DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 119     <-- 119 -->        PDF

Emhart V., Gutierrez B., Olavc R.: Razjasniti
nepoznato. U članku se raspravlja o vrsti Notho-
fagus pumilio iz porodice Fagaceae. Domaći naziv za
to drvo je lenga, a mi bismo ga mogli nazvati pabuk-
vom. Šume pabukve imaju veliku važnost za južni dio
Čilea, gdje dobro uspjevaju, lako su dostupne i prohodne,
drvo je odlične kvalitete i vrlo traženo na stranom
tržištu. Zbog prekomjernih sječa u prošlosti došlo je postupno
do njihove degradacije, pa se uvidjelo da se ona
mora zaustaviti. U tu svrhu izrađen je projekt "Genetičko
poboljšanje pabukve u južnim regijama XI i XII".
U članku su izneseni podaci raznih autora o fenologiji
te vrste i njezinom razmnožavanju (razvoj cvijeta, ploda
i sjemena).


Iz rubrike "Zanimljivosti" saznajemo:


Otkrivena okamenjena šuma. U argentinskoj Pa-
tagoniji u blizini mjesta Dolovan pronađena su petrifi-
cirana stabla nekadašnje šume stara oko 58 milijuna godina,
koja je nestala kad je more prekrilo te krajeve.


Industrijska uporaba bambusa. Udruženje za tehnološka
istraživanja i Južno Sveučilište Čilea počeli su
raditi na projektu "Integralni razvoj i uporaba domaćih
i udomaćenih vrsta bambusa". Porodica Bambusaceae
sadrži ukupno 14 vrsta, a od domaćih, koje zauzimaju
oko 3,5 milijuna hektara, najpoznatije su dvije grupe:
quila i coigue. Prirodne sastojine tih bambusa pokrivaju
prostrana područja Anda, najviše na onim terenima
gdje je nekada bila šuma, te na čistinama i plješinama
nastalim nakon požara. Domaći se varijeteti ponešto razlikuju
od onih u tropima. Neki od tropskih varijeteta
mogli bi se uspješno uzgajati i u Čileu. Projektom se
predviđa podrška i pomoć iz Azije, posebno iz NR Kine,
i Međunarodne mreže za bambus i ratang (palme
penjačice iz rodova Calamus i Daemonothops).


CORFO i plan ARAUCO. S investicijom od 24
milijuna dolara uskoro će se realizirati projekt novog
drvnoindustrijskog postrojenja u vlasništvu čileansko-


Prije točno 65 godina u Zagrebu je osnovana
Gospodarska sloga, "najveća gospodarska ustanova hrvatskog
naroda", sa svrhom da podigne, očuva i unaprijedi
narodno gospodarstvo. Priliv članova u tu udrugu
bio je tako velik, da su se kroz kratko vrijeme pri njenoj
središnjici osnovali brojni odjeli za podizanje pojedinih
grana gospodarstva, pa tako i "odio za lov".


Hrvatski seljak organiziran u Gospodarsku slogu,
spoznavši "daje svoj na svome", svojski se zauzeo i za
unapređenje lova. Na poticaj seljaka zagrebačke okolice
18. listopada 1936. pri Gospodarskoj slozi osnovano
je Hrvatsko seljačko lovačko društvo (HSLD) "za
vanjski zagrebački kotar", a kroz iduće četiri godine
takva su društva već djelovala u gotovo pedesetak


kanadskog konzorcija For Action International - Moreno
Vial Ltda, na poticaj organizacije COFRO u
okviru plana ARAUCO za regionalni razvoj. Nova će
industrija imati kapacitet godišnje proizvodnje od
200.000 m3 prerađenog drva, prije svega vrata, prozora
i dijelova za namještaj.


Šumarska kompanija Terranova utrostručuje
prodaju. Ovo bi se povećanje trebalo ostvariti 2001.
godine, a prelazilo bi iznos od 300 milijuna dolara. Odnosi
se na projekte u Venezueli, Brazilu i SAD.


