DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Emhart V., Gutierrez B., Olavc R.: Razjasniti nepoznato. U članku se raspravlja o vrsti Notho- fagus pumilio iz porodice Fagaceae. Domaći naziv za to drvo je lenga, a mi bismo ga mogli nazvati pabuk- vom. Šume pabukve imaju veliku važnost za južni dio Čilea, gdje dobro uspjevaju, lako su dostupne i prohodne, drvo je odlične kvalitete i vrlo traženo na stranom tržištu. Zbog prekomjernih sječa u prošlosti došlo je postupno do njihove degradacije, pa se uvidjelo da se ona mora zaustaviti. U tu svrhu izrađen je projekt "Genetičko poboljšanje pabukve u južnim regijama XI i XII". U članku su izneseni podaci raznih autora o fenologiji te vrste i njezinom razmnožavanju (razvoj cvijeta, ploda i sjemena). Iz rubrike "Zanimljivosti" saznajemo: Otkrivena okamenjena šuma. U argentinskoj Pa- tagoniji u blizini mjesta Dolovan pronađena su petrifi- cirana stabla nekadašnje šume stara oko 58 milijuna godina, koja je nestala kad je more prekrilo te krajeve. Industrijska uporaba bambusa. Udruženje za tehnološka istraživanja i Južno Sveučilište Čilea počeli su raditi na projektu "Integralni razvoj i uporaba domaćih i udomaćenih vrsta bambusa". Porodica Bambusaceae sadrži ukupno 14 vrsta, a od domaćih, koje zauzimaju oko 3,5 milijuna hektara, najpoznatije su dvije grupe: quila i coigue. Prirodne sastojine tih bambusa pokrivaju prostrana područja Anda, najviše na onim terenima gdje je nekada bila šuma, te na čistinama i plješinama nastalim nakon požara. Domaći se varijeteti ponešto razlikuju od onih u tropima. Neki od tropskih varijeteta mogli bi se uspješno uzgajati i u Čileu. Projektom se predviđa podrška i pomoć iz Azije, posebno iz NR Kine, i Međunarodne mreže za bambus i ratang (palme penjačice iz rodova Calamus i Daemonothops). CORFO i plan ARAUCO. S investicijom od 24 milijuna dolara uskoro će se realizirati projekt novog drvnoindustrijskog postrojenja u vlasništvu čileansko- Prije točno 65 godina u Zagrebu je osnovana Gospodarska sloga, "najveća gospodarska ustanova hrvatskog naroda", sa svrhom da podigne, očuva i unaprijedi narodno gospodarstvo. Priliv članova u tu udrugu bio je tako velik, da su se kroz kratko vrijeme pri njenoj središnjici osnovali brojni odjeli za podizanje pojedinih grana gospodarstva, pa tako i "odio za lov". Hrvatski seljak organiziran u Gospodarsku slogu, spoznavši "daje svoj na svome", svojski se zauzeo i za unapređenje lova. Na poticaj seljaka zagrebačke okolice 18. listopada 1936. pri Gospodarskoj slozi osnovano je Hrvatsko seljačko lovačko društvo (HSLD) "za vanjski zagrebački kotar", a kroz iduće četiri godine takva su društva već djelovala u gotovo pedesetak kanadskog konzorcija For Action International - Moreno Vial Ltda, na poticaj organizacije COFRO u okviru plana ARAUCO za regionalni razvoj. Nova će industrija imati kapacitet godišnje proizvodnje od 200.000 m3 prerađenog drva, prije svega vrata, prozora i dijelova za namještaj. Šumarska kompanija Terranova utrostručuje prodaju. Ovo bi se povećanje trebalo ostvariti 2001. godine, a prelazilo bi iznos od 300 milijuna dolara. Odnosi se na projekte u Venezueli, Brazilu i SAD. Zabrinutost zbog loše opskrbe papirom. Od siječnja do srpnja 1999. cijene papira porasle su za 25 %, što bi moglo imati loše posljedice za poduzeća koja za svoje proizvode rabe 60 % uvoznog papira. U rubrici "Publikacije" prikazuju se knjige: "Čile. Krajobrazi Kraja svijeta" "Potrajnost šumarstva u Čileu" "Preliminarna mapa dezertifikacije u Čileu (po komunama)" "Drvo: znanost i tehnologija". Na zadnjoj stranici nalaze se pisma čitatelja. U jednome od njih kritizira se članak pod naslovom "Čile u frontalnom ratu protiv pustinje". Čitatelj, šef jedne šumske uprave, primijećuje da je jedan od glavnih am- bijentalnih problema na sjeveru Čilea širenje pustinje, a ne sama pustinja ("desertification ", a ne "desierto "). Pustinja je u Čileu dragocjeni elemenat u bogatom mozaiku prirodnih ekosustava izvanredne ljepote. Stoga se pustinja ne smije suzbijati, nego, naprotiv, zaštićivati, ponekad i konzervirati. Ono što treba suzbijati jesu procesi dezertifikacije i erozije nastali sinergističkim djelovanjem čovjeka i prirode. Ovdje se radi o konceptualnom nesporazumu zbog nejasnoća i neusklađenosti ambijentalne terminologije, koja inače ima svoj vlastiti rječnik i vlastiti jezik. I. Mikloš kotareva tadašnje Banske Hrvatske. Sve te lovačke udruge, nakon što im je vlast potvrdila pravila, odmah su se učlanile u Savez lovačkih društava Banovine Hrvatske, preteču današnjeg Hrvatskog lovačkog saveza, kojem su, uz prijepis pravila društva i iskaz svih redovitih članova, bili dužni dostaviti iskaz upravnog i nadzornog odbora te obraničkog suda, uz nepisano pravilo da dužnost predsjednika društva obnaša "seljak od pluga i motike". . _ Sa svrhom da bi i seljaku-lovcu bilo omogućeno da pravilno shvati i provodi prava lova u nas, tadašnji referent za lov pri Gospodarskoj slozi Tadija M i sura, na poticaj samih seljaka, laća se posla napisavši prvi seljački lovački priručnik, izdavši ga neposredno pred po- ŠEZDESET GODINA SELJAČKE LOVAČKE ČITANKE 477 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 120 <-- 120 --> PDF |
