DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 74 <-- 74 --> PDF |
kladiti zaštitu okoliša, gospodarski razvoj i društvenu pravičnost u nacionalnim i međunarodnim granicama?" Djelo slična naslova i uspješno sintetiziranoga znanstveno i egzistcncijski važnoga sadržaja, kakvo je ovo Glavačevo, dosad nije objavljeno u nas ni u inozemstvu i stoga opravdano zavređuje pozornost svekolike stručne i ostale javnosti. Knjiga je veličine 17 x 23,7 cm, tvrdo ukoričena, opsega 211 stranica, uključivši različite tematske priloge/ ilustracije: 118 slika, karata, crteža, shema (crno- bijelih i u boji) i 10-tak tablica, većinom, s brojčanim podacima. O respektabilnom obuhvatu knjige svjedoče: uvodni Predgovor obojice izdavača, Sadržaj i Popis fizikalnih i kemijskih mjernih jedinica te odabrana najak- tualnija ekologijska tematika i ugrozbena problematika raspoređena u ovih 10 poglavlja: /. Uvod, 2. Planet Zemlja kao ekosustav, 3. Ekosfera i čovjek, 4. Utjecaj čovjeka na atmosferu i globalnu klimu, 5. Utjecaj čovjeka na hidrosjeru i kriosjeru, 6. Utjecaj čovjeka na pedosferu i litosferu, 7. Utjecaj čovjeka na biosferu, 8. Trajno održivi razvoj ("sustainable development", 9. Organizacije koje se bave planetarnim ekološkim problemima, instituti muđunarodni sporazumi i neki važni ji znanstveni projekti (kratice i internet adrese), 10. Literatura i2 Kazalo. Većina tih poglavlja, s oko 40-tak podnaslova (podpoglavlja) protkana je, slijedom teks- tovnih izlaganja, s mnoštvom dojmljivih ilustracija, koje potkrepljuju autorove opise, komentare, misli i zaključke. U Uvodu (5 podnaslova, str. 11-24., I slika, 1 tablica) se naglašava: shvaćanje i nedjeljive veze žive i nežive prirode, definicije prirodnih sustava i njihova hijerarhija; osnovne teorijske postavke; ekologija kao znanost o domaćinstvu prirode - zapravo o međusobnim odnosima i ovisnostima živih bića i njihova neživa okoliša - te iscrpan kronološki opis povijesnog razvoja ekologije. "Planet Zemlja kao ekosustav", naslov je drugog poglavlja (5 podnaslova, str. 25-54., 28 slika, 2 tablice). "Ako se površinu Zemlje protkanu živim bićima promatra kao ekosustav, onda su atmosfera, pedosfera, hi- drosfera i biosfera njeni sastavni dijelovi. Njihovu povezanost i zajedničku djelatnost obuhvaća znanstveni termin ´ekosfera´, kojom se bavi globalna, planetarna ekologija ili holekologija". Općenite značajke ustrojstva i osnovne funkcionalne osobitosti četiriju spomenutih ekosfernih sastavnica posebice su opisani. Treće poglavlje "Ekosfera i čovjek" (4 podnaslova, str. 55-72., 10 slika, 1 tablica) i sadržaj njegovih znakovitih podnaslova: "Sve veća uloga čovjeka, Podrijetlo čovjeka, Ekološki preduvjeti raznih civilizacija i nejednakost globalnog razvoja te Zaključna pripomena" - jedan je između najzanimljivijih i upečatljivih dijelova knjige. Tu su citirane i cinične izjave nekolicine bivših predsjednika SAD-a o istrebljenju autoktonoga indijanskoga stanovništva (str. 69/70.), koje su vrlo znakovite i zabrinjavajuće ne samo za humana poimanja, već i za američke stavove u soluciji ekoloških, gospodarstvenih pa i ostalih globalnih problema današnjice. Štetan i zabrinjavajući čovjekov utjecaj na atmosferu i globalno podneblje uvjerljivo je opisan, sa svim neizbježnim i pogubnim posljedicama, u ova tri podnaslova četvrtog poglavlja: "Antropogeni staklenički učinak, Razorenost stratosferskog ozona i O globalnoj promjeni klime" (str. 73-94., 19 slika, 1 tablica). U petom poglavlju (5 podnaslova, str. 95-116., 13 slika, 5 tablica) opisani su opasni i dalekosežni čovjekovi utjecaji na hidrosferu i kriosferu, a hidrosfera - zna se - najvažnija je sastavnica ekosfere i kolijevka života te izvor za ishranu dvije trećine svjetskog pučanstva. Prekomjerna eksploatacija i onečišćenosti oceana, mora i ostalih slatkovodnih sustava zabrinjavajuće rastu. Izdavač je samopoticajno ali nespretno, između popisa literature i kazala, uložio napis Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša". koji je inače u suglasju s tematikom cijele knjige - sadržajno i popularizacijski - dobrodošao. 333 |