plavljenje (Žutica služi kao retencija)
dovodi do većih oštećenja površine u svim navedenim
slučajevima.


486