DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 107 <-- 107 --> PDF |
IZ LOVSTVA LOVSTVO SLOVAČKE Uz 80. obljetnicu Slovačkog lovačkog saveza Od uspostave svoje neovisnosti, mirnim razlazom od do tada, jedinstvene države Čeha i Slovaka (Če- hoslovačka, osnovana 1919) Slovačka u svemu, pa tako i u lovnom gospodarstvu, hita brzim koracima naprijed. Zorno je to pokazala ovogodišnja proslava 80. obljetnice osnivanja i rada Slovačkog lovačkog saveza, te jedne od popratnih manifestacija tog jubileja 2. državna lovačka izložba s međunarodnim sudjelovanjem Lovstvo i priroda Nitra 2000., na kojoj je svo- Slika 1. Nitra drevni grad na istoimenoj rijeci, mjesto održavanja svečanosti povodom 80. obljetnice organiziranog lovstva Slovačke i 2. izložbe lovačkih trofeja Nitra 2000 (Foto: A. Frković) Preteča današnje krovne lovačke organizacije Slovačkog lovačkog saveza (SLS) bilo je Društvo za zaštitu lova. Nakon niza sporadičnih pokušaja uvođenja reda u lovu divljači još krajem 18. st.. Društvo je osnovano 10. prosinca 1920. u Bratislavi. Prvi mu je predsjednik bio tadašnji ministar zdravstva dr. med. J. Červiček. Uz osnovni zadatak da spriječi nekontrolirani lov divljači, posebice ugroženih vrsta divljači, Društvo je uspjelo da već u trećoj godini svog djelovanja kod nadležnih državnih institucija ishodi zabranu odstrjela divokoza na Visokim Tatrama(23. 3. 1923), a tri godine kasnije (1926) zaštitu jim biranim trofejama, uz poseban poziv organizatora, sudjelovao i Hrvatski lovački savez. Stanišni uvjeti za uzgajanje i zaštitu gotovo svih vrsta divljači su primjereni. Uz šumom bogate Zapadne Karpate s najvišim masivom Visoke Tatre (Ger- lachovsky Štit, 2663 mnm), koje zauzimaju veći dio površine zemlje, tu su i prostrane Podunavska nizina na jugozapadu i Potisje na jugoistoku. Klima, je umjereno kontinenalna, s izrazito vručim ljetima i hladnim zimama. Da su ljeta uistinu vruća, uvjerio se i pisac ovih redaka boraveći u Nitri 22. lipnja ove godine, kada je temperatura zraka dostigla gotovo nesnosnih 38 stupnjeva C. Godišnja količina oborina kreće se od 600 do 800 mm u nizinama, te nešto preko 1000 mm u gorskim krajevima. Snijeg u gorju ne predstavlja poseban negativan čimbenik. Slika 2. Ulaz u izložbene paviljone izložbe Lovstvo i priroda 2000. koja je održana n Nitri od 17. do 25. lipnja 2000. (Foto: A. Frković) velike droplje, odnosno brisanje smeđeg medvjeda s popisa štetne i nezaštićene zvjeradi, za čiju se glavu lovcima isplaćivala taglia. Prerastanjem u Slovački lovački savez, ubrzo slijedi učlanjenje u Čehoslovački lovački savez sa sjedištem u Pragu. Početkom 90-tih godina, a u skladu s društvenim i političkim promjenama, došlo je do očekivane bifurkacije. Današnji samostalni Slovački lovački savez osnovan je 24. studenog 1992. u Liptovskom Mikulašu, objedinjavajući rad i aktivnosti gotovo 50. 000 lovaca (Tablica 1 ). Savez vodi predsjedništvo od 12 članova, na čelu s Društvo za zaštitu lova osnovano 1920. godine 465 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 108 <-- 108 --> PDF |
predsjednikom šumarnikom dipl. ing. Marianom Lipka- jenu izgrađenom lovačkom domu ( 1969) u Stefanikovoj om. Sjedište saveza je u Bratislavi, u posebno za tu nam- ulici. Tablica 1. Kretanje broja članova Društva za zaštitu lova i SLS u razdoblju 1922-1999. godine Godine 1922. 1924. 1928. 1935. 1939. 1943. 1969. 1988. 1999. Broj članova 600 1028 2560 5340 4643 8366 29 851 44 214 49 467 Već sljedeće godine SLS primljen je u članstvo Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (CIC) na 40. generalnoj skupštini te organizacije održanoj u Krakovu (15-20. 