DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Otvaranje kongresa bilo je u ponedjeljak, 22. svibnja 2000. godine, u kongresnoj dvorani hotela International. Skup je otvorio predsjednik organizacijskog odbora prof. dr. Slavko Matić. Prigodnim riječima sudionicima kongresa obratili su se pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Željko Rendu- 1 i ć, dipl. ing., pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog planiranja doc. dr. Ivan Martini ć i direktor Javnog poduzeća "Hrvatske šume" p. o. Zagreb Željko L c d i n s k i, dipl. ing. Uvodna izlaganja održali su prof. dr. Slavko Matić, prof. dr. Heinrich S p i e c k e r i prof. dr. Kim S t e i n e r. Prva cjelodnevna ekskurzija organizirana je u nedjelju, 21. svibnja 2000. godine. Tema je bila "Ekosustavi hrasta lužnjaka u Hrvatskoj". Organizirana je na prostoru Parka prirode Lonjsko polje i u šumama gospodarske jedinice Josip Kozarac. Domaćin ekskurzije u području Lonjskoga polja bio je ravnatelj Parka prirode Goran Gugić, dipl. ing. Tijekom posjeta selima Čigoč i Mu- žilovčica goste je upoznao s osnovnim značajkama savske doline, vodnim režimom Save i njezinih pritoka, načinom života, arhitekturom i faunom Posavine. U lipov- ljanskim nizinskim šumama sudionici kongresa upoznati su s temeljnim uzgojnim, ekološkim i fitoceno- loškim značajkama ekosustava hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Voditelji toga dijela ekskurzije bili su prof. dr. sc. Zvonko Seletković, prof dr. sc. Slavko Matić, prof. dr. sc. Joso V u k e 1 i ć i mr. sc. Igor A n i ć. Šumarski institut u .lastrebarskom organizirao je poludnevnu ekskurziju u utorak, 23. svibnja 2000. godine. Domaćin ekskurzije bio je ravnatelj instituta dr. Joso Gračan sa suradnicima. U prvom dijelu ekskurzije gosti su posjetili pokus uspijevanja provenijencija hrasta lužnjaka na lokalitetu Gajno, u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, gdje ih je mr. se. Sanja P e r i ć upoznala s dosadašnjim rezultatima. U drugom Slika 2. Ovako su sudionici ekskurzije u g. j. Česma šumarije Vrbovec doživjeli sastojim; hrasta lužnjaka nakon naplodnoga sijeka (Foto: I. Anić) Slika 3. Domaćini ekskurzije, prof. dr. Slavko Matić i Đuro Kauzla- rić. dipl. ing., tumače načela njege pomlatka pod zastorom (Foto: I. Anić) Slika 5. Prof. dr. Kim Steiner (SAD), prof. dr. Antoine Kremer (Francuska) i hrast lužnjak ti g. j. Josip Kozarac (Foto: I. Anić) 342 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 84 <-- 84 --> PDF |
dijelu ekskurzije ravnatelj Instituta i voditelji odjela upoznali su goste s ustrojem ustanove i znanstvenim aktivnostima. Druga cjelodnevna ekskurzija organizirana je u četvrtak, 25. svibnja 2000. godine. Domaćin ekskurzije bila je šumarija Vrbovec, a tema "Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj". S načinom pomlađivanja hrvatskih hrastika, njege pod zastorom, njege pomlatka i mladika, sudionike su upoznali prof. dr. sc. Slavko Matić i upravitelj šumarije Đuro Kauzla- r i ć, dipl. ing. Osim toga gosti su posjetili i izložbu fotografija Željka Gubijana, dipl. ing., u Gradskoj čitaonici u Vrbovcu, a spretni organizatori u šumi su postavili i izložbu znakovitog naslova "Od žira do furnira" čime je dan poseban dojam cjelokupnoj ekskurziji. Ovakvom koncepcijom i organizacijom kongresa sudionici su bili oduševljeni. Zato i ne čude riječi prof, dr. Roberta R o g e r s a (SAD) nakon ekskurzije u Lonj- sko polje i lipovljanske nizinske šume: "... pokazatelj kako će ovo biti uspješan kongres je i činjenica kako sam bio privilegiran da sudjelujem u ekskurziji u kojoj sam vidio fantastične šume slavonskoga hrasta lužnjaka. Stabla takvih dimenzija i oblika nisam vidio nigdje u svijetu, i zato je to bila prava poslastica za sve nas ...". Na zatvaranju kongresa odlučeno je kako će se sljedeći održati 