DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 126     <-- 126 -->        PDF

Prijedlog gospodina Varićaka je da se koriste dvije posude
(jedna veća poput lavora i druga manja poput lonca
u koju će se moći uroniti rogovlje). Obje posude se
navlaže vodom, veća iznutra, a manja izvana i iznutra.
Veća posuda se vagne prazna i zapiše se težina u gramima,
manja posuda se stavi potom u veću i napuni vodom
do samog vrha koliko može držati površinska napetost
vode a da se ne prelije. Potom se u manju posudu
napunjenu vodom uroni rogovlje kako je propisano do
donjeg ruba ruža. Za volumen uronjenih rogova bit će
preliveno vode u veću posudu, ta se posuda zajedno s
vodom vagne i razlika u težini predstavlja volumen ro-
govlja. Ta je metoda točnija od primjene spomenutog
čimbenika.


Razriješeno je pitanje koji postotak odbiti na težinu
rogovlja punorožaca u koliko nije proteklo od odstrela
do ocjene najmanje tri mjeseca.


Uz postojeću propisanu opremu za ocjenjivanje trofeja,
sudionici tečaja imali su prilike vidjeti i neke in-


OBILJEŽEN 5. lipanj - SVJE


Povodom obilježavanja svjetskog dana zaštite okoliša
5. lipnja 2000., održanje u Žutici kraj Ivanić Grada
na području istoimenog naftnog polja, gospodarske jedinice,
retencije i lovišta, znantveno - stručni skup pod
naslovom NAFTA - ŠUMA - VODA, posvećen ovome
danu, a u zajedničkoj organizaciji Hrvatskog ekološkog
društva, Ina - Naftaplina i Hrvatskih voda. Suorganizatori
su bili Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Javno poduzeće "Hrvatske šume" i Hrvatsko šumarsko
društvo.


Pokrovitelji ovoga skupa bili su Ministarstvo zaštite
okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske i
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske


strumente koji olakšavaju mjerenje, primjerice opsege
kuka divokoze, opsege brusača kod vepra ili pak ravnala
kojima se istovremeno može mjeriti visina i raspon
kuka divokoze odnosno divojarca.


Među prijedlozima za ocjenjivanje trofeja ističe se
prijedlog da bi trebalo na popis trofeja uvrstiti i lubanju
čaglja, s obzirom da ga u Hrvatskoj ima u znatnom broju,
i daje lovna divljač kod nas kao i u drugim europskim
zemljama. Na taj prijedlog gospodin Varićak je
pozitivno reagirao i dao upute koji je postupak potrebno
provesti da bi CIC usvojio takav prijedlog.


Nakon izlaganja, odnosno na kraju predviđenog
programa, nazočnima su podijeljene diplome o polaže-
nju tečaja, kao potvrda i kao uspomena na ugodan i koristan
susret s vodećim stručnjakom u CIC-u, zaduženim
za trofeje i izložbe.


Doc. dr. se. Marijan Grubešić


Kl DAN ZAŠTITE OKOLIŠA


Svrha skupa bila je okupiti stručnjake koji se bave
problematikom zaštite okoliša iz glavnih grana privrednih
djelatnosti, koje na području Žutice provode svoje
aktivnosti. Tako su se u ugodnom ambijentu i ležernoj
atmosferi u zajedničkom društvu okupili stručnjaci i
djelatnici Hrvatskih šuma, Ina - Naftaplina, INE, Hrvatskih
voda, izaslanstva Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva na čelu s pomoćnikom ministra, Ministarstva
zaštite okoliša i prostornog uređenja i Ministarstva
gospodarstva. Skupu su bili nazočni i brojni članovi
Hrvatskog ekološkog društva, znanstvenih i prosvjetnih
institucija, aktivisti programa GLOBE te lovci koji
su bili aktivno uključeni u organizaciju programa.


Ovo je prvi susret ove vrste na kojem se prezentirala
aktivnost svake pojedine privredne grane, posebice u
cilju zaštite okoliša, odnosno otklanjanja štetnih utjecaja
u sklopu vlastitih zahvata na ekosustav Žutice i šireg
područja.


Za skup je pripremljen zbornik referata koji sadržava:
Špirić, Z., Turčinec, I. i Trupčevi ć, M.:
Proizvodnja nafte i zaštita okoliša na naftnom polju
Žutica, Baričević, D.: Ekološko-vegetacijska
promjena u šumskim zajednicama na području GJ
Žutica, Grubešić, M. i Kušan, V: Dabar - novi
stanovnik ekosustava Žutice, Grubešić, M.: Divljač
i lovno gospodarenje u Žutici, Kratofil, L.,
Moškov, iRožić, I: Projekt obrane od poplava-
Srednja Posavina - Ugroženost od velikih voda,
Bašić, F.,Kisić, I.iMesić, M.: Stanje onečišćenja
tala teškim kovinama na širem području šume
Žutice, te opis projekta programa Globe: "Praćenje


484




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 127     <-- 127 -->        PDF

stanja i promjena u okolišu u područjima iskorištavanja
prirodnih resursa", čiji su nositelji srednja škola
"Ivan Švear" Ivanić Grad, INA-naftaplin i Hrvatsko
ekološko društvo.


