DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 74 <-- 74 --> PDF |
kladiti zaštitu okoliša, gospodarski razvoj i društvenu pravičnost u nacionalnim i međunarodnim granicama?" Djelo slična naslova i uspješno sintetiziranoga znanstveno i egzistcncijski važnoga sadržaja, kakvo je ovo Glavačevo, dosad nije objavljeno u nas ni u inozemstvu i stoga opravdano zavređuje pozornost svekolike stručne i ostale javnosti. Knjiga je veličine 17 x 23,7 cm, tvrdo ukoričena, opsega 211 stranica, uključivši različite tematske priloge/ ilustracije: 118 slika, karata, crteža, shema (crno- bijelih i u boji) i 10-tak tablica, većinom, s brojčanim podacima. O respektabilnom obuhvatu knjige svjedoče: uvodni Predgovor obojice izdavača, Sadržaj i Popis fizikalnih i kemijskih mjernih jedinica te odabrana najak- tualnija ekologijska tematika i ugrozbena problematika raspoređena u ovih 10 poglavlja: /. Uvod, 2. Planet Zemlja kao ekosustav, 3. Ekosfera i čovjek, 4. Utjecaj čovjeka na atmosferu i globalnu klimu, 5. Utjecaj čovjeka na hidrosjeru i kriosjeru, 6. Utjecaj čovjeka na pedosferu i litosferu, 7. Utjecaj čovjeka na biosferu, 8. Trajno održivi razvoj ("sustainable development", 9. Organizacije koje se bave planetarnim ekološkim problemima, instituti muđunarodni sporazumi i neki važni ji znanstveni projekti (kratice i internet adrese), 10. Literatura i2 Kazalo. Većina tih poglavlja, s oko 40-tak podnaslova (podpoglavlja) protkana je, slijedom teks- tovnih izlaganja, s mnoštvom dojmljivih ilustracija, koje potkrepljuju autorove opise, komentare, misli i zaključke. U Uvodu (5 podnaslova, str. 11-24., I slika, 1 tablica) se naglašava: shvaćanje i nedjeljive veze žive i nežive prirode, definicije prirodnih sustava i njihova hijerarhija; osnovne teorijske postavke; ekologija kao znanost o domaćinstvu prirode - zapravo o međusobnim odnosima i ovisnostima živih bića i njihova neživa okoliša - te iscrpan kronološki opis povijesnog razvoja ekologije. "Planet Zemlja kao ekosustav", naslov je drugog poglavlja (5 podnaslova, str. 25-54., 28 slika, 2 tablice). "Ako se površinu Zemlje protkanu živim bićima promatra kao ekosustav, onda su atmosfera, pedosfera, hi- drosfera i biosfera njeni sastavni dijelovi. Njihovu povezanost i zajedničku djelatnost obuhvaća znanstveni termin ´ekosfera´, kojom se bavi globalna, planetarna ekologija ili holekologija". Općenite značajke ustrojstva i osnovne funkcionalne osobitosti četiriju spomenutih ekosfernih sastavnica posebice su opisani. Treće poglavlje "Ekosfera i čovjek" (4 podnaslova, str. 55-72., 10 slika, 1 tablica) i sadržaj njegovih znakovitih podnaslova: "Sve veća uloga čovjeka, Podrijetlo čovjeka, Ekološki preduvjeti raznih civilizacija i nejednakost globalnog razvoja te Zaključna pripomena" - jedan je između najzanimljivijih i upečatljivih dijelova knjige. Tu su citirane i cinične izjave nekolicine bivših predsjednika SAD-a o istrebljenju autoktonoga indijanskoga stanovništva (str. 69/70.), koje su vrlo znakovite i zabrinjavajuće ne samo za humana poimanja, već i za američke stavove u soluciji ekoloških, gospodarstvenih pa i ostalih globalnih problema današnjice. Štetan i zabrinjavajući čovjekov utjecaj na atmosferu i globalno podneblje uvjerljivo je opisan, sa svim neizbježnim i pogubnim posljedicama, u ova tri podnaslova četvrtog poglavlja: "Antropogeni staklenički učinak, Razorenost stratosferskog ozona i O globalnoj promjeni klime" (str. 73-94., 19 slika, 1 tablica). U petom poglavlju (5 podnaslova, str. 95-116., 13 slika, 5 tablica) opisani su opasni i dalekosežni čovjekovi utjecaji na hidrosferu i kriosferu, a hidrosfera - zna se - najvažnija je sastavnica ekosfere i kolijevka života te izvor za ishranu dvije trećine svjetskog pučanstva. Prekomjerna eksploatacija i onečišćenosti oceana, mora i ostalih slatkovodnih sustava zabrinjavajuće rastu. Izdavač je samopoticajno ali nespretno, između popisa literature i kazala, uložio napis Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša". koji je inače u suglasju s tematikom cijele knjige - sadržajno i popularizacijski - dobrodošao. 