DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 78 <-- 78 --> PDF |
te, primjenjivati "visoki uzgoj", a nikako ne podržavati obnovu u obliku panjača ili kombinirani uzgoj. Potrebni su učestali uzgojni zahvati koji reguliraju brzinu prirasta, prisutnost pogrešaka na deblu, boju drveta i fizičko mehaničke karakteristike drveta. Većina ovih sas- tojina još je u početnom razvojnom obliku, i uglavnom se može govoriti o "potencijalnoj kvaliteti". Najveći dio ovih sastojina je u privatnom vlasništvu, što također otežava provođenje istraživanja i primjenu potrebnih mjera. Uvjet za primjenu uzgojnih zahvata je izbor "elitnih stabala" kojima treba podrediti uzgojne zahvate u obliku prorijeda, koje bi omogućile željeni finalni proizvod. Kod jasena je cilj proizvesti furnirsku oblovinu, a to je drvo bez vanjskih defekata, cilindričnog oblika i s optimalnom širinom goda od 4-7,5 mm. Drvo s užim godom je nervozno, a drvo s prevelikom širinom goda se previše usušuje. Istraživanja su vršena u sjevero-istočnoj Italiji u području Belluna (Veneto) u 5 populacija i 1 u Tarcentu (Friuli). Istraživanja su obuhvaćala sljedeće radnje: ustanovljenje postojanja eventualnih defekata na stablima ustanovljenje visine stabala i položaj u etažama sas- tojine uzimanje izvrtka pomoću Presslerovog svrdla u prsnoj visini Na ovaj način bilo je moguće odrediti da li pojedino stablo može imati upotrebu kao pilansko ili furnirsko drvo, varijaciju širine goda s ekstremima, te odnos razlika u debljini dva susjedna goda. Na osnovi ovih istraživanja moguće je odrediti potrebne uzgojne zahvate i njihovu opravdanost. U većini slučajeva pravi trenutak za početak izvršenja proreda je prošao. Za uzgojne zahvate ima opravdanja ako postoji dovoljan broj kvalitetnih stabala promjera od oko 25 cm, srednje dobi manje od 40 g. i srednje širine goda najmanje 2,5-3 mm. Tada je moguće izvršiti proredu (to je doduše malo kasno) i to ne previše intenzivnu kako se ne bi izazvala nagla promjena u prirastu. Iz broja 2, ožujak - travanj 2000. dajemo osvrt na sljedeće priloge: Dazzi Carmelo: Šumarska pedologija na Siciliji - iskustva i perspektive Ovi rezultati trebali bi biti podvrgnuti daljnjim ispitivanjima zbog kompletiranja potrebnih podataka o odnosu karakteristika drveta i primjene uzgojnih zahvata. Michele Scotton-Valter Francescato: Sastav vegetacije naseljene na odronima fliša i vapnenih mo- rena u području Belluna. Konfiguracija Italije sa 41,6 % brdskog i 35,2 % planinskog terena uz klimatske, hidrografske i vegetacij- ske karakteristike pogoduje stvaranju fliša i ledenjač- kih morena vapnenačkog sastava. U ovom članku analiziranje sastav vegetacije naseljene na ovakvim područjima. Nadmorska visina je 470-600 m, godišnje oborine 1300-1800 mm, a srednja godišnja temperatura 10 "C . Na bazi 65 fitocenoloških snimanja ustanovljeno je 5 glavnih tipova vegetacije koja nastanjuju ove odrone. Ispitivanja su vršena u području sliva potoka Limana (3 odrona) i Cicogna (1 odron)-lijcvc pritoke rijeke Piave. Prva tri odrona imaju karakteristike tercijarnog fliša, a četvrti odron je vapnenačka morena manje pedo- genetske vrijednosti i veće nestabilnosti (odron kamenja i površinsko pomicanje). Prilikom analiziranja obrađeni su sljedeći podaci: broj uzorka, nagib terena, površina uzorka, broj vrsta, pokrivenost terena, (pokrivenost travama, grmovima, stablima), stupanj nastanjenosti (1-5), glavne smetnje, geološka podloga, površinska kamenitost podloge, dubina tla, vlažnost tla, pH tla. U opisu vegetacije dati su detaljni tablični pregledi vrsta koje nastanjuju odrone. Ta vegetacija varira ovisno o vlažnosti terena i intenzitetu odronjavanja materijala. Na flišu gdje je veća stabilnost terena i bolje zadržavanje vlage više je stabala i grmova, dok je na vapne- nim morenama vegetacija slabije razvijena. Veća je učestalost biljaka koje se razmnožavaju sjemenom i vegetativnim putem. Otpornost biljaka je u uskoj korelaciji sa stabilnosti terena, gdje Graminaceae pokazuju najveću vitalnost, zatim pionirske vrste grmova a tek onda određene vrste stabala {P. uigra; F. ornus, O. car- piriifolia, S. purpurea,./. communis i druge). Franc Grospić dipl. ing. U ovom članku autor obrađuje problematiku razlike šumskoga tla od ostalih vrsta tala razvijenih izvan šumskih kompleksa. Mišljenje da ta razlika ne postoji, odbačeno je nakon pažljivih istraživanja. MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) 337 |