2002. godine u Nancy-u (Francuska). Obavljena je i primopredaja dužnosti predsjednika 1UFRO grupe za silvikulturu hrasta. Umjesto prof. dr. Heinricha Spieckera,tuće dužnost u idućem razdo- blju obavljati prof dr. Robert Rogers. Treba istaći kako je u potpunosti ispunjen ijedan od glavnih ciljeva našega organizacijskoga tima: otvoriti i prezentirati Hrvatsku, njezino šumarstvo i hrastove šume svjetskoj šumarskoj zajednici. Na kongresu je prezentirano 46 referata i 27 postera. Referati su tiskani u novom broju Glasnika za šumske pokuse (Vol. 37 za 2000. godinu), a sažeci postera u posebnom Zborniku. Donosimo naslove referata i postera redoslijedom kako su izlagani: Referati S. Matić : Oak forests (Quercus sp.) in Croatia. (Hrastove šume {Quercus sp.) u Hrvatskoj) H. Spiecker: Silviculture and genetic of oaks-Introduction by the leader of the IUFRO-group 1.06.00. (Silvikultura i genetika hrastova-Uvod voditelja IUFRO grupe 1.06.00) K. Steiner: Genetic and silviculture of oaks-Introduction by the leader of the IUFRO-group 2.08.05. (Silvikultura i genetika hrastova-Uvod voditelja IUFRO grupe 2.08.05) A. Kremer: Range wide distribution of the chloro- plast DNA and pollen deposits in European white oaks: inferences about colonisation routes, impact of chloroplastic divergence on phenoty- pic differentiation. (Široka distribucija kloropla- sta DNA i peludne depozicije europskih hrastova: zaključci o putevima kolonizacije, učincima kloroplastne divergencije na fenotipsku diferencijaciju) VV. D. Maurer, U. Tabel, A. O. Koenig, B. R. Stephan, G. Mueller -S tarck: Provenance trials on Quercus robur L. and Quercus petraea (Matt.) Liebl. in Rheinland-Palatinate (Germany): preliminary results of phenotypic and genetic surveys. (Testovi provenijencija Quercus robur L. i Quercus petraea (Matt.) Liebl. u regiji Rheinland-Palatinate (Njemačka): preliminarni rezultati fenotipskih i genetskih istraživanja) B. Heinze, C. Lexer: Oak seedlots and forest seed trade regulations: an investigation using molecular markers. (Sjemenske sastojine hrasta i odred be o trgovini šumskim sjemenjem: istraživanje pomoću molekularnih markera) A. Beky, Z. Somogyi: Growth and yield of hornbeam- sessile oak (Carpinus betulus L.-Quercus petraea (Matt.) Lieb.) stands under optimal management in Hungary. (Rast i prirast sastojina graba i kitnjaka (Carpinus betulus L.-Quercus petraea (Matt.) Lieb.) u uvjetima optimalnoga gospodarenja u Mađarskoj) K. VV. G Ott s chalk, R. M. Muzika, M. J. Tw cry: Managing forests for gypsy moth (Lymantria dispar L.) using silviculture: testing the effectiveness of silvicultural treatments in reducing defoliation and mortality. S. Yang, H. Xingyuan, W. Qingfeng, H. Schabe 1, R. Rogers: Management to sustainable utilization on tussah-feeding oak forests in NE China. (Gospodarenje s ciljem potrajnoga iskorištavanja hrastovih šuma za uzgoj hrastova japanskoga prelca u sjeveroistočnoj Kini) L. Nutto, H. Spiecker: Production of valuable wood: a software aided decision tool for managing oak stands (Quercus petraea Liebl. and Quercus robur L.) in Europe. (Proizvodnja vrijednoga drva: softverska podrška pri odlučivanju u gospodarenju hrastovim sastojinama (Quercus petraea Liebl. i Quercus robur L.) u Europi) F. Colin: Conclusions from the OAK-KEY project (European Union). (Zaključci projekta OAK- KEY (Europska unija) 343 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 85 <-- 85 --> PDF |
