DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Čovječji utjecaji na dvije važne komponente kopnenih ekosustava, pedosferu i litosferu - zapravo na životni prostor ljudi, bilja i životinja, za izgradnju i sve ostale ljudske djelatnosti - iscrpno su opisani u šestom poglavlju (str. 117-128., 12 slika, 2 tablice). Navodi se 12 glavnih uzroka ostećenosti ("degradacije"), tzv. "sindroma", npr. "alpski sindrom" (degradacije uslijed turizma), "sindrom spaljena zemlja" (posljedice rušilačkih ratnih djelatnosti u raznim krajevima i si. Sedmo poglavlje "Čovjekov utjecaj na biosferu" (3 podnaslova, str. 129-146., 18 slika, 2 tablice). "Svaka zemlja posjeduje tri oblika bogatstva: materijalno, kulturno i biološko. Ovo posljednje, iako je dosad najmanje cijenjeno, uskoro bi se moglo pokazati najvrijedni- jim" (VV i 1 s o n 1992). Objašnjava se pojam biodiverzi- teta. Glede čovjekova utjecaja na biološku raznovrsnost opisani su: prirodni krajobraz, kultivirani predindustrijski krajobraz, kultivirani krajobraz industrijske dobi, opustošeni prirodni krajobraz i urbani krajobraz. Navode se i tumače oblici i posljedice intenziv- te Počeci nove gospodarstvene i socijalne politike. Zanimljivi su zaključni sadržaji i prosudbe u posljednjem podnaslovu (str. 174-180.) jer dodiruju neku ekologijsku, prirodozaštitnu i prostorno-planersku problematiku u Hrvatskoj. U devetom poglavlju (6 podnaslova, str. 181-190) navodi se onih 153 naziva/adresa (i njihovih službenih kratica) - organizacija, instituta, agencija, međunarodnih sporazuma i nekih važnijih znanstvenih projekata - koji se bave s planetarnim ekološkim problemima. Odvojeno se daje vrijedan izbor za 54 važnije internet-ad- rese i to: za međunarodne ustanove i organizacije (25), za SAD (15), za Njemačku (8) i za ostale zemlje 6 podataka. Deseto poglavlje knjige - Literatura (str. 191-204.) sadrži popis pojedinaca, skupina istraživača ili institucija, koji su autori ili izdavači ekološko-bioloških i odgovarajućih, tematski aktualnih publikacija. Osobitost je upotrebljcnc literature, daje većinom (preko 80 %) iz nosti poljodjelskih i industrijskih djelatnosti (npr. sječe i krčenje šuma, šumski požari i mnogi drugi) u različitim svjetskim krajevima. Težište i najopširniji dio knjige je osmo poglavlje "Trajno održivi razvoj - sustainable development (10 podnaslova, str. 147-180., 30 slika, 2 tablice). Po davaču... danas u fazi opće internacionalizacije i globali- zacije moglo bi sažeto reći: Globalna privreda —» Globalna promjena socio-ekonomskih prilika —> Globalna opterećenost okoliša —» Nužnost svekolike međunarodne suradnje za trajno održivi razvitak i sveopću zaštitu okoliša". Ovo problemski vrlo aktualno i osjetljivo poglavlje iscrpno je i globalno obrađeno u ova 3 p o t p o - glavlj a sa 7 podnaslova/natuknica: Uvod; Glavni uzroci globalnih promjena; Rast svjetskoga stanovništva, Urbanizacija, Potrošak energije, Onečiš- ćenost atmosfere i trajno održivi razvitak, potrošba sirovina i trajno održivi razvoj te Opskrba hranom i trajno održivi razvitak; Potrebne mjere za trajno održivi razvoj: Povećavanost zaštićenih područja posljednjeg desetljeća ovoga stoljeća pa donosi najsvježije svjetske spoznaje i podatke iz globalne ekologije i srodnih joj kritičnih područja. Na kraju knjige je Kazalo (str. 209-211.), koje sadrži najvažnije, većinom ekološke čimbenike i pojmove, s oznakom stranica u knjizi gdje se oni pobliže spominju i opisuju. Ispred Kazala Izdavač je uložio (str. 205-208.) već spomenuti (v. 2. podrubnik članka) napis Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša". Umjesto knjige "Uvod u globalnu ekologiju" autor je mogao tematiku ekoloških poglavlja objaviti i kao nekoliko zasebnih znanstvenih publikacija. No veća je bivstvena vrijednost i učinak što je dr. V. Glavač ujedinio i povezano izradio ovo zavidno cjelovito djelo, u kojem se pred čitatelje jasno iznose - obogaćeno s mnogim činjenicama i dokumentacijom - sintetizirani opisi planete Zemlje te prirodnih osobitosti i ljudskih djelatnosti koje ugrožavaju opstanak čovječanstva. Zaštićena područja (IUCN- kategorije I-V) Rezervati biosfere Broj spomenika Broj rezervata Površina (1000 ha) % od ukupne površine Broj rezervata Površina (1000 ha) svjetske baštine Afrika 746 154.043 5.2 46 24.033 30 Europa 3.153 105.209 4.7 130 94.031 24 Sjev. Amerika 2.333 214.714 11.7 53 22.194 18 Sred. Amerika 414 14.793 5.6 21 10.074 8 Juž. Amerika 810 129.014 7.4 29 50.839 10 Azija 1.733 162.877 5.3 46 13.633 23 Oceanija 1.212 60.382 7.1 12 5.093 13 Svijet 10.401 841.032 6.4 337 219.897 126 Tab. 8.2: Broj zaštićenih područja prirode, rezervata biosfere i spomenika svjetske baštine na pojedinim kontinentima i svijetu (World Conservation Monitoring Centre, WRI 1997,) 334 |