DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Bijela roda - simbol sreće i plodnosti


Nakon Nagybaja u Mađarskoj, Rühstädta u Njemačkoj,
Andrida u Rumunjskoj, Malpartida de Caceres u
Španjolskoj i Čigoča u našoj Hrvatskoj, prošle 1999.
godine dva su susjedna sela u Sloveniji, Mala i Velika
Polana u Prekomurju s lijeve obale Mure, proglašena
EUROPSKIM SELOM RODA. Priznanje je dodijelio
EURONATUR - Europska fundacija za zaštitu prirodne
baštine, a najviše zasluga za to ima Društvo za promatranje
i proučavanje ptica Slovenije (DOPPS), kao
jedne od najstručnijih i najbrojnijih nevladinih organizacija
za zaštitu ptica i prosvjećivanje ljudi u vezi s tom
problematikom.


Prema Stcfanu Lutaru središnji praznik roda bio
je 3. 7. 1999. u općini Velike Polane, dok su same pripreme
za to počele puno ranije i trajale sve do kraja prošle
godine, kada je u Cankarjevom domu u Ljubljani
postavljena izložba "Bijela roda - ptica godine 1999."
Za razliku od našeg Čigoča kod Siska, gdje je primjerice
prije deset godina ( 1990) izbrojen 51 par bijelih
roda na gnježđenju, slovenska općina Velike Polane nije
toliko značajna po broju gnijezda, koliko po tome
kakav odnos imaju sami žitelji, uključujući i lovce, prema
rodama.


"Prekomurski čovjek bio je i ostao bogat- imao je i
ima široku dušu. Prisno je povezan uz ovaj komadić zemlje
i sa svim onim što je povezano sa zemljom i nebom
iznad nje. Voli svog "strka" (narodno ime za rodu,
op. A. F.) i s njim živi od kolijevke do groba... Roda gnijezdi
na onim kućama u kojima žive dobri ljudi.
Bioenergetičari tvrde da si za gniježđenje potraži ona
mjesta na kojima iz zemlje isijava pozitivna energija".


Prema autoru priloga boje tijela bijele rode (Ciconia
ciconia) simboliziraju tri cjeline u kojima ova ptica živi:
bijela boja perja - bijelu Europu, crna letna pera -
crnu Afriku, a crveni kljun i noge - crvenu Aziju! U
članku o bijeloj rodi "koja gnijezdi na onim kućama u


Iz broja 6. studeni-prosinac 1999. g. dajemo osvrt na
sljedeće članke:


Roberto del Favero : Prilog poznavanju gorskog
jasena (F. excelsior) u sastojinama sjevero-istočne
Italije - kvaliteta stojećih stabala i karakteristike
goda.


Progresivno smanjenje korištenja zemljišta u poljoprivredne
svrhe daje sve više prostora za značajno šire-


kojima žive dobri ljudi" nalazimo i podatak da u Europi
živi oko 110.000 roda ili 90% cjelokupne svjetske populacije.
Prilikom seobe na dan prelete i do 300 km.
Njihov selidbeni put (zimuju u Africi) dug je i do
10.000 km.


Medvjedica napala šumskog radnika


Prema stalnoj Lovčevoj rubrici "Iz dnevnega tiska"
pažnju čitatelja najviše je privukao članak pod gornjim
naslovom, u kojemu stoji da su slovenske tiskovine poput
"Dela", "Dnevnika" i "Večeri" krajem veljače ove
godine (26. 2.) na prvim stranicama objavile opširna izvješća
o medvjedici, koja je u strahu za mladunče napala
šumskog radnika pri pripremanju ogrjeva. Zbilo se
to oko 700 m od prve naseljene kuće u seocu Kot kod
Ribnicc. Žrtvom napada bio je Franc G a č n i k, kojem
je zvijer nanijela duboke razderotine po licu i glavi te
više rana po tijelu. Teško ranjenog radnika odvezli su u
Klinički bolnički centar u Ljubljanu, gdje je operiran.


Lovci Ribnice su na temelju usmenog dopuštenja
ministra poljoprivrede Cirila Smrkolja medvjedicu
odmah ustrijelili zajedno s mladunčetom. Na tiskovnoj
konferenciji sazvanoj u vezi s tim nemilim događajem,
ministar je izjavio da upravo ova nesreća jasno potvrđuje
opravdanost njegove prošlojesenske odluke o od-
strjelu 70 medvjeda, stoje izazvalo brojne polemičke
rasprave. Do sada su u Sloveniji u sezoni 1999/2000.
godini izlučena 44 medvjeda, od čega ih je 7 bilo žrtvom
prometa. Protivnici tako drastičnog odstrjelnog
kontigenta navode da medvjedi mijenjaju svoje ponašanje
usporedo s promjenama u njihovom životnom
okolišu (nemir u šumama, pomanjkanje brloga i dr.).
"Spriječimo da se ne ponovi 1788. godina kada je bečki
dvor izdao naredbu o istrjebljenju medvjeda. Pođimo u
budućnost zajedno s medvjedom", jedan je od glasova
nasuprot ministrove odluke.


Alojzije Frković


nje šumskih sastojina, koje su u početku formirane pretežito
na rubovima poljoprivrednih zona. Od osobitog su
značaja formacije gorskog jasena (F. excelsior) i gorskog
javora (A. pseudoplatanus). Ovakve sastojine omogućuju
proizvodnju više ili manje vrednog tehničkog drva
namijenjenog pilanskoj preradi ili proizvodnji furnira.


Za proizvodnju kvalitetnog tehničkog drva potrebno
je poduzimati adekvatne uzgojno-tehničke zahva-


ITALIA FORESTALE E MONTANA


(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje talijanske
akademije šumarskih nauka - Firenze)


336