E. Bakkcr: The description of clones in a mixed Quercus robur L. and Q. petraea (Matt.) Liebl. coppice stand with AFLP analysis. (Opis klono- va u mješovitim panjačama Quercus robur L. i Quercus petraea Liebl.) pomoću AFLP analize) E. Hochbichler, W. Ruhm: Management of oak forests in Austria. (Gospodarenje hrastovima šumama u Austriji) II. Guttcnberger: Anatomy of Quercus x viridis Trim, an oak of unknown origin in Croatia. (Anatomija Quercus x viridis Trim, hrasta nepoznatoga porijekla u Hrvatskoj) A. Breznikar,B. Kump,U. Csaikl, F. Batič,H. K r a i g h e r : Taxonomy and genetics of chosen oak populations in Slovenia. (Taksonomija i genetika izabranih hrastovih populacija u Sloveniji) S. Matić, M. Oršanić, I. Anić: The number of plants and sites as an important factor in the growth of young stands of Pedunculate oak. (Broj biljaka i stanište kao značajni čimbenici uspijevanja mladih sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) E. Badel,P Perre: Homogenisation: a mathematical technique used to predict the shrinkage of oak as a result of the annual ring morphology and the microscopic properties of tissues. (Homogenizacija: matematička tehnika za predviđanje uteza- nja hrasta kao rezultat morfologije godova i mikroskopskih svojstava tkiva) M. Vidaković, D. Kajba, S. Bogdan, V. Pod- nar,J. Bećarević: Estimation of genetic gain in progeny trial of pedunculate oak (Quercus robur L.). (Procjena genetskoga poboljšanja u testu polusrodnika hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) J. Ča vio vic, M. Božić, N.Lukić: Trends in forest and timberland values in the dynamic system of an even-aged forest of pedunculate oak in the management unit Josip Kozarac. (Kretanja vrijednosti šuma i šumskoga tla u dinamičnom sustavu jednodobne šume hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Josip Kozarac) J. Hansen: Dendroecological analysis of vessels on cross sections of European oak. (Dendroekološka analiza žila na presjecima europskoga hrasta) S. Bordacs : Assessing of ep DNA diversity in Hungarian oak populations and its sylvicultural aspects. (Procjena raznolikosti kloroplastne DNA u populacijama mađarskoga hrasta i njegovi uzgojni aspekti) N. V. Nicole scu, M. L. Daia, I. I. Fl ore scu: Research on establishment and maintenance of access racks network opened in sessile oak young stands subject to weedings and cleanings. (Istraživanje načina postavljanja i održavanja mreže šlju- karica u mladim sastojinama hrasta kitnjaka u kojima se provodi čišćenje korova i njega mladika) S. Govorčin, T Sinković: Influence of double sapwood on the quality of Slavonian oak. (Utjecaj dvostruke bjeljike na kakvoću slavonskoga hrasta) S. Perić,J.Gračan,B.D. Bašić: Flushing variability of pedunculate oak (Quercus robur L.) in provenance experiment in Croatia. (Varijabilnost listanja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusu provenijencija u Pokuplju) V. Kušan, R. Pernar, Ž. Galić: The dependence of diameter increment upon spatial distribution and sizes of surrounding trees. (Ovisnost debljinskog prirasta o prostornom rasporedu i veličini stabala) M. Čater, F. Batič: Ecophysiological parameters as a possible tool for the assessment of natural and artificial regeneration in pedunculate oak in lowland parts of Slovenia. (Ekofiziološki parametri kao moguće sredstvo u procjeni prirodne i umjetne obnove hrasta lužnjaka u nizinskim dijelovima Slovenije) M. Liesebach, B. R. Stephan: Development of provenances of Quercus petraea and Quercus robur from acorns to six-year old plants in relation to species specific traits. (Razvoj provenijencija Quercus petraea i Quercus robur iz žira do šestgodišnjih biljaka u odnosu na specifična svojstva vrste) J. CeitefJ. Szmyt: Initial spacing and morphology of oak trees (Quercus robur L. and Quercus petraea (Matt.) Liebl.) in untending oak saplings at the age of 17-years. (Početni razmak pri sadnji i morfologija hrastovih stabala (Quercus robur L. i Quercus petraea (Matt.) Liebl.) u nenjegova- nim koljicima u dobi od 17 godina) M. Urbane i č, P. Simončič, I. S mol ej: The pedunculate oak stands in lowland regions of Slovenia - soil water conditions. (Sastojine hrasta lužnjaka u