Zabrinutost zbog loše opskrbe papirom. Od siječnja
do srpnja 1999. cijene papira porasle su za 25 %,
što bi moglo imati loše posljedice za poduzeća koja za
svoje proizvode rabe 60 % uvoznog papira.


U rubrici "Publikacije" prikazuju se knjige:
"Čile. Krajobrazi Kraja svijeta"
"Potrajnost šumarstva u Čileu"
"Preliminarna mapa dezertifikacije u Čileu (po komunama)"


"Drvo: znanost i tehnologija".


Na zadnjoj stranici nalaze se pisma čitatelja. U jednome
od njih kritizira se članak pod naslovom "Čile u
frontalnom ratu protiv pustinje". Čitatelj, šef jedne
šumske uprave, primijećuje da je jedan od glavnih am-
bijentalnih problema na sjeveru Čilea širenje pustinje, a
ne sama pustinja ("desertification ", a ne "desierto ").
Pustinja je u Čileu dragocjeni elemenat u bogatom mozaiku
prirodnih ekosustava izvanredne ljepote. Stoga se
pustinja ne smije suzbijati, nego, naprotiv, zaštićivati,
ponekad i konzervirati. Ono što treba suzbijati jesu procesi
dezertifikacije i erozije nastali sinergističkim djelovanjem
čovjeka i prirode. Ovdje se radi o konceptualnom
nesporazumu zbog nejasnoća i neusklađenosti
ambijentalne terminologije, koja inače ima svoj vlastiti
rječnik i vlastiti jezik.


I. Mikloš


kotareva tadašnje Banske Hrvatske. Sve te lovačke
udruge, nakon što im je vlast potvrdila pravila, odmah
su se učlanile u Savez lovačkih društava Banovine
Hrvatske, preteču današnjeg Hrvatskog lovačkog
saveza, kojem su, uz prijepis pravila društva i iskaz svih
redovitih članova, bili dužni dostaviti iskaz upravnog i
nadzornog odbora te obraničkog suda, uz nepisano
pravilo da dužnost predsjednika društva obnaša "seljak
od pluga i motike". . _


Sa svrhom da bi i seljaku-lovcu bilo omogućeno da
pravilno shvati i provodi prava lova u nas, tadašnji referent
za lov pri Gospodarskoj slozi Tadija M i sura, na
poticaj samih seljaka, laća se posla napisavši prvi seljački
lovački priručnik, izdavši ga neposredno pred po-


ŠEZDESET GODINA SELJAČKE LOVAČKE ČITANKE


477




ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 120     <-- 120 -->        PDF

četak Drugog svjetskog rata (listopad 1940) pod imenom
Seljačka lovačka čitanka 1. dio*. Na 113 stranica
malog džepnog formata, reći će u predgovoru sam autor,
"gradivo u čitanci prikazano je na pučki način, a
svrha mu je da služi općem odgoju seljaka, kako bi postao
pravi i idealni lovac. Lovac koji će znati lov čuvati,
podizati i razumno iskorišćivati". Daje knjižica vrlo
dobro prihvaćena, posebno u redovima pučanstva kojem
je bila namijenjena, govori podatak daje do skorog
izlaženja sveobuhvatnog djela o lovstvu - Ccovićeva
"Lovstva" bila praktički rasprodana.