333 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Čovječji utjecaji na dvije važne komponente kopnenih ekosustava, pedosferu i litosferu - zapravo na životni prostor ljudi, bilja i životinja, za izgradnju i sve ostale ljudske djelatnosti - iscrpno su opisani u šestom poglavlju (str. 117-128., 12 slika, 2 tablice). Navodi se 12 glavnih uzroka ostećenosti ("degradacije"), tzv. "sindroma", npr. "alpski sindrom" (degradacije uslijed turizma), "sindrom spaljena zemlja" (posljedice rušilačkih ratnih djelatnosti u raznim krajevima i si. Sedmo poglavlje "Čovjekov utjecaj na biosferu" (3 podnaslova, str. 129-146., 18 slika, 2 tablice). "Svaka zemlja posjeduje tri oblika bogatstva: materijalno, kulturno i biološko. Ovo posljednje, iako je dosad najmanje cijenjeno, uskoro bi se moglo pokazati najvrijedni- jim" (VV i 1 s o n 1992). Objašnjava se pojam biodiverzi- teta. Glede čovjekova utjecaja na biološku raznovrsnost opisani su: prirodni krajobraz, kultivirani predindustrijski krajobraz, kultivirani krajobraz industrijske dobi, opustošeni prirodni krajobraz i urbani krajobraz. Navode se i tumače oblici i posljedice intenziv- te Počeci nove gospodarstvene i socijalne politike. Zanimljivi su zaključni sadržaji i prosudbe u posljednjem podnaslovu (str. 174-180.) jer dodiruju neku ekologijsku, prirodozaštitnu i prostorno-planersku problematiku u Hrvatskoj. U devetom poglavlju (6 podnaslova, str. 181-190) navodi se onih 153 naziva/adresa (i njihovih službenih kratica) - organizacija, instituta, agencija, međunarodnih sporazuma i nekih važnijih znanstvenih projekata - koji se bave s planetarnim ekološkim problemima. Odvojeno se daje vrijedan izbor za 54 važnije internet-ad- rese i to: za međunarodne ustanove i organizacije (25), za SAD (15), za Njemačku (8) i za ostale zemlje 6 podataka. Deseto poglavlje knjige - Literatura (str. 191-204.) sadrži popis pojedinaca, skupina istraživača ili institucija, koji su autori ili izdavači ekološko-bioloških i odgovarajućih, tematski aktualnih publikacija. Osobitost je upotrebljcnc literature, daje većinom (preko 80 %) iz nosti poljodjelskih i industrijskih djelatnosti (npr. sječe i krčenje šuma, šumski požari i mnogi drugi) u različitim svjetskim krajevima. Težište i najopširniji dio knjige je osmo poglavlje "Trajno održivi razvoj - sustainable development (10 podnaslova, str. 147-180., 30 slika, 2 tablice). Po davaču... danas u fazi opće internacionalizacije i globali- zacije moglo bi sažeto reći: Globalna privreda —» Globalna promjena socio-ekonomskih prilika —> Globalna opterećenost okoliša —» Nužnost svekolike međunarodne suradnje za trajno održivi razvitak i sveopću zaštitu okoliša". Ovo problemski vrlo aktualno i osjetljivo poglavlje iscrpno je i globalno obrađeno u ova 3 p o t p o - glavlj a sa 7 podnaslova/natuknica: Uvod; Glavni uzroci globalnih promjena; Rast svjetskoga stanovništva, Urbanizacija, Potrošak energije, Onečiš- ćenost atmosfere i trajno održivi razvitak, potrošba sirovina i trajno održivi razvoj te Opskrba hranom i trajno održivi razvitak; Potrebne mjere za trajno održivi razvoj: Povećavanost zaštićenih područja posljednjeg desetljeća ovoga stoljeća pa donosi najsvježije svjetske spoznaje i podatke iz globalne ekologije i srodnih joj kritičnih područja. Na kraju knjige je Kazalo (str. 209-211.), koje sadrži najvažnije, većinom ekološke čimbenike i pojmove, s oznakom stranica u knjizi gdje se oni pobliže spominju i opisuju. Ispred Kazala Izdavač je uložio (str. 205-208.) već spomenuti (v. 2. podrubnik članka) napis Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša". Umjesto knjige "Uvod u globalnu ekologiju" autor je mogao tematiku ekoloških poglavlja objaviti i kao nekoliko zasebnih znanstvenih publikacija. No veća je bivstvena vrijednost i učinak što je dr. V. Glavač ujedinio i povezano izradio ovo zavidno cjelovito djelo, u kojem se pred čitatelje jasno iznose - obogaćeno s mnogim činjenicama i dokumentacijom - sintetizirani opisi planete Zemlje te prirodnih osobitosti i ljudskih djelatnosti