nizinskim područjima Slovenije - stanje vode u tlu) Z. Borzan : Hermaphroditic, unseasonal flowering in ´Green oak1 growing in Nothern Dalamtia, Croatia. (Hermafroditsko, izvansezonsko cvjetanje "zelenoga hrasta" koji raste u sjevernoj Dalmaciji u Hrvatskoj) V. Topić, O.Anton ić,Ž. Španjol ,Ž. Vrdoljak: Regression models for estimating biomass of resprouted pubescent oak (Quercus pubescens Willd.), italian oak (Quercus frainetto Ten.) and Holm oak (Quercus ilex L.). (Regresijski modeli procjene biomase hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.), hrasta sladuna (Quercusfrainetto Ten.) i hrasta crnike (Quercus ilex L.) u panjačama) 344 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 86 <-- 86 --> PDF |
B. Prpić, I.Anić: The influence of climate and hydro- technical developments in the stability of the peduncled oak (Quercus robur L.) in Croatia. (Utjecaj klime i hidrotehničkih zahvata na stabilnost hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Hrvatskoj) D. Barčić, Ž. Spanjol, O. Antonie: Vegetation succession on the permanent plots in the holm oak {Quercus ilex L.) forest in Croatia. (Sukcesija vegetacije na trajnim plohama u šumi hrasta crnike {Quercus Hex L.) u Hrvatskoj) R. Pernar,V. Kušan, Ž. Galić: Relation ship between diameter increment and damage status of pedunculate oak {Quercus robur L.). (Odnos između debljinskoga prirasta i stupnja oštećenosti hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) N. Pernar,Z. Seletković, D. Bakšić: Pedologi- cal and microclimatic properties of some experimental plots of pedunculate oak {Quercus robur L.) plantations in Croatia. (Pedološka i mikrokli- matska obilježja hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) na nekim pokusnim plohama u Hrvatskoj) J. Kleinschmi t, J. G. R. K1 e i n s c h m i t : Quercus robur - Quercus petraea: a critical review of the species concept. {Quercus robur - Quercus petraea: kritički osvrt na koncept vrsta) 1. Yakovlev: Genetic diversity of pedunculate oak {Quercus robur L.) in the Middle Near Volga region of Russia. (Genetska raznolikost hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u središnjem dijelu Rusije uz rijeku Volgu) J. Franjić, J. Gračan, D. Kajba, Ž. Skvorc, B. D. Bašić : Multivariate analysis of leaf shape of the common oak {Quercus robur L.) in the Gajno provenance test (Croatia). (Multivarijatna analiza oblika lista hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u testu provenijencija Gajno (Hrvatska) O. Antonie, D. Hatić,J. Križan, D. Bukovec: Pedunculate oak (Quercus robur L.) growth model in a function of ecological variables. (Model prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u funkciji ekoloških varijabli) M. Benko,V Novotny,T. Dubravac: The structure of the pedunculate oak population, ecological management forest type II-G-20. (Struktura populacije lužnjakovih šuma tipa II-G-20) M. Benko, V Novotny, D. Vuletić: An analysis of the pedunculate oak tree, type II-G-10. (Analiza stabla hrasta lužnjaka tipa II-G-10) K. Bezak: The uncertainty principle of diameter I. G 1 az : Genetic cartography of oaks in Poland using PCR-RFLP markers of the chloroplast DNA. (Genetska kartografija hrastova u Poljskoj pomoću markera PCR-RFLP DNA kloroplasta) F. Fontaine, C. Clement, M. Burrus,J. L. Dru- elle: Qualitative and quantitative approaches of the epicormic buds in Quercus petraea. (Kvalitativni i kvantitativni pristupi vodenim pupovima u hrasta kitnjaka (Quercus Petraea) S. Žitnik, C. Müller, A. Clement, M. B. Masi m be rt, D. E. Hanke, H. Kraigher: Physiology of acorns during longterm storage. (Fiziologija žira tijekom dugotrajnoga čuvanja) L. Farque,H. Sinoquet,F. Colin: Light interception and partitioning in young sessile oaks in response to light conditions and plant density. (Primanje i razdioba svjetla