DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 74     <-- 74 -->        PDF

kladiti zaštitu okoliša, gospodarski razvoj i društvenu
pravičnost u nacionalnim i međunarodnim granicama?"
Djelo slična naslova i uspješno sintetiziranoga
znanstveno i egzistcncijski važnoga sadržaja, kakvo je
ovo Glavačevo, dosad nije objavljeno u nas ni u inozemstvu
i stoga opravdano zavređuje pozornost svekolike
stručne i ostale javnosti.


Knjiga je veličine 17 x 23,7 cm, tvrdo ukoričena,
opsega 211 stranica, uključivši različite tematske priloge/
ilustracije: 118 slika, karata, crteža, shema (crno-
bijelih i u boji) i 10-tak tablica, većinom, s brojčanim
podacima.


O respektabilnom obuhvatu knjige svjedoče: uvodni
Predgovor obojice izdavača, Sadržaj i Popis fizikalnih
i kemijskih mjernih jedinica te odabrana najak-
tualnija ekologijska tematika i ugrozbena problematika
raspoređena u ovih 10 poglavlja: /. Uvod, 2. Planet
Zemlja kao ekosustav, 3. Ekosfera i čovjek, 4. Utjecaj
čovjeka na atmosferu i globalnu klimu, 5. Utjecaj čovjeka
na hidrosjeru i kriosjeru, 6. Utjecaj čovjeka na
pedosferu i litosferu, 7. Utjecaj čovjeka na biosferu, 8.
Trajno održivi razvoj ("sustainable development", 9.
Organizacije koje se bave planetarnim ekološkim problemima,
instituti muđunarodni sporazumi i neki važni


ji znanstveni projekti (kratice i internet adrese), 10. Literatura
i2 Kazalo. Većina tih poglavlja, s oko 40-tak
podnaslova (podpoglavlja) protkana je, slijedom teks-
tovnih izlaganja, s mnoštvom dojmljivih ilustracija,
koje potkrepljuju autorove opise, komentare, misli i zaključke.


U Uvodu (5 podnaslova, str. 11-24., I slika, 1 tablica)
se naglašava: shvaćanje i nedjeljive veze žive i nežive
prirode, definicije prirodnih sustava i njihova hijerarhija;
osnovne teorijske postavke; ekologija kao znanost
o domaćinstvu prirode - zapravo o međusobnim
odnosima i ovisnostima živih bića i njihova neživa okoliša
- te iscrpan kronološki opis povijesnog razvoja ekologije.


"Planet Zemlja kao ekosustav", naslov je drugog
poglavlja (5 podnaslova, str. 25-54., 28 slika, 2 tablice).
"Ako se površinu Zemlje protkanu živim bićima promatra
kao ekosustav, onda su atmosfera, pedosfera, hi-
drosfera i biosfera njeni sastavni dijelovi. Njihovu povezanost
i zajedničku djelatnost obuhvaća znanstveni
termin ´ekosfera´, kojom se bavi globalna, planetarna
ekologija ili holekologija". Općenite značajke ustrojstva
i osnovne funkcionalne osobitosti četiriju spomenutih
ekosfernih sastavnica posebice su opisani.


Treće poglavlje "Ekosfera i čovjek" (4 podnaslova,
str. 55-72., 10 slika, 1 tablica) i sadržaj njegovih znakovitih
podnaslova: "Sve veća uloga čovjeka, Podrijetlo
čovjeka, Ekološki preduvjeti raznih civilizacija i nejednakost
globalnog razvoja te Zaključna pripomena" - jedan
je između najzanimljivijih i upečatljivih dijelova
knjige. Tu su citirane i cinične izjave nekolicine bivših
predsjednika SAD-a o istrebljenju autoktonoga indijanskoga
stanovništva (str. 69/70.), koje su vrlo znakovite
i zabrinjavajuće ne samo za humana poimanja, već
i za američke stavove u soluciji ekoloških, gospodarstvenih
pa i ostalih globalnih problema današnjice.


Štetan i zabrinjavajući čovjekov utjecaj na atmosferu
i globalno podneblje uvjerljivo je opisan, sa svim
neizbježnim i pogubnim posljedicama, u ova tri podnaslova
četvrtog poglavlja: "Antropogeni staklenički učinak,
Razorenost stratosferskog ozona i O globalnoj
promjeni klime" (str. 73-94., 19 slika, 1 tablica).


U petom poglavlju (5 podnaslova, str. 95-116., 13
slika, 5 tablica) opisani su opasni i dalekosežni čovjekovi
utjecaji na hidrosferu i kriosferu, a hidrosfera - zna
se - najvažnija je sastavnica ekosfere i kolijevka života
te izvor za ishranu dvije trećine svjetskog pučanstva.
Prekomjerna eksploatacija i onečišćenosti oceana, mora
i ostalih slatkovodnih sustava zabrinjavajuće rastu.


Izdavač je samopoticajno ali nespretno, između popisa literature
i kazala, uložio napis Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša".
koji je inače u suglasju s tematikom cijele knjige - sadržajno i
popularizacijski - dobrodošao.


333