DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Bijela roda - simbol sreće i plodnosti Nakon Nagybaja u Mađarskoj, Rühstädta u Njemačkoj, Andrida u Rumunjskoj, Malpartida de Caceres u Španjolskoj i Čigoča u našoj Hrvatskoj, prošle 1999. godine dva su susjedna sela u Sloveniji, Mala i Velika Polana u Prekomurju s lijeve obale Mure, proglašena EUROPSKIM SELOM RODA. Priznanje je dodijelio EURONATUR - Europska fundacija za zaštitu prirodne baštine, a najviše zasluga za to ima Društvo za promatranje i proučavanje ptica Slovenije (DOPPS), kao jedne od najstručnijih i najbrojnijih nevladinih organizacija za zaštitu ptica i prosvjećivanje ljudi u vezi s tom problematikom. Prema Stcfanu Lutaru središnji praznik roda bio je 3. 7. 1999. u općini Velike Polane, dok su same pripreme za to počele puno ranije i trajale sve do kraja prošle godine, kada je u Cankarjevom domu u Ljubljani postavljena izložba "Bijela roda - ptica godine 1999." Za razliku od našeg Čigoča kod Siska, gdje je primjerice prije deset godina ( 1990) izbrojen 51 par bijelih roda na gnježđenju, slovenska općina Velike Polane nije toliko značajna po broju gnijezda, koliko po tome kakav odnos imaju sami žitelji, uključujući i lovce, prema rodama. "Prekomurski čovjek bio je i ostao bogat- imao je i ima široku dušu. Prisno je povezan uz ovaj komadić zemlje i sa svim onim što je povezano sa zemljom i nebom iznad nje. Voli svog "strka" (narodno ime za rodu, op. A. F.) i s njim živi od kolijevke do groba... Roda gnijezdi na onim kućama u kojima žive dobri ljudi. Bioenergetičari tvrde da si za gniježđenje potraži ona mjesta na kojima iz zemlje isijava pozitivna energija". Prema autoru priloga boje tijela bijele rode (Ciconia ciconia) simboliziraju tri cjeline u kojima ova ptica živi: bijela boja perja - bijelu Europu, crna letna pera - crnu Afriku, a crveni kljun i noge - crvenu Aziju! U članku o bijeloj rodi "koja gnijezdi na onim kućama u Iz broja 6. studeni-prosinac 1999. g. dajemo osvrt na sljedeće članke: Roberto del Favero : Prilog poznavanju gorskog jasena (F. excelsior) u sastojinama sjevero-istočne Italije - kvaliteta stojećih stabala i karakteristike goda. Progresivno smanjenje korištenja zemljišta u poljoprivredne svrhe daje sve više prostora za značajno šire- kojima žive dobri ljudi" nalazimo i podatak da u Europi živi oko 110.000 roda ili 90% cjelokupne svjetske populacije. Prilikom seobe na dan prelete i do 300 km. Njihov selidbeni put (zimuju u Africi) dug je i do 10.000 km. Medvjedica napala šumskog radnika Prema stalnoj Lovčevoj rubrici "Iz dnevnega tiska" pažnju čitatelja najviše je privukao članak pod gornjim naslovom, u kojemu stoji da su slovenske tiskovine poput "Dela", "Dnevnika" i "Večeri" krajem veljače ove godine (26. 2.) na prvim stranicama objavile opširna izvješća o medvjedici, koja je u strahu za mladunče napala šumskog radnika pri pripremanju ogrjeva. Zbilo se to oko 700 m od prve naseljene kuće u seocu Kot kod Ribnicc. Žrtvom napada bio je Franc G a č n i k, kojem je zvijer nanijela duboke razderotine po licu i glavi te više rana po tijelu. Teško ranjenog radnika odvezli su u Klinički bolnički centar u Ljubljanu, gdje je operiran. Lovci Ribnice su na temelju usmenog dopuštenja ministra poljoprivrede Cirila Smrkolja medvjedicu odmah ustrijelili zajedno s mladunčetom. Na tiskovnoj konferenciji sazvanoj u vezi s tim nemilim događajem, ministar je izjavio da upravo ova nesreća jasno potvrđuje opravdanost njegove prošlojesenske odluke o od- strjelu 70 medvjeda, stoje izazvalo brojne polemičke rasprave. Do sada su u Sloveniji u sezoni 1999/2000. godini izlučena 44 medvjeda, od čega ih je 7 bilo žrtvom prometa. Protivnici tako drastičnog odstrjelnog kontigenta navode da medvjedi mijenjaju svoje ponašanje usporedo s promjenama u njihovom životnom okolišu (nemir u šumama, pomanjkanje brloga i dr.). "Spriječimo da se ne ponovi 1788. godina kada je bečki dvor izdao naredbu o istrjebljenju medvjeda. Pođimo u budućnost zajedno s medvjedom", jedan je od glasova nasuprot ministrove odluke. Alojzije Frković nje šumskih sastojina, koje su u početku formirane pretežito na rubovima poljoprivrednih zona. Od osobitog su značaja formacije gorskog jasena (F. excelsior) i gorskog javora (A. pseudoplatanus). Ovakve sastojine omogućuju proizvodnju više ili manje vrednog tehničkog drva namijenjenog pilanskoj preradi ili proizvodnji furnira. Za proizvodnju kvalitetnog tehničkog drva potrebno je poduzimati adekvatne uzgojno-tehničke zahva- ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje talijanske akademije šumarskih nauka - Firenze) 336 |