DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Emhart V., Gutierrez B., Olavc R.: Razjasniti nepoznato. U članku se raspravlja o vrsti Notho- fagus pumilio iz porodice Fagaceae. Domaći naziv za to drvo je lenga, a mi bismo ga mogli nazvati pabuk- vom. Šume pabukve imaju veliku važnost za južni dio Čilea, gdje dobro uspjevaju, lako su dostupne i prohodne, drvo je odlične kvalitete i vrlo traženo na stranom tržištu. Zbog prekomjernih sječa u prošlosti došlo je postupno do njihove degradacije, pa se uvidjelo da se ona mora zaustaviti. U tu svrhu izrađen je projekt "Genetičko poboljšanje pabukve u južnim regijama XI i XII". U članku su izneseni podaci raznih autora o fenologiji te vrste i njezinom razmnožavanju (razvoj cvijeta, ploda i sjemena). Iz rubrike "Zanimljivosti" saznajemo: Otkrivena okamenjena šuma. U argentinskoj Pa- tagoniji u blizini mjesta Dolovan pronađena su petrifi- cirana stabla nekadašnje šume stara oko 58 milijuna godina, koja je nestala kad je more prekrilo te krajeve. Industrijska uporaba bambusa. Udruženje za tehnološka istraživanja i Južno Sveučilište Čilea počeli su raditi na projektu "Integralni razvoj i uporaba domaćih i udomaćenih vrsta bambusa". Porodica Bambusaceae sadrži ukupno 14 vrsta, a od domaćih, koje zauzimaju oko 3,5 milijuna hektara, najpoznatije su dvije grupe: quila i coigue. Prirodne sastojine tih bambusa pokrivaju prostrana područja Anda, najviše na onim terenima gdje je nekada bila šuma, te na čistinama i plješinama nastalim nakon požara. Domaći se varijeteti ponešto razlikuju od onih u tropima. Neki od tropskih varijeteta mogli bi se uspješno uzgajati i u Čileu. Projektom se predviđa podrška i pomoć iz Azije, posebno iz NR Kine, i Međunarodne mreže za bambus i ratang (palme penjačice iz rodova Calamus i Daemonothops). CORFO i plan ARAUCO. S investicijom od 24 milijuna dolara uskoro će se realizirati projekt novog drvnoindustrijskog postrojenja u vlasništvu čileansko- Prije točno 65 godina u Zagrebu je osnovana Gospodarska sloga, "najveća gospodarska ustanova hrvatskog naroda", sa svrhom da podigne, očuva i unaprijedi narodno gospodarstvo. Priliv članova u tu udrugu bio je tako velik, da su se kroz kratko vrijeme pri njenoj središnjici osnovali brojni odjeli za podizanje pojedinih grana gospodarstva, pa tako i "odio za lov". Hrvatski seljak organiziran u Gospodarsku slogu, spoznavši "daje svoj na svome", svojski se zauzeo i za unapređenje lova. Na poticaj seljaka zagrebačke okolice 18. listopada 1936. pri Gospodarskoj slozi osnovano je Hrvatsko seljačko lovačko društvo (HSLD) "za vanjski zagrebački kotar", a kroz iduće četiri godine takva su društva već djelovala u gotovo pedesetak kanadskog konzorcija For Action International - Moreno Vial Ltda, na poticaj organizacije COFRO u okviru plana ARAUCO za regionalni razvoj. Nova će industrija imati kapacitet godišnje proizvodnje od 200.000 m3 prerađenog drva, prije svega vrata, prozora i dijelova za namještaj. Šumarska kompanija Terranova utrostručuje prodaju. Ovo bi se povećanje trebalo ostvariti 2001. godine, a prelazilo bi iznos od 300 milijuna dolara. Odnosi se na projekte u Venezueli, Brazilu i SAD. Zabrinutost zbog loše opskrbe papirom. Od siječnja do srpnja 1999. cijene papira porasle su za 25 %, što bi moglo imati loše posljedice za poduzeća koja za svoje proizvode rabe 60 % uvoznog papira. U rubrici "Publikacije" prikazuju se knjige: "Čile. Krajobrazi Kraja svijeta" "Potrajnost šumarstva u Čileu" "Preliminarna mapa dezertifikacije u Čileu (po komunama)" "Drvo: znanost i tehnologija". Na zadnjoj stranici nalaze se pisma čitatelja. U jednome od njih kritizira se članak pod naslovom "Čile u frontalnom ratu protiv pustinje". Čitatelj, šef jedne šumske uprave, primijećuje da je jedan od glavnih am- bijentalnih problema na sjeveru Čilea širenje pustinje, a ne sama pustinja ("desertification ", a ne "desierto "). Pustinja je u Čileu dragocjeni elemenat u bogatom mozaiku prirodnih ekosustava izvanredne ljepote. Stoga se pustinja ne smije suzbijati, nego, naprotiv, zaštićivati, ponekad i konzervirati. Ono što treba suzbijati jesu procesi dezertifikacije i erozije nastali sinergističkim djelovanjem čovjeka i prirode. Ovdje se radi o konceptualnom nesporazumu zbog nejasnoća i neusklađenosti ambijentalne terminologije, koja inače ima svoj vlastiti rječnik i vlastiti jezik. I. Mikloš kotareva tadašnje Banske Hrvatske. Sve te lovačke udruge, nakon što im je vlast potvrdila pravila, odmah su se učlanile u Savez lovačkih društava Banovine Hrvatske, preteču današnjeg Hrvatskog lovačkog saveza, kojem su, uz prijepis pravila društva i iskaz svih redovitih članova, bili dužni dostaviti iskaz upravnog i nadzornog odbora te obraničkog suda, uz nepisano pravilo da dužnost predsjednika društva obnaša "seljak od pluga i motike". . _ Sa svrhom da bi i seljaku-lovcu bilo omogućeno da pravilno shvati i provodi prava lova u nas, tadašnji referent za lov pri Gospodarskoj slozi Tadija M i sura, na poticaj samih seljaka, laća se posla napisavši prvi seljački lovački priručnik, izdavši ga neposredno pred po- ŠEZDESET GODINA SELJAČKE LOVAČKE ČITANKE 477 |