DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 73 <-- 73 --> PDF |
čovječanstva". U najuži izbor od osam ekipa osnovnih škola iz cijele zemlje uvršten je i sastav O.S. "S. St. Kranjčević", pri čemu je, u prvome redu, uzet u obzir dotadašnji vrlo uspješni rad nastavnice Marice s đacima kod sličnih provjera znanja. Naravno, izbor senjske ekipe značio je nove obveze izabranim đacima i nastavnici Marici, koje su na kraju rezultirale zavidnim spoznajama i znanjem cijele ekipe od osmero đaka. Naime, prema propozicijama natjecanja svaka ekipa je brojila po četiri člana, ali su u pripremama ravnopravno sudjelovale dvije ekipe po četiri člana. Obje ekipe pripremale su se pod jednakim uvjetima, dok je prva četvorka izabrana neposredno prije natjecanja na temelju provjere znanja svih osam članova ekipe. Iz šumarske struke bili su za svaku ekipu određeni šumarski stručnjaci kao mentori. Tako je za senjsku ekipu bio određen pisac ovih redaka, koji je na kraju natjecanja visoko ocijenio stručni i pedagoški rad nastavnice Marice, kao i ozbiljnost, rad i zavidno znanje senjske ekipe. Njezina sposobnost kao pedagoga posebice dolazi do izražaja u prijenosu znanja na đake i njihovom gotovo fanatičnom htijenju na otkrivanju svih tajni života naših glavnih šumskih zajednica. Iz takvog njihovog vrlo ozbiljnog pristupa, rađa se nova kvaliteta njihove ličnosti, pa tako nije slučajno da se najveći broj članova ekipe odlučio, ili namjerava, nastaviti svoje školovanje u prirodnim disciplinama. Neobično kvalitetni stručni i pedagoški rad nastavnice Marice u Senju očito demantira raširene tvrdnje kako se to jedino može ostvariti u velikim sredinama. Pri tomu ne treba zaboraviti na skromne prilike u malim sredinama, čime njihov uspjeh ima veću vrijednost u odnosu na velike. I otkriće novog nalazišta velebitske degenije plod je višegodišnjeg mukotrpnog rada nastavnice Marice, zaljubljenika svoje struke, čime se zapravo zaokružuje jedno razdoblje njezinog zrelog stvaralaštva. To se svakako nije dogodilo slučajno, jer je iza njezinog dosadašnjeg cijenjenog rada u struci uloženo puno truda i odricanja. Poznavajući dobro nastavnicu Maricu, mogu sa zadovoljstvom potvrditi daje primat značajnog otkrića nalazišta velebitske degenije zaista dospio u prave ruke. Srdačno joj još jednom čestitamo na postignutom uspjehu, u uvjerenju kako to još nije kraj njezinih novih ostvarenja. V. Ivančević KNJIGE I ČASOPISI Prof. dr. sc. V. G1 a v a č : UVOD U GLOBALNU EKOLOGIJU Izdavači: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša 1, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb. Hrvatske šume, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, Vukotinovićeva ul. 2, Zagreb. Autor: Prof. dr. sc. Vjekoslav G1 a v a č Recenzenti: Prof. dr. sc. Stjepan Berto v i ć Prof. dr. sc. Paula Durbešić Lektorica: Prof. Ruža B e 1 j a n Tisak: Intergrafika, Bistranska ul. 19, Zagreb 1999. Poznati i priznati hrvatski i europski ekolog Prof. dr. sc. Vjekoslav G lavač, nakon svoje zapažene knjige (Vegetationsökologie, Jena - Stuttgart 1996.), poduzeo je, krajem 1999. i obavio, velik i težak zadatak da sažme U siječnju god. 2000. Ustanovi je promijenjen naziv i sad glasi: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. i opiše onu ekološku problematiku, koja svojom raznovrsnošću globalno tišti zemlju, a prijeti i uvećanim negativnim posljedicama u budućnosti čovječanstva. O sadržaju i namjeni ove nove knjige dr. V Glavač u predgovoru piše: "Ova je knjiga napisana za one koji žele promatrati svijet kao globalnu cjelinu i shvatiti probleme, kušnje i izazove pred kojima stoji čovječanstvo na pragu 21. stoljeća. Kako će izgledati svijet koji ćemo za nekoliko desetljeća dijeliti s devet milijardi ljudi? Kako i na koji način podmiriti životne potrebe i ostvariti svoje predodžbe o životu, kad se već odavna nazire da je dosadašnji način uporabe prirodnih dobara nespojiv s očuvanjem zdravoga prirodnog okoliša, da nam prijete ubrzane klimatske promjene, sve veća onečišćenost zraka, vode i tla, smanjivana biološka raznovrsnost i daljni raspad postojećih ekosustava? Kako očuvati ili povisiti životni standard u spoznaji da je naše gospodarstvo samo sastavni dio globalnog gospodarstva i da smo iz dana u dan izvrgnuti sve većoj konkurenciji razvijenih i nerazvijenih zemalja? Kako upraviti i us- 332 |