DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 128 <-- 128 --> PDF |
U raspravi koja je uslijedila na kraju programa, svoja zapažanja, misli i prijedloge iznijeli su brojni eminentni stručnjaci s područja zaštite prirode i okoliša, koji već duži niz godina prate stanje ekosustava Žutice, kao i šireg područja. Da će se i nadalje vrlo strogo pratiti stanje ekosustava Žutice uz uključivanje većeg broja mladih ekologa uz primjenu novih tehničkih dostignuća, jamči Program GLOBE, koji je iznijet i vrlo učinkovito predstavljen u sklopu završne rasprave. Prijedlog projekta "Praćenje stanja i promjena u okolišu u područjima iskorištavanja prirodnih resursa" u okviru Programa GLOBE, predviđa u I fazi uključivanje kao nositelje projekta srednju školu "Ivan Švear" iz Ivanić Grada, INA- Naftaplin i Hrvatsko ekološko drušvo, u suradnji s poduzećima "Hrvatske šume" i "Hrvatske vode", a u kasnijoj fazi bi se uključile i osnovne i srednje škole iz ostalih gradova uz Lonjsko polje, koje su uključene u GLOBE program. Pored ostalih djelatnosti na kraju je predstavljeno i lovno gospodarenje u državnom lovištu "ŽUTICA", u kojem je ovlaštenik prava lova lovačko društvo "Fazan" Topolje, čiji su članovi i ovom prilikom svojim sudjelovanjem i aktivnostima pomogli da cjelokupni program završi s ugodnim druženjem u lijepom ambijentu lovačke kuće Hrastilnica. M. Glavaš, M. Grubešić, V. Kušan, B. Prpić EKOLOŠKA PROBLEMATIKA SUME ŽUTICA Šumu "Žutica", kao i istoimenu gospodarsku jedinicu čini kompleks od 6000 ha šuma, kojima gospodari javno poduzeće "Hrvatske šume", Uprava šuma Zagreb, šumarija Novoselec. Smještena je u savskoj nizini u blizini Ivanić-Grada na samome ulasku u Lonjsko polje. Ove vrijedne šume obrasle su stablima hrasta lužnjaka, poljskoga jesena, običnog graba, te crne johe. Izvorni utjecaj čovjeka u ekosustavu područja Žutice svodio se nekada isključivo na iskorištavanje šume, te držanje stoke u šumi. Danas je slika drukčija. Dio toga svakako treba pripisati globalnom utjecaju čovjeka na prirodu (rad velikih industrijskih postrojenja, primjena ekološki nepodobnih tvari, te ukupno negativno djelovanje na zrak, vodu i tlo). Sve to odražava se pojavom kiselih kiša, promjenom ozonskog omotača ili povećanjem radioaktivnosti. U atmosferi se pojavljuju posljedice izgaranja ogromnih količina fosilnih goriva, nuklearnih eksplozija ili izgaranja nafte na naftnim poljima ili u tankerskim katastrofama. Jedna od novijih teza kao globalni uzrok propadanja šuma navodi zasićenost zemaljskog omotača ogromnom količinom radio valova visokih frekvencija. Lokalni utjecaji čovjeka u Žutici zasnovani su na činjenici kako je na tom mjestu otkriveno najveće nalazište nafte u Hrvatskoj, tako daje do sada nabušeno 276 bušotina, što čini oko 6,3 posto ukupne šumske površine pod objektima INA-Naftaplina. Time nastaju značajne prenamjene u prostoru. Utjecaj proizvodnje nafte i plina pratio je dipl. ing. Nenad Vorel (mentor prof dr. sc. Branimir Prpić) u svom diplomskom radu. Izabrane su 22 bušotine kao 10% uzorak za utvrđivanje oštećenosti stabala. Rezultati mjerenja i ocjene ukazuju da su stabla hrasta lužnjaka uz bušotine oštećena 49 posto više, a 100 m udaljena od bušotine 36 posto više od prosjeka oštećenosti te vrste u Hrvatskoj. Mogući uzroci oštećenja su sljedeći: 1. promjena mikroklimatskih prilika u šumi, 2. moguća promjena režima podzemnih voda, 3. promjena režima površinskih voda, 4. nesavjesno ispuštanje neekoloških tvari u okoliš. (To je ponajprije ispuštanje sumporovodika koji se izdvaja iz plina u postrojenju Etan u zrak). Uz to, aktivno korištenje objekata INA - Naftaplina, u šumi nastaje dodatno opterećenje za šumske zajednice prometom motornih vozila, korištenjem toplinske, električne energije, te različitim mehaničkim postupcima. Posljedica su pojava ispušnih plinova, buka i vibracije. Korištenjem različitih sredstava i medija kod bušenja, proizvodnje i remonta moguće je izlijevanje štetnih i opasnih tvari u okoliš. To su goriva, maziva i primijenjena kemijska sredstva. Izravan utjecaj na okoliš nastaje pojavom akcidentnih stanja kao što su erupcije bušotina, požari i pucanje cjevovoda za transport kapljivih medija. Pucanja cjevovoda su najznačajniji izravni negativni utjecaji na okoliš. Posljedice su istjecanja iz cjevovoda u šumsko područje, gdje nafta kao totalni dendrocid izaziva sušenje drveća i uništava ukupnu floru. Od nedavno u naftovodima prevladava slana voda (50-90%) koja je vrlo nepraktična za sanaciju, budući da ona vrlo brzo prodire u tlo i tako onemogućava sanaciju. Posljedice su za okoliš znatno veće, a uz sve dolazi i do zagađenja podzemne vode. Periodično plavljenje (Žutica služi kao retencija) dovodi do većih oštećenja površine u svim navedenim slučajevima. 486 |