DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Prema početnom istraživanju znastvenika Darka M i - helja i Mirka Plazi bat a zajedno s nastavnicom Maricom Matijević, njezinim suprugom Zeljkom i Markom R a n d i ć e m taj novi lokalitet je pravokutnog oblika površine oko 1 km2 (100 ha). Prof. I.Trinajstić posjetio je nalazište 17. lipnja 1999. god. i tom prilikom sugerirao daljnja istraživanja širega prostora Tomišine drage. Naime izgled okolnog terena (sipine) naslućuje da bi nalazište velebitske de- genije moglo biti znatno veće nego stoje dosada pronađeno. Unatoč blizine mora ovdje vladaju nepovoljne klimatske prilike (jaka insolacija, znatna kolebanja temperature zraka, vrlo jaki vjetrovi i dosta oborina). Do sada je otkriveno oko 150 bujnih i vitalnih primjeraka, od čega je fruktificirala jedna trećina. Prema fito- cenološkoj snimci gornjih autora popisano je 26 vrsta Slika 2. Prof. dr. I. Trinajstić posjetio je novo nalazište velebitske degenijc zajedao s nastavnicom Maricom Matijević, dr. J. Franjićcm i dr. V. Ivančevićcm. prizemnog rašća, četiri vrste grmlja, dvije vrste penjačica i četiri vrste drveća. U dosadašnjim početnim istraživanjima uočena je sličnost morfoloških osobina između primjeraka velebitske degenije s Velebita i Velike Kapele, iako rastu u različitim ekološkim prilikama. Međutim, za stvaranje konačnog zaključka bit će potrebno obaviti detaljnija kompleksna istraživanja. Autori znanstvenog rada o velebitskoj degeniji na Velikoj Kapeli na kraju apeliraju na brzo poduzimanje mjera djelotvorne zaštite, kako bi se sačuvao ovaj vrijedni lokalitet od moguće devastacije. Osim autora navedenog rada i profesori sa Šumarskog fakulteta (prof. I. Trinaj st ić i dr. Jozo Franj ić ) prilikom terenskog obilaska bili su ugodno iznenađeni velikom brojnošću i bujnošću velebitske degenije. Na tom tragu je i inicijativa J.P "Hrvatske šume", Uprave šuma Senj o pokretanju postupka za proglašenje botaničkog rezervata velebitske degenije "Tomišina draga" u Velikoj Kapeli. Ovaj budući zaštićeni objekt nalazi se u sklopu šumskogospodarskog područja u g.j. Drinak, 27a i dijelom 28 i 29 odjela, čija bi ukupna površina izaosila 172 ha. Šumarska struka itekako shvaća važnost zaštite velebitske degenije na novom nalazištu, pa je zbog toga Uprava šuma Senj, Odjel za ekologiju, uputila dopis Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša u kojem traži suglasnost oko proglašenja novog botaničkog rezervata. Nakon što spomenuta Državna uprava dade pozitivno mišljenje, skupština Primorsko-go- ranske županije, bi u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, mogla proglasiti botanički rezervat velebitske degenije na Velikoj Kapeli. Vjerujemo da će se cjelokupna procedura ubrzati uključivanjem svih subjekata, koji su to bili dužni učiniti po službenoj funkciji. Usput naglašavamo da šumarstvo zapravo nema nikakve obveze u ovom slučaju. Međutim, upravo je šumarstvo povelo početne radnje oko proglašenja botaničkog rezervata i pri tomu se nije puno opterećivalo da zapravo radi posao drugih, za to plaćenih subjekata. Ipak, od svega nam je najvažnije da se čim prije završi postupak na zakonskoj zaštiti ovog novog botaničkog rezervata. Najveće zasluge za otkriće velebitske degenije zapravo pripadaju gospođi Marici Matijević, nastavnici biologije i prirode, O.S. "S. St. Kranjčević" u Senju, istinskom zaljubljeniku svekolike prirode. Rođena je 12. 