DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 117 <-- 117 --> PDF |
govu flskalizaciju; vrednovanje primjene šumarskog zakonodavstva; predlaganje nacionalnih proračuna za poslove u nadležnosti Uprave. Neposredna je zadaća Uprave, prema riječima njezina upravitelja, utvrditi kriterije fiskalizacije, prioritete i mehanizme primjene. U rubrici "Trgovina i zaštita okoliša" S. Lar- rain, izvršna ravnateljica programa "Potrajni Čile" i aktualna neovisna kandidatkinja za Predsjedništvo Republike, otkriva konflikte između implementacije čileanskih zakona i obveza koje je potpisala čileanska vlada u okviru međunarodnih konvencija. Članak je napisan u povodu seminara "Konvencija o biološkoj raznolikosti i trgovinski instrumenti: konflikti i šanse u šumarskom sektoru Čilea". Gallardo E.: Opasna tromost. Autor ukazuje na činjenicu da se suviše odugovlači proglašenjem ključnih zakona o razvoju i konsolodaciji čileanskog šumarstva. U članku o aktivnostima CONAF-a raspravlja se o desertifikaciji u Čileu, jednom od najtežih gospodarskih problema u toj zemlji. Prema podacima "Programa nacionalne akcije protiv desertifikacije (PANAD)", globalni je proces zahvatio površinu od 47,7 milijuna hektara Čilea, što čini 62,6 % nacionalnog teritorija. Najugroženije su sjeverne i jedan dio srednjih regija, gdje ima i najviše problema sa zaštitom ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. U tim regijama živi 1,5 milijuna stanovnika, većinom siromašnog seoskog pučanstva. Nedavno je izdana knjiga "Preliminarna mapa desertifikacije u Čileu", kojoj je cilj bio pružanje informacija korisnih za institucionalne akcije i ambijentalnih podataka na komunalnoj razini. Analizirano je 290 komuna, od kojih je u 93 % utvrđenjači ili slabiji intenzitet desertifikacije. U tehničkoj rubrici o zaštiti tla i vodâ prikazuje se način gradnje brana pomoću žicanih cilindara napunjenih kamenjem. Svrha je takve gradnje, između ostalog, pročišćavanje i filtriranje sedimenata u vodnim tokovima. U rubrici "Šumarska monografija" prikazana je biljka Quillaja saponaria Mol. (porodica Rosaceae), pogodna za pošumljavanjc u semiaridnim područjima Čilea. Ta se vrsta inače može upotrijebiti za proizvodnju saponina, ugljena i kao ogrjev. Olavarria M.: Sablasna prijetnja. U članku se upozorava na opasnosti koje prijete gradu Punta Arenas od rijeke Rio Las Minas, na krajnjem jugu Čilea. Taje rijeka dobila ime po mnogobrojnim obližnjim rudnicima ugljena, a njezino porječje nalazi se u Nacionalnom rezervatu Magallanes. Služi za opskrbu grada pitkom vodom, ali se povremeno, zajedno sa svojim pritokama izljeva iz svog korita, uzrokujući velike poplave, bujice i eroziju tla. Godine 1949. najviše je stradala gradska četvrt u kojoj žive Hrvati. Najveće su štete nastale u po sljednjim poplavama 1990. godine. Sve je to posljedica eksploatacije ugljena i zlata, uništavanja šuma i prekomjernog pašarenja. Rješavanje toga teškog problema raznim hidrotehničkim zahvatima i uz međunarodnu pomoć traje već tridesetak godina, ali rezultati ne zadovoljavaju. Uključena je i šumarska služba, pa se površine kojima prijeti erozija pošumljavaju prikladnim vrstama drveća. Najviše izgleda na uspjeh ima projekt jednog britanskog geologa iz 1996. godine, dakako, ako se osigura njegova realizacija. Agu i lar A., Puent es O.: Vrijeme za projektiranje. Vrsti drveta Nothofagus obliqua pridaje se veliko značenje za obnovu čileanskih prirodnih šuma. Šumarski institut planira tom vrstom pošumiti odgovarajuće površine u južnom dijelu zemlje, pa se s tim u vezi razmatraju moguće opasnosti za zdravstveno stanje budućih sastojina, posebice od masovnih pojava kukaca. U članku o iskorištavanju ugljena u Čileu izvješćuje se o inauguraciji projekta "Mjerenje kapaciteta eksploatacije ugljena u čileanskim šumama i promocija na svjetskom tržištu ugljena", na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Valdiviji. U projektu se razmatraju četiri osnovne razvojne komponente: a) istraživanje svjetskog tržišta eksploatacije ugljena, b) metodologija i monitoring u prirodnim gospodarskim šumama i komercijalnim plantažama kalifornijskog bora (Pinus ra- diata) i Eucalyptus vrsta, c) plan pregovora za ulazak na svjetsko tržište za eksploataciju ugljena, d) institu- cionalnost pristupa toj temi. U realizaciji projekta, koja će trajati tri godine, sudjeluju Šumarski fakultet u Valdiviji, Šumarski institut 10. regije, više domaćih poduzeća i francuski Nacionalni ured za šume (ONF). Na čitavoj srednjoj stranici ("duplerici"), pod naslovom "Eksplozija cvijeća u pustinji", prikazanje u riječi i slici nacionalni park Llanos de Challe u regiji Ata- cama, sjevernom pustinjskom dijelu Čilea. To je primorski, brdoviti kraj do 950 m. nad morem, s osebujnim pustinjskim raslinjem, s mnogo endemskih vrsta biljaka i životinja. Slika prikazuje svu šarolikost boja i oblika bilja u vrijeme kada se pustinja nalazi u punom cvatu. Od životinja tu je i najveća koncentracija guana- ka u regiji Atacama. Guanako je vrsta malih, bezgrbih deva koje žive s obje strane planinskog lanca Anda, od Ekvadora do Ognjene zemlje. Na rubovima Parka nalazi se močvara, gdje se u bogatom ptičjem svijetu ističu plamenci (flamingosi) i crnovrati labudovi. Lagos E.: Konkretni koraci. Autor piše o ekoturi- zmu unutar Nacionalnog sustava šumskih područja pod zaštitom države (SNASPE). U Cilcu površina tih područja iznosi gotovo 15 milijuna hektara, a broj turista u 1999. godini iznosio je oko milijun i 50 tisuća, od kojih 20 % stranih. Godine 1996. izrađen je program "Nacionalni parkovi za ekoturizam", a iste godine zaključen 475 |