U Seljačkoj lovačkoj čitanci naći ćemo "svega po
malo". U poglavlju Kratki prikaz lova u prošlosti kao
crvena nit provlači se misao da bez obzira radilo se o
špiljskom životu čovjeka-lovca ili onoga iz rimskog
doba, odnosno postfrancuske revolucije iz 1848. "u nutrini
čovjeka ostala je vazda prisutna strast i želja za
lovom" Jednostavnim je riječima objašnjen regalni i
dominalni način lova, o kojima će se govoriti i u sljedećem
poglavlju pod naslovom Kratki pregled stanja lova


Drugi dio Seljačke lovačke čitanke, očito zbog nastupajućeg
Drugog svjetskog rata, nije nikad kasnije napisan ni izdan.


kod nas, s potpoglavljima Hrvatska i Slavonija, Dalmacija,
Vojvodina te Bosna i Hercegovina. Autor
zagovara dominalni (zakupni) način lova, koji se do sada
pokazao najboljim, a kojega su u to vrijeme imale sve
pokrajine osim Bosne i Hercegovine. U toj pokrajini i
dalje "vlada regalni način lova, po kojem je država naprosto
prisvojila pravo lova ... gdje se više lovi nego što
se divljač odgaja". Zahvaljujući dominalnom sustavu u
Banovini Hrvatskoj, zaključuje Mišura, gdje je uveden
zakupni sustav lova "imademo dovoljno lovne divljači".


Sljedećim trima kraćim lovačkim poglavljima, Je li
lov šport ili grana narodnog gospodarstva?, Štete od
divljači i Krivolovstvo, pokrenuta su vrlo osjetljiva pitanja
s kojima se sve više suočavao i sam seljak-lovac,
uvidjevši da lovstvo nije "mačji kašalj". Pri odgovoru
na prvo pitanje autor čitanke poslužio se Marinovi-
ćevim poimanjem privrednog značenja lovstva, po kojemu
već samo "prisustvo divljači (u dovoljnoj količini
i kvaliteti!) samo po sebi predstavlja izvor velikih materijalnih
i idealnih vrijednosti". Dok su štete od divljači
još uvijek "samo mali postotak onoj vrijednosti koju
dobivamo lovom od divljači", "krivolovstvo vode najgori
elementi, kojima se domaće i poljske poslove ne
raci raditi". Djeca krivolovca, koje ovaj vodi sa sobom,
otimaju se "domaćem i poljskom radu" postajući tako
opasna za osobnu sigurnost i tuđe vlasništvo.


Hrvatski seljački lovački pokret najopsežnije je poglavlje
čitanke. U njem je dan kraći prikaz osnivanja
HSLD-a, kojemu je zapravo cilj da omogući lov i seljaku
"na čijem se polju lovna divljač plodi i hrani". Tu su
date opširne upute za osnivanje HSLD-ava s primjerima
kako sazvati osnivačku skupštinu društva, kako sačiniti
dnevni red, zaključke, zapisnik ... te kako se učlaniti u
SLDB Hrvatske. Kako je već tada bila ozakonjeno posjedovanje
lovne karte, koju na temelju važećeg Zakona
o lovu iz 1931. godine nisu mogla dobiti lica "koja ne
poznaju baratanje lovačkim oružjem" u ovoj je čitanci u
njenom dodatku uz ostalo donesen integralni tekst
Zakona o držanju i nošenju oružja (iz 1929. g.).


Prema Seljačkoj lovačkoj čitanci, pod riječju "divljač"
podrazumijevamo "sve životinje koje čovjek još
nije pripitomio". Uz zaštićenu divljač (jelen, srna, di-
vokoza, muflon, kozorog, zec) zakon još poznaje dvije
kategorije divljači: nezaštićenu divljač i zvjerad (medvjed,
ris, divlja mačka, vuk). Uz tada nezaštićene sve
orlove, sokolove, škanjce, jastrebove, eje, lunje, sove,
vrane, čaplje, rode, gnjurce, vrance, čigre, galebove ...
diže nam se kosa na glavi pri pomisli da se tada od
dlakave divljači slobodno lovila i vidra i "morski medo"
(morska medvjedica)!


Lovidba na muflona trajala je tijekom studenog, na
jelena-mužjaka od 1.8. do 31. 12., na lopatara od I. 7.
do 31. 12., na srndaćaod 1. 5. do 30. 1 L, na zeca od 16.
9. do 15. 1., na tetrijeba gluhana tijekom travnja i svi-


478