7. 1948. g. u Peskovcu općina Vrbovec. Osnovnu školu pohađa u Lonjici, gimnaziju u Zagrebu, a Pedagošku akademiju - grupa domaćinstvo i biologija u Zagrebu . Nakon toga nakratko se zapošljava u O.S. u Čazmi, jer skorom udajom za Senjanina Željka M at i j e v i ć a odlazi u Senj, gdje neprekidno živi i djeluje u starodrevnom uskočkom gradu. U Senju nema mjesta na O.S., pa se Marica zapošljava kao odgajateljica u Đačkom domu u susjednom Novom Vinodolskom. Od početka školske godine 1972773. dobiva mjesto nastavnika iz domaćinstva i biologije u O.S. S. St. Kranjčević u Senju. U međuvremenu polaže stručni ispit, a od 1981-86. god. uz redovita predavanja obavlja i poslove upravitelja Osnovne škole u Senju. Prestankom nastave iz domaćinstva i izmjenama nastavnog programa, uz predavanja u Senju obavlja i nastavu na područnim školama. Danas izvodi nastavu iz biologije i prirode u Senju u svim višim razredima, a također je voditelj stručnog aktiva nastavnika biologije i kemije. Osim toga nastavnica Marica razrednik je i voditelj ekološke grupe. Ističe se u slobodnoj nastavi iz predmeta prirode i biologije, gdje svojim afirmativnim pristupom okuplja respekta- bilni broj đaka. Zapažene uspjehe postižu njezine ekipe na raznim natjecanjima svih razina iz predmeta prirode, biologije i ekologije. Uz to, vrlo je aktivna u senjskom planinarskom društvu i ekološkoj udruzi. Njezina tjes- na veza sa šumarstvom potječe iz 1998. god., kada je pod pokroviteljstvom J.P. Hrvatske šume održana kviz emisija na televiziji pod naslovom "Glavne šumske zajednice naše zemlje" u okviru šireg projekta "Baština 331 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 73 <-- 73 --> PDF |
čovječanstva". U najuži izbor od osam ekipa osnovnih škola iz cijele zemlje uvršten je i sastav O.S. "S. St. Kranjčević", pri čemu je, u prvome redu, uzet u obzir dotadašnji vrlo uspješni rad nastavnice Marice s đacima kod sličnih provjera znanja. Naravno, izbor senjske ekipe značio je nove obveze izabranim đacima i nastavnici Marici, koje su na kraju rezultirale zavidnim spoznajama i znanjem cijele ekipe od osmero đaka. Naime, prema propozicijama natjecanja svaka ekipa je brojila po četiri člana, ali su u pripremama ravnopravno sudjelovale dvije ekipe po četiri člana. Obje ekipe pripremale su se pod jednakim uvjetima, dok je prva četvorka izabrana neposredno prije natjecanja na temelju provjere znanja svih osam članova ekipe. Iz šumarske struke bili su za svaku ekipu određeni šumarski stručnjaci kao mentori. Tako je za senjsku ekipu bio određen pisac ovih redaka, koji je na kraju natjecanja visoko ocijenio stručni i pedagoški rad nastavnice Marice, kao i ozbiljnost, rad i zavidno znanje senjske ekipe. Njezina sposobnost kao pedagoga posebice dolazi do izražaja u prijenosu znanja na đake i njihovom gotovo fanatičnom htijenju na otkrivanju svih tajni života naših glavnih šumskih zajednica. Iz takvog njihovog vrlo ozbiljnog pristupa, rađa se nova kvaliteta njihove ličnosti, pa tako nije slučajno da se najveći broj članova ekipe odlučio, ili namjerava, nastaviti svoje školovanje u prirodnim disciplinama. Neobično kvalitetni stručni i pedagoški rad nastavnice Marice u Senju očito demantira raširene tvrdnje kako se to jedino može ostvariti u velikim sredinama. Pri tomu ne treba