četak Drugog svjetskog rata (listopad 1940) pod imenom Seljačka lovačka čitanka 1. dio*. Na 113 stranica malog džepnog formata, reći će u predgovoru sam autor, "gradivo u čitanci prikazano je na pučki način, a svrha mu je da služi općem odgoju seljaka, kako bi postao pravi i idealni lovac. Lovac koji će znati lov čuvati, podizati i razumno iskorišćivati". Daje knjižica vrlo dobro prihvaćena, posebno u redovima pučanstva kojem je bila namijenjena, govori podatak daje do skorog izlaženja sveobuhvatnog djela o lovstvu - Ccovićeva "Lovstva" bila praktički rasprodana. U Seljačkoj lovačkoj čitanci naći ćemo "svega po malo". U poglavlju Kratki prikaz lova u prošlosti kao crvena nit provlači se misao da bez obzira radilo se o špiljskom životu čovjeka-lovca ili onoga iz rimskog doba, odnosno postfrancuske revolucije iz 1848. "u nutrini čovjeka ostala je vazda prisutna strast i želja za lovom" Jednostavnim je riječima objašnjen regalni i dominalni način lova, o kojima će se govoriti i u sljedećem poglavlju pod naslovom Kratki pregled stanja lova Drugi dio Seljačke lovačke čitanke, očito zbog nastupajućeg Drugog svjetskog rata, nije nikad kasnije napisan ni izdan. kod nas, s potpoglavljima Hrvatska i Slavonija, Dalmacija, Vojvodina te Bosna i Hercegovina. Autor zagovara dominalni (zakupni) način lova, koji se do sada pokazao najboljim, a kojega su u to vrijeme imale sve pokrajine osim Bosne i Hercegovine. U toj pokrajini i dalje "vlada regalni način lova, po kojem je država naprosto prisvojila pravo lova ... gdje se više lovi nego što se divljač odgaja". Zahvaljujući dominalnom sustavu u Banovini Hrvatskoj, zaključuje Mišura, gdje je uveden zakupni sustav lova "imademo dovoljno lovne divljači". Sljedećim trima kraćim lovačkim poglavljima, Je li lov šport ili grana narodnog gospodarstva?, Štete od divljači i Krivolovstvo, pokrenuta su vrlo osjetljiva pitanja s kojima se sve više suočavao i sam seljak-lovac, uvidjevši da lovstvo nije "mačji kašalj". Pri odgovoru na prvo pitanje autor čitanke poslužio se Marinovi- ćevim poimanjem privrednog značenja lovstva, po kojemu već samo "prisustvo divljači (u dovoljnoj količini i kvaliteti!) samo po sebi predstavlja izvor velikih materijalnih i idealnih vrijednosti". Dok su štete od divljači još uvijek "samo mali postotak onoj vrijednosti koju dobivamo lovom od divljači", "krivolovstvo vode najgori elementi, kojima se domaće i poljske poslove ne raci raditi". Djeca krivolovca, koje ovaj vodi sa sobom, otimaju se "domaćem i poljskom radu" postajući tako opasna za osobnu sigurnost i tuđe vlasništvo. Hrvatski seljački lovački pokret najopsežnije je poglavlje čitanke. U njem je dan kraći prikaz osnivanja HSLD-a, kojemu je zapravo cilj da omogući lov i seljaku "na čijem se polju lovna divljač plodi i hrani". Tu su date opširne upute za osnivanje HSLD-ava s primjerima kako sazvati osnivačku skupštinu društva, kako sačiniti dnevni red, zaključke, zapisnik ... te kako se učlaniti u SLDB Hrvatske. Kako je već tada bila ozakonjeno posjedovanje lovne karte, koju na temelju važećeg Zakona o lovu iz 1931. godine nisu mogla dobiti lica "koja ne poznaju baratanje lovačkim oružjem" u ovoj je čitanci u njenom dodatku uz ostalo donesen integralni tekst Zakona o držanju i nošenju oružja (iz 1929. g.). Prema Seljačkoj lovačkoj čitanci, pod riječju "divljač" podrazumijevamo "sve životinje koje čovjek još nije pripitomio". Uz zaštićenu divljač (jelen, srna, di- vokoza, muflon, kozorog, zec) zakon još poznaje dvije kategorije divljači: nezaštićenu divljač i zvjerad (medvjed, ris, divlja mačka, vuk). Uz tada nezaštićene sve orlove, sokolove, škanjce, jastrebove, eje, lunje, sove, vrane, čaplje, rode, gnjurce, vrance, čigre, galebove ... diže nam se kosa na glavi pri pomisli da se tada od dlakave divljači slobodno lovila i vidra i "morski medo" (morska medvjedica)! Lovidba na muflona trajala je tijekom studenog, na jelena-mužjaka od 1.8. do 31. 12., na lopatara od I. 7. do 31. 12., na srndaćaod 1. 5. do 30. 1 L, na zeca od 16. 9. do 15. 1., na tetrijeba gluhana tijekom travnja i svi- 478 |