Skup koji je imao značenje znanstvenog kolokvija
vodio je predsjednik Hrvatskoga ekološkog društva
(HED) prof. dr. se. Milan Glavaš. Skupu su nazočili
predstavnici pokrovitelja, organizatora i suorganizatora.
Osobno je bio nazočan ing. Željko Rendulić, pomoćnik
ministra za šumarstvo, koji je prigodnim govorom
pozdravio sudionike i ispričao ministra mr. Boži-
dara Pankretića. Predstavnici INE-naftaplina su
kao domaćini skup pozdravili i upoznali s ustrojem i
mjerama zaštite okoliša. Program se iza toga odvijao na
terenu šume Žutice.


Šuma Žutica je dobro izabran objekt za obilježavanje
Svjetskoga dana zaštite okolliša. Ona je ustvari dobar
primjer različitog suživota tri korisnika ovoga prostora:
šumarstva, vodoprivrede i tehnologa za pridobivanje
nafte. Tu su djelatnosti šumarstva i vodoprivrede
povezani uz zaštitu prirode, dok je INA-naftaplin onečišćivač
šumske vegetacije, šumskoga tla i vode.


Žutica je tipična i vrlo vrijedna prirodna nizinska
šuma površine oko 6.000 ha, sastavljena pretežito od
hrasta lužnjaka, znatno je osjetila negativan utjecaj korištenja
nafte na preko 200 bušotina unutar šume, ali isto
tako i korištenja retencije Žutica, posebno poslije velike
poplave rijeke Save 1964. godine. Spomenuti nepovoljni
utjecaji rezultirali su sušenjem preko milijun
m! stabala hrasta lužnjaka. Znatan nepovoljan utjecaj
često se ponavlja u posljednjem desetljeću kao posljedica
pucanja naftovodnih cijevi, a nafta, ali i slana voda,
dakle obje opasne za šumski ekosustav, mogu, a ponekad
i udu u ekološki profil šumskoga tla. Potankosti
o nepovoljnom utjecaju na šume govorili su upravitelj
Šumarije Novosclec, ing. Stjepan Štrban i ing. Nives
Farkaš-Topolnik, voditelj službe za ekologiji u
Upravi šuma Zagreb, čiji referat koji je održala na terenu,
dajemo u potpunosti. Mr. Petar J u rj e v i ć, voditelj
Službe za ekologiju "Hrvatskih šuma" isto tako bio je


nazočan kolokviju, što uz doministra za šumartvo ukazuje
na ozbiljnost kojom je šumarska struka shvatila
ovaj skup.


Ekološka svijest ulazi postupno u sve pore našega
društva, pa su danas i djelatnici INE-naftaplina znatno
osjetljiviji na zagađenje okoliša šume, surađuju sa šumarima
i djelomično primjenjuju svoje podzakonske
akte koji sadrže pravila o zaštiti okoliša prilikom crp-
ljenja nafte.


Stanje je danas bolje nego što je bilo prije. Pozdravlja
se suradnja s INOM u ostvarenju projekta rein-
trodukcijc dabra u Žuticu, koji vodi doc. dr. se. Marijan
Grubešić, što, međutim, ne može zamijeniti prijeko
potrebnu pozornost zaštite prilikom crpljenja nafte te
odlaganja otpada koji se pojavljuje uz tehnologije bušenja.


Smatramo kako je potrebno u projekt o stanju onečišćenja
tala teškim kovinama, koji istražuje Agro-
nomski fakultet u Zagrebu (Bašić i dr.), uključiti i tlo-
znanstvenike i druge potrebne znanstvenike šumare s
ciljem da se utvrdi učinak saniranja isplačnih jama i
daljnje mogućnosti korištenja toga supstrata za uzgoj
šumskoga drveća.


U cjelodnevnom programu predstavljeni su svi subjekti
koji djeluju na području Žutice, u kratkom izlaganju
te kroz pripremljene pisane materijale i postere.
U obilasku su upoznati dijelovi Žutice i na pojedinim
točkama prokomentirani određeni detalji. Na kraju je u
okviru zaključne rasprave iznijeta cjelokupna problematika
šume Žutica i aktivnosti na njenoj zaštiti.


Između ostalog u programu su ostvareni sljedeći sadržaji
(čime je u potpunosti izvršen planirani program):


Predstavljanje INE i njenih djelatnosti u Žutici


Predstavljanje projekta "Dabar u Hrvatskoj"


Gospodarenje vodama


Predstavljanje "Hrvatskih šuma"


Zaključna rasprava u lovačkoj kući I Irastilnica


Tijekom obilaska terena sudionici skupa su uz dijalog
dobili cjeloviti uvid u složenu problematiku gospodarenja
i zaštite ekosustava Žutice.


485