5. 1993.), a godinu dana kasnije postaje članicom Federacije nacionalnih lovačkih saveza pri Europskoj uniji (FACE). Od 1997. godine članica je Međunarodne kinološke federacije (FCI), a preko svoje članice Kluba sokolara i Međunarodne organizacije sokolara (IAF) 1999. godine. Slovaci s ponosom ističu da su prvi temelji CIC-a (od francuskog imena te organizacije Conseil International de la Chasse et de la Conservation du Gibier) Osjećajući potrebu za poukom lovaca tri godine nakon osnivanja, Društvo za zaštitu lova 15. lipnja 1923. izdaje prvi broj svog časopisa Nimrod. Tiskan na ukupno 32 stranice, 16 stranica ovog polumjesečnika tiskano je na slovačkom jeziku, a 16 stranica na mađarskom jeziku. Uslijed nedostatka sredstava i suradnika list se ubrzo gasi, da bi se godine 1927. pokrenulo izlaženje novog lista pod imenom Lovac, također tiskanog na dva jezika. Kako je to stajalo u zaglavlju, bio je to časopis za lovstvo, zaštitu divljači, kinologiju i lovačko oružje. Pod uredničkim vodstvom Juliusa Rajcsanyia, te Cypriana Čecha list se 1932. razdvaja na dva samostalna časopisa, slovački i mađarski, što će opet rezultirati teškoćama u redovitu izlaženju, da bi neposredno pred početak Drugog svjetskog rata to Ukupna površina lovišta zajedno s površinama pod posebnom zaštitom iznosi 4,44 mil. ha, od čega lovci i lovačke organizacije gospadare sa 3,46 mil. ha (78%), a ostali korisnici sa preostalih 0,98 mil. ha (22%). Glavne vrste krupne divljači su jelen obični, srna i divlja svinja od izvornih te jelen lopatar i muflon od uspješno udomljenih stranih vrsta. Od sitne divljači, sve do nedavno bio je najzastupljeniji i najlovljeniji zec, zatim poljska jarebica, fazan i dr. Uz izuzetak srneće divljači, koja je u Slovačkoj krajem prošloga i početkom ovoga stoljeća (sudeći po rezultatima odlova) bila relativna dobro zastupljena, do brojčanog rasta populacije jelena, divlje svinje i muflona, a donekle i lopatara, dolazi tek iza udareni u njihovoj zemlji dvije godine prije njegova oficijelnog ustanovljenja u Parizu 1930. godine. Na inicijativu Francuza Maxime Ducrocqua i domaćeg sina grofa Ludovita Karolyia u Nove Zamky i u grofovskom ljetnikovcu Palarikovu na jugu Slovačke, od 22. do 26. studenog 1928. sastali su se vodeći europski lovački autoriteti onog vremena, potpisavši deklaraciju o ustanovljenju CIC-a kao nadnacionalnog savjetodavnog lovačkog tijela sa zadatkom da posreduje pri donošenju zakonskih normi i mehanizama upravljanja lovnim resursima zemalja članica. glasilo prestalo izlaziti. Polovnicky obzor (Lovački horizont) treći je pokušaj njegovanja pisane riječi, čiji je prvi broj izišao u svibnju 1946., da bi uz kraća ili duža razdoblja neizlaženja kanačno stao na čvrste noge, te od 1. siječnja 1958., stavivši pod svoje okrilje i ribarstvo, počeo izlaziti pod imenom Polovnietvo a rybarstvo. Prvi urednik bio je Ladislav Kuchta, zatim sljedećih tridesetak godina Ladislav Grman te konačno od 1993. sadašnja urednica Julia Drienovska. Pod njenim uredništvom, a u povodu 80. obljetnice organiziranog lovstva Slovačke, tiskano je posebno izdanje časopisa Polovnietvo a rybarstvo Polovnietvo na Slovensku na slovačkom, engleskom i njemačkom jeziku, obima 32 stranice iz kojega sam i crpio glavninu podataka za ovaj prilog. Drugog svjetskog rata, a pojačani lov od početka 70-tih godina pa sve do danas. Kod sitnih vrsta, zeca i trčke, stanje je obrnuto: gustoća populacije u tih vrsta kulminirala je tridesetih godina (kod zeca još i sedamdesetih) da bi tijekom posljednjih 20 godina ovoga stoljeća doživjela potpuni slom. Za potrebe lovaca u zamjenu za