DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 99 <-- 99 --> PDF |
IN MEMORIAM ŽIVKO FRANOLIĆ, dipl. ing. šum. (1925-1999) Šumarski stručnjaci ponikli iz naših primorskih krajeva i otoka zaista su vrlo rijetki, posebice neposredno nakon Drugog svjetskog rata. U tom pogledu odlazak kolege Živka na studij šumarstva izazvao je veliku pozornost. Međutim, prava je šteta što se na naš studij ne upisuje više primoraca i otočana, koji bi zapravo mogli, na najbolji mogući način, spojiti svoje životno iskustvo sa šumarstvom ujedan re- spektabilni potencijal. Upravo je takvu kombinaciju spojio neobično plodan rad kolege Živka u razvoju šumarstva otoka Krka, njegovog zavičaja, s cjelokupnim angažmanom u jednu skladnu cjelinu. Živko Franolić rođenje 17. siječnja 1925. godine u gradu Krku u višečlanoj obitelji oca obrtnika stolara, brodograditelja, vlasnika malih pogona za proizvodnju soda vode i leda, te majke domaćice. Njegov otac se iz Punta doselio u Krk gdje se nastavio baviti svojim poslovima. Nakon završene osnovne škole Živko nastavlja školovanje na poznatoj krčkoj gimnaziji, koju i završava u ratnim zbivanjima 1943. godine. Nakon toga aktivno se uključuje u borbu protiv fašizma, a neposredno po završetku rata 1946. godine upisuje Poljoprivredno-šu- marski fakultet u Zagrebu. Izbor njegovog životnog poziva nije bio slučajan, jer je u njegovoj obitelji bila duboko ukorjenjena veza s drvom. Naime, njegov izbor šumarske struke značio je nastavak obiteljske tradicije u drvetu čak u četvrtoj generaciji. Nakon završetka studija ujesen 1952. godine mladi šumarski stručnjak dekretom je raspoređen u Šumariju Krasno, gdje ostaje do ožujka 1954. godine. Život otočana u oštroj klimi i tada- h- "ipF * - m 1 šnjim teškim životnim i radnim uvjetima bio je prava škola života. Tog razdoblja Živko će se poslije dugo sjećati, odakle će ponijeti dobra iskustva važna za njegov daljnji život. Zbog odlaska Stanka K a r i o 1 i ć a, poznatog šumarskog stručnjaka, dotadašnjeg upravitelja Šumarije Krk, kolega Živko se vraća u svoj rodni grad, gdje će neprekidno voditi Šumariju do odlaska u mirovinu 1980. godine. Njegov dolazak u Šumariju koindicira s ukidanjem Šumskog gospodarstva "Viševica" u Rijeci i osnivanjem šumarija kao ustanova sa samostalnim financiranjem. Međutim, povoljno razdoblje za šumarstvo na kršu nažalost je bilo kratkog vijeka, jer je već u narednim godinama došlo do ukidanja poticajnog fonda za financiranje šumarstva (FUŠ). U tom razmjerno kratkom razdoblju pod stručnim vodstvom kolege Živka osnovano je više atraktivnih kultura, ponajprije uz more radi stvaranja realnih uvjeta za razvoj turizma, kao što su: Prniba, Klimno, Čižići, Šilo, Dražica, Šotovento, Baška, Jc- ževac, Treskavac i drugi. Zanimljiv je primjer Prnibe, gdje je uspješno podignuta kultura alepskog bora na zapuštenim vinogradima mnogobrojnih čestica u privatnom vlasništvu. Strpljivim i argumentiranim pristupom mladi upravitelj Živko uspio je dobiti pismenu privolu vlasnika za pošumljavanje Prnibe. Međutim, nije uvijek išlo sve glatko zbog čestih sukobljavanja interesa šumarstva i stočarstva, koji su ponekad rezultirali čak čupanjem posađenih sadnica. U većini slučajeva Živko uspijeva kontrolirati ispašu ovaca na obostrano zadovoljstvo, koja se zatim regulirala ugovorima. Nedostatak energenata dobrim dijelom se pokrivao izradom ogrjeva, gdje je povremeno bilo angažirano više desetaka radnika. To je iziskivalo velike napore Šumarije Krk na čelu s upraviteljem Živkom. Osim za vlastite potrebe stanovništva otoka Krka, ogrjev se izvozio i na tradicionalno talijansko tržište. Ovaj se trend ipak smiruje zahvaljujući konkurenciji plina i lož ulja, pa korištenje ogrjeva nakon velike potrošnje između sedamdesetih i osamdesetih godina poprima smireniji uravnotežen trend. Šumarija također osigurava građu za brodogradnju na otoku Krku (uglavnom krivu gradu), a također i manje količine rudnog drva za istarske rudnike. Veliki napor Šumarije Krk predstavlja stručna briga i nadzor nad privatnim šumama koje zauzimaju daleko veću površinu nego državne šume. Taj dodatni zadatak, velikodušno su šumarstvu prepustili vlast i vlasnici, uz neadekvatno financiranje, čime je dodatno još više opterećeno ionako otežano poslovanje šumarske operative na Krku. Osim na otoku Krku Šumarija Krk je pod stručnim vodstvom Živka uspješno osnivala kulture u zapuštenim vino- 358 |