koje ugrožavaju opstanak čovječanstva. Zaštićena područja (IUCN- kategorije I-V) Rezervati biosfere Broj spomenika Broj rezervata Površina (1000 ha) % od ukupne površine Broj rezervata Površina (1000 ha) svjetske baštine Afrika 746 154.043 5.2 46 24.033 30 Europa 3.153 105.209 4.7 130 94.031 24 Sjev. Amerika 2.333 214.714 11.7 53 22.194 18 Sred. Amerika 414 14.793 5.6 21 10.074 8 Juž. Amerika 810 129.014 7.4 29 50.839 10 Azija 1.733 162.877 5.3 46 13.633 23 Oceanija 1.212 60.382 7.1 12 5.093 13 Svijet 10.401 841.032 6.4 337 219.897 126 Tab. 8.2: Broj zaštićenih područja prirode, rezervata biosfere i spomenika svjetske baštine na pojedinim kontinentima i svijetu (World Conservation Monitoring Centre, WRI 1997,) 334 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Uvjerljive su autorove zaključne tvrdnje..."da globalna ekologija ukazuje i dokazuje nedusobnu ovisnost ljudskog društva i njenog okoliša, ekosfere, i daje ona polazna točka svake politike trajno održiva razvitka i napretka ... jer ono što ugrožava opstanak ne može biti napredak". No kako svijet nije politički, ekonomski ni kulturno jedinstven niti će moći i htjeti racionalizirati iskorištavanje prirodnih bogatstava - vjerojatno će zadatak neke "razumne" globalne politike biti neumitna sudbina nerazvijenih da ovise o pomoći razvijenih zemalja u borbi za opstanak. Pročitavši knjigu koju je napisao prof. dr. sc. Vjeko- slav Glavač, uvjereni smo daje ona vrijedan prinos hr- Stručno glasilo Lovske zveze Slovenije "Lovec" — revija za lovstvo, lovačku kinologiju i zaštitu prirode, koje je pod uredničkim vodstvom glavnog i odgovornog urednika šumarnika mr. se. Janeza Cernača i Borisa Leskovica ove godine ušlo u LXXXIII. godište izlaženja u broju 4. za travanj 2000., donosi uobičajeno mnoštvo interesantnih priloga. Za naše čita- vatskoj ekologijskoj literaturi te originalan i trajan vodič i priručnik svakom pojedincu, školi, ustanovi i narodu da upozna i promišljcnije rješava ključne probleme današnjice, medu kojim su na prvome mjestu razumna uporaba i očuvanost prirodnog okoliša. Jer, slikovito rečeno, cijeli planet Zemlja zapravo je svemirski brod čovječanstva, kojemu sudbina i opstanak ovise isključivo o našim postupcima, prema već opasno ugroženoj prirodi. Prof. dr. sc. Stjepan Bcrtović telje izdvojili smo tri teksta za koje vjerujemo da neće proći nezapaženo. Šuma nije koš za smeće Pod tim sloganom, kako je to napisao inž. gozd. Blaž Krže, predstojnik stručnih službi Lovske zveze Slovenije (LZS), tijekom prvog tjedna travnja (1.-8.4. 2000) u naših je susjeda trajala "svcslovcnska" akcija čišćenja šuma i šumskog zemljišta od smeća i divljih smetišta. To je druga po redu takva akcija (lanjska održana pod motom "Prirodi krademo smeće"), u kojoj su samo lovci sakupili blizu 20.000 m3 različitog otpada. Svrha akcije jasno ukazuje na prirodo-zaštitno usmjerenje slovenske lovačke organizacije, koja prema člankopiscu ima dvostruko značenje: prvo je neposredno namijenjeno samoj prirodi i okolišu kako bi ih oslobodili štetnog balasta, a drugo da bi Lovska zveza Slovenije kao krovna lovačka organizacija bila korak bliže za pridobivanje statusa društva koje djeluje u skladu s javnim interesom. Predstavnike ovogodišnje akcije čišćenja šuma primio je ministar za okoliš i prostor Republike Slovenije dr. Pavle Gantar, založivši se da ova hvalevrijedna akcija bude što uspješnije provedena*. Tom prilikom predstavnici LZS upoznali su ministra s pripremama oko održavanja Generalne skupštine Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (CIC), koja će se pod sponzorstvom Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu održati sljedeće 2001. godine u Ljubljani. * Prema Š. Polak (Lovec 5/2000, str 238) u ovogodišnjoj akciji čišćenja šuma bio je uključen 16.321 lovac, 7.891 član drugih društava i 7.697 pripadnika školske mladeži, koji su u cijeloj Sloveniji zajedno sakupili 31.763,5 m3 otpadaka. U LZS su izračunali da bi se time moglo napuniti 528 teretnih vagona, koji bi činili kompoziciju dugu 5 km. IZ SLOVENSKOG "LOVECA" 335 |