ove dvije vrste sve više "uskače" fazan iz umjetnog uzgoja. (Grafikon 1 i 2). Prema podacima iz kataloga lovačke izložbe Nitra 2000, u Slovačkoj je u razdoblju od 1995. do 1999. (5 godina) ustrijeljeno: jelena običnih 63.844(23.045), srna 84.592 (34.400), divljih svinja 61.692 (4.899), lopatara 6.320 ( 1.958) i muflona 8.172 (2.438) grla oba Lovačka glasila Bogatstvo lovne faune 466 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Grafikon 1. Odstrijel jelena običnog, srnjaka, divlje svinje i zcea (s hvatanjem) u Slovačkoj u razdoblju 1884-1998. g. Grafikon 2. Odstrijel jelena lopatara, fazana, muflona i poljske jarebiee u Slovačkoj u razdoblju 1884-1998. g. spola i svih razreda starosti (brojke u zagradi označavaju muška grla). Od odstrijeljenih mužjaka nositelja trofeja u kategoriji jedne od medalja po međunarodnim mjerilima CIC-a (u zagradi zlatne) bilo je: u jelena običnog 2.096 (52), srnjaka 668 (70), veprova 696 (114), lopatara 226 (47) i muflona 353 (57) medalja. Veći dio upravo tih trofeja bio je izložen na ovogodišnjoj lovačkoj izložbi u Nitri. Uz nabrojene lovnogospodarske glavne vrste divljači u ovoj zemlji još obitava: divokoza, smeđi medvjed, vuk i ris (od kojeg s područja Slovačkog Rudogorja potječe i naš uspješno reintroducirani ris u Sloveniju 1973). Od sitnih vrsta dolazi: jazavac, divlja mačka, obje kune, obje lasice, tvor, divlji kunić, svizac, puh ... od dlakave te tetrijeb gluhan, ruševac, lještarka, prepelica i divlji golubovi od pernate divljači. Doline rijeka 467 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Slika 3. Zookaita lovne divljači i zaštićenih životinjskih vrsta Slovačke Morave, Vaha, Hrona, Nitre i dr. stane divlje guske, divlje patke, šljuke i druge vrste vodenih i močvarnih staništa. (Slika 3). Slovačka ima 7 nacionalnih parkova ukupne površine 287.810 ha te znatan broj ostalih zaštićenih objeka ta prirode (zaštićeni krajolici, park šume, spomenici prirode, šumski rezervati). Osim NP Vychodne Karpati, koji je smješten na krajnjem sjeveroistoku zemlje, svi ostali nacionalni parkovi zauzimaju gorske masive središnjeg dijela zemlje. (Tablica 2). Tablica 2. Nacionalni parkovi Republike Slovačke Naziv Nac. parka Površina ha Zaštićena zona (ha) Područje koje obuhvaća Tatransky narodny park 73.300 113.100 Dolny Kubin, Lipt. Mikulaš, Poprad NPNizkcTatry 81.100 205.100 B. Bystrica, Lipt. Mikulaš, Poprad NP Slovensky raj 19.800 32.800 Rožnava, Poprad, Spišska Nova Ves NPMalaFatra 22.600 45.900 Zilina, Martin, Dolny Kubin NP Picniny 2.120 2.120 Poprad, Stara Lubovna NP Vychodne Karpaty 66.977 97.881 Medzilaborce, Humcnne, Snina NP Muranska planina 21.913 56.181 Revuca, Rim. Sobota, B. Bystrica Ukupno 287.810 553.082 Lovstvo i priroda Nitra 2000 To je tradicionalan naziv za sve do sada održane izložbe lovačkih trofeja koje se u ovom drevnom gradu kneza Pribine (IX. st.) održavaju od 1980. godine, a od slovačke samostalnosti već drugi put zaredom svakih 5 godina. Dok su na izložbi Nitra 1995, izlagane, ocjenjivane i nagrađivane trofeje divljači stečene u razdoblju 1990-1994., na ovogodišnjoj Nitri 2000. u obzir za izlaganje došle su trofeje onih vrsta divljači koje su lovci odstrijelili tijekom posljednjih 5 godina (1995-1999). Prema službenom katalogu izložbe, koja je održana pod pokroviteljstvom CIC-a, izloženo je rogovlja jelena običnog 1455, jelena lopatara 143, srnjaka 798, mu flona 225 i kljova veprova 583, sve u kategoriji zlatne srebrne i brončane medalje. Od trofejnih krznašica izlagane su samo lubanje i to smeđeg medvjeda 5, vuka 71, risa 47, divlje mačke 42, lisice 330 i jazavca 121 lubanja. Na ljestvici najboljih trofeja svijeta Slovačka je s kljovama vepra iz prešovskog kraja, revir Nižny Hrabovec (J. Szanyi, 1992) s ocjenom 156,25 CIC točaka zauzela odlično drugo mjesto, u lubanji risa (28,92 t.) treće, u lubanji divlje mačke (20,10 t.) šesto i u rogovima muflona (237,05) 12-to mjesto. (Tablica 3). Uz zemlju domaćina te Republiku Češku i Republiku Litvu na izložbi Lovstvo i priroda Nitra 2000. 