u mladih hrastova kitnjaka u odnosu na svjetlosne prilike i broj biljaka) G. Struck, A. Dohrenbusch: Effects of initial density, fertilisation and logging slash removal in young sessile oak stands. (Učinci početne gustoće, gnojidbe i odstranjivanja otpadaka sječe u mladim sastojinama hrasta kitnjaka) J.Vukelić,D. Baričević: Development of vegetation in localities of pedunculate oak dieback in Croatia. (Razvoj vegetacije na lokalitetima sušenja hrasta lužnjaka u Hrvatskoj) M. Bobinac: Stand structure and natural regeneration of common oak in nature preserves Vratična and Smogva near Morović. (Struktura sastojine i prirodna obnova hrasta lužnjaka u prirodnim rezervatima Vratična i Smogva kraj Morovića) D. Hatić, O. Antonie, Ž. Španjol, J. Križan: Growth of the old oak trees in Croatia: the preliminary results of the TGECC programme. (Rast starih hrastovih stabala u Hrvatskoj: preliminarni rezultati programa TGECC) growth and increment in pedunculate oak (Quercus robur L.) (Načelo neodređenosti debljinskoga rasta i prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) V Blujdea, M. Pauca-Comanescu: Water use efficiency in the case of two deciduous oak: Quercuss cerris L. and Quercus frainetto Ten. (Djelotvornost iskorištavanja vode na primjeru dvaju listopadnih hrastova: Quercus cerris L. i Quercus frainetto Ten.) M. Gradečki, K. Poštenjak: Morphological characteristics of evergreen oak acorn from seed stands in Croatia. (Morfološka svojstva žira crnike iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj) Posten 345 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 87 <-- 87 --> PDF |
V. Krej č i, T. Dubravac: 30 years of research of crown development of common oak in Croatia. (30 godina istraživanja razvoja krošanja hrasta lužnjaka u Hrvatskoj) N. Lukić,J. Čavlović,Ž. Galić: Elements development of pedunculate oak (Quercus robur L.) forest monitored with cluste analysis. (Praćenje razvoja strukture lužnjakove šume (Quercus robur L.) pomoću klasterske analize) J. M edvedo vić, I. Seletković, N. Potočić: Health status of sessile oak (Quercus petraea L.) in Croatia. (Zdravstveno stanje hrasta kitnjaka (Quercuspetraea Liebl.) u Hrvatskoj) N. V. Nicolcscu: Silviculture of pin oak (Quercus palustris Muenchh.) plantations in the northwest of Romania. (Uzgojni zahvati u kulturama Quercus palustris Muenchh. u sjeverozapadnoj Rumunjskoj) V. Novotny, M. Benko,T. Dubravac: Structural elements of the evergreen oak. (Strukturni elementi hrasta crnike) I. Pilaš,B.Vrbek,Đ. Kauzlarić: The groundwater regime - a decisive factor of pedunculate oak stability. (Režim podzemnih voda - odlučujući čimbenik stabilnosti lužnjakovih šuma) J.Stoyanova: Use of climate characteristics for describing oak stands environmental diversity. (Klimatska obilježja u opisivanju okolišne raznolikosti hrastovih sastojina) Ž. Španjol, O. Antonie, D. Barčić: Annual growth dynamics of the coppiced holm oak (Quercus ilex L.) on the island of Rab, Croatia. (Godišnja dinamika rasta hrasta crnike (Quercus ilex L.) u panjači na otoku Rabu u Hrvatskoj) D. Vu 1 e t i ć : Regression models for assessment of assortiments volume development of the pedunculate oak (Quercus robur L.). (Regresijski modeli za procjenu razvoja obujma sortimenata hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) C. Bodenes,T. Barreneche, Ch. Lexer, J. Pelé m an, C. Saintagne, C. Plomion, H. Verbakel,A.Kremer: Genetic mapping and QTL detection in Quercus robur. (Gensko karti- ranje i QTL detekcija hrasta lužnjaka) A. Borovics,C. Matyas: Numeric-taxonomical studies and crossing experiments in hungarian oak taxa. (Numeričko-taksonomska studija i eksperimenti križanja u taksonima mađarskoga hrasta) U. C saikl, A. Koenig: The distribution of genetic types in white oak populations in the Danube region of Germany