468 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Tablica 3. Najjače lovačke trofeje Slovačke Lovac Lovište Godina CIC točaka Opaska Rogovlje jelena običnog M. Grešo Bojnice 1990. 249,30 nacionalni prvak .!. Höher Krivan 1961. 240,65 J. Migaš Vyrava 1975. 239,45 Rogovi srnjaka M. Celustka Dojč 1998. 183,95 M Kralovič Abraham 1989. 183,40 J. Siroky Vysny Orlik 1991. 180,48 Rogovlje jelena lopatara J. Janik Svodin 1982. 215,80 O. Stančik Petrovce 1993. 212,09 I. Kondel Svodin 1988. 211,95 Rogovi muflona i H. P. Schmied Teply Vrch 1993. 237,05 nacionalni prvak M. Gyorgy Plešivec 1973. 229,20 P. Lorenc Kočovcc 1999. 227,55 Kljove vepra J. Szanyi Nižny Hrabovec 1992. 156,25 viceprvak svijeta J. Szanyi Byistre 1998. 141,30 L. Džurnak Velka Lesna 1974. 137.80 Lubanje smeđe g medvjeda J. Bahno Flandlova 1983. 62,61 nacionalni prvak D. Forgač Rudina 1988. 61,95 H. Ertel Mošovce 1984. 61,94 Lubanje vuka J. Hovorka Bardejov 1950. 45,04 A. Turčina Korytnica 1992. 44,69 D. Slivcnsky Vycne Ruzbachy 1979. 44,57 Lubanje risa M. Pazicky Valaska 1989. 28,92 M. Chodak Velična 1995. 28,69 F. Hubert Malužina 1985. 28,62 Lubanja divlje mačke J. Krancr Karikaš 1980. 20,10 nacionalni prvak T. Bevilaqua Tibava 1998. 19,87 G. Tischler Porča 1994. 19,64 Slika 4.Najjače trofeje jelena lopatara,, muflona i veprova te lubanja zvjeradi na izložbi LI Nitri (Foto: A. Frković) Slika 5. Trofej no najjače rogovlje jelena običnog iz lovišta Bojnice, odstrijel N. uresa iz 1990.. 249,30 CIC točaka (Foto: A. Frković) 469 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2000 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Slika 6. Izložbeni prostor Hrvatskog lovačkog saveza na izložbi u Nitri (Foto: A. Frković) sudjelovala je i naša zemlja. U organizaciji Hrvatskog lovačkog saveza naši su lovci ukupno izložili 23 vrhunske lovačke trofeje izražene u šest vrsta divljači, među kojima i tri nacionalna prvaka. Uz kljove vepra iz Perušića (M. Hečimović, 1995) od 149,25 CIC točaka u Nitri su po prvi puta lovačkoj javnosti bila predstavljena i dva naša nacionalna prvaka iz 1999. godine: ro- govljc jelena običnog iz lovišta Garjevica (I. Todorić) s ocjenom od 250,86 CIC točaka i kuke divokoze iz lovišta Jablanac, Sjeverni Velebit (B. Šegota) s ocjenom od 114,02 CIC točke. I za sam kraj nekoliko riječi o Srednjoj šumarskoj školi Banska Štiavnica, koja je na izložbi imala svoj izložbeni prostor, prikazavši putem grafikona, pisanih tekstova, fotografija i dr. širok raspon svoje aktivnosti. U toj su se školi, koja svoju povijest veže uz osnivanje Rudarske akademije 1763., školovali i mnogi naši šumarnici. Prvi šumarski predmeti uvedeni su u nastavu 1770. godine, da bi od 1807. bio ustanovljen poseban šumarski odjel na čelu s prof. dr. Henrik David Wilckensom. Sljedeće 1846. godine Rudarska akademija preimenovana je u Rudarsku i šumarsku Slika 7. Načini mehaničke zaštite sadnica protiv zuba divljači na izložbenom prostoru Srednje šumarske škole Banska Štiavnica (Foto: A. Frković) Slika 8. Znak Srednje šumarske škole Banska Štiavnica akademiju, a raspadom Austro-ugarske monarhije i osnivanjem Čehoslovačke u samostalnu Državnu srednju šumarsku školu. Alojzije Frković 470 |