and Austria. (Rasprostranjenost genetskih tipova u populacijama bijleoga hrasta u dunavskoj regiji Njemačke i Austrije) S. Gerber, R. Streiff, L. Schibler, A. Ducous- so,A. Krem er: Pollen and seed flow inferred from parentage analysis in a mixed oak stand comprising Q. petraea and Q. robur. K. W. Gottschalk: Provenance and family effects on defoliated Quercus rubra L. seedling growth and mortality. (Učinci provenijencije i familije na rast i smrtnost pomlatka Quercus rubra L. napadnutoga golobrstom) A. Kanazashi,M. Nishikohri,H.Yoshimaru, H. Shim izu: Application of microsatellite markers, developed in Quercus petraea to Japanese decidous oaks and a few problems. (Primjena mikrosatelitskih markera, razvijenih u Quercus petraea, na japanske listopadne hrastove i neki problemi) C. Lexer, B. Heinze, S. Gerber, S. Macalka- Kampfer, H. Steinkellner, B. Ziegen- hagen,A. Kremer, J. Gloessl: Towards genetic monitoring of small, anonymous seedlot samples from oak (Quercus robur). (Prema genetskom motrenju uzoraka hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz malih, anonimnih sjemenskih sastojina) S. Orlović,J. Erdeši,S. Radivojević,Z. Obu- ćina, G. Janjatović: Strategy and previous results of pedunculate oak (Quercus robur L.) breeding in Yugoslavia. (Strategija i dosadašnji rezultati u oplemenjivanju hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Jugoslaviji) K. Shimada,K. Kitamura,K. Nakashima: Genetic and morphological diversities in a mixed stand of two oak species in Japan. (Genetska i morfološka raznolikost u mješovitoj sastojini dviju hrastovih vrsta u Japanu) K. C. Steiner, J. K. Bailey, J. J. Zaczek, T. R Phelps: Variance components for population and family effects in a progeny test of Quercus rubra L. (Varijantne komponente za populacijske i familijske učinke u testu potomstva (Quercus rubra L.) E. Trainer, E., G. Mueller-Starck: Study on genetic variation and inbreeding in adult and juvenile populations of sessile oak (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) (Proučavanje genetske varijacije i križanja u srodstvu u odraslim i juvenilnim populacijama hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) V. Zoldoš, S. S ilj ak-Yako vlev, D. Papeš, V. Besendorfer,A. Sarr, O. Panaud: Chromosomal and molecular genome organization and evolution in some Quercus species. (Kromo- somska i molekularna organizacija i evolucija genoma u nekih vrsta hrasta) IgorAnić Šumarski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb 346 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 88 <-- 88 --> PDF |
PRVI SASTANAK EUFORGEN MREŽNOG PLANA ZA CRNOGORICU Brdo kod Kranja, Slovenija, 5. - 7. ožujka 2000. Međunarodni institut za biljne genetske izvore (IPGRI) vodi i koordinira Europski program za očuvanje šumskih genetskih izvora (EUFORGEN). U ožujku 1995. godine u Slovačkoj je održan prvi sastanak EUFORGEN mrežnog plana za običnu smreku. Taj je mrežni plan djelovao do kraja 1999. godine, a Hrvatska je bila član-promatrač. Nadzorno vijeće EUFORGEN-a je zbog prijedloga o proširenju aktivnosti programa i na druge rodove, odnosno vrste crnogorice odlučilo osnovati EUFORGEN mrežni plan za crnogoricu koji će uključivati sve autoktone vrste crnogorice u Europi. Od 1. siječnja 2000. Program je u fazi 11. U toj fazi djeluje pet mrežnih planova: crnogorice, crna i bijela topola, plemenite bjelogorice, socijalne bjelogorice i mediteranski hrastovi, a koordinator za Hrvatsku je dr. se. Joso G r a č a n . Prvi sastanak EUFORGEN mrežnog plana za crnogoricu održanje od 5. do 7. ožujka 2000. godine u Brdu kod Kranja u Sloveniji. Na sastanku su sudjelovali predstavnici iz 25 europskih zemalja i koordinatori iz IPGRl-a. Hrvatska je u o ovome mrežnom planu punopravni član, a predstavnik je mr. sc. Marilena Idžoj- tić, koja je na sastanku sudjelovala s radom "Present status of conifers in Croatia". Kao pregled dosadašnjih aktivnosti predstavnici Italije (G. Vcndramin), Norveške (T. Skroppa), Mađarske (C. Mât y as) i Njemačke (A. König) izvjesti- li su o napretku u očuvanju genofonda obične smreke u tim zemljama. S. Borel 1 i iz IPGRl-a predstavio je novu strukturu i sadržaj Web stranice i sadašnju verziju podstranice za crnogoricu: (www.cgiar.org/ipgrideploy/networks/euforgen/euf_ home.htm) (www.cgiar.org/ipgrideploy/networks/euforgen/ Networks/Conifers/conifers.htm). J. Turok iz IPGRI-a demonstrirao je bazu bibliografskih podataka koji se odnose na genetiku, oplemenjivanje i genetske izvore obične smreke. Ova baza podataka sada sadrži 320 referenci iz 11 zemalja, a uključene su samo reference koje nisu obuhvaćene drugim dostupnim međunarodnim bazama bibliografskih podataka i specifične su za pojedine zemlje (tzv. "siva literatura"). Dogovoreno je da predstavnici svih zemalja prikupe reference za bazu koja će biti proširena na ostale europske vrste crnogorice. Predstavljeno je tiskano izdanje "Tehničke smjernice za očuvanje genofonda obične smreke", a kako bi ono bilo pristupačno za šumarske stručnjake pojedinih zemalja preporučeno je da bude prevedeno s engleskog jezika na jezike dotičnih zemalja. Također su predstavljeni rezultati upitnika koji je bio poslan zemljama članicama. Upitnike su ispunili koordinatori, a trebalo je za svoju zemlju rangirati vrste crnogorice prema prioritetu za očuvanje njihovog genofonda, navesti ograničenja za učinkovito očuvanje i održivo korištenje genetskih izvora crnogorice i navesti važnost pojedinih područja djelovanja EUFORGEN mrežnog plana u budućnosti. Uvodno izlaganje "Genetska raznolikost europske crnogorice" održao je Veikko K o s k i, dotadašnji predsjednik Mrežnog plana za običnu smreku. Strategija očuvanja genofonda razlikuje se za tri grupe crnogorice: vrste s velikim arealom, rijetke i ugrožene vrste, te egzote. Definirano je koja su obilježja tih triju grupa, kakvo je sadašnje poznavanje rasprostranjenosti, ekoloških zahtjeva i genetske raznolikosti vrsta, koji su prioriteti djelovanja, koja su glavna ograničenja u djelovanju, te koje strategije očuvanja genofonda treba primijeniti za pojedine grupe. U Hrvatskoj je očuvanje genofonda prioritetno za sljedeće vrste crnogorice: Abies alba Mill, (obična jela), Pinus nigra Arnold ssp. dalmatica (Vis.) Schwz. (dalmatinski crni bor), Picea abies (L.) Karst, (obična smreka) i Pinus sylvestris L. (obični bor). Izrađen je i usvojen plan rada za razdoblje do sljedećeg sastanka. Plan je podijeljen na četiri dijela: 1. Informacije, 2. Politika i zakonodavstvo, 3. Tehničke smjernice za očuvanje genofonda crnogorice u Europi i 4. Svjesnost javnosti. 1. Informacije Uz proširenje baze bibliografskih podataka i doprinos svake zemlje članice, što je već navedeno, Tajništvo EUFORGEN-a se obvezalo osnovati informacijsku platformu europskih šumskih genetskih izvora, kako bi o svakoj zemlji članici bili dostupni osnovni podaci o nacionalnom programu očuvanja genofonda, ime koordinatora, podaci o institucijama uključenima u aktivnosti očuvanja genofonda i "linkovi" na koje se može u pojedinim zemljama dalje vezati ("database of links"). Zemlje članice su pozvane da naprave vlastitu Web stranicu šumskih genetskih izvora koja će biti dio europske informacijske platforme. Na nacionalnoj razini bi trebali biti dostupni podaci i informacije o kategorijama zaštite, jedinicama za očuvanje genofonda, njihovoj lokaciji i dostupnosti, sjemenskim sastojinama, sjemenskom zoniranju (rajonizaciji), testovima provenijencija i potomstava, ex situ načinima očuvanja genofonda i si. Karte jedinica za očuvanje genofonda za pojedine vrste bit će kompilirane na europskoj razini i dostupne iz informacijske platforme i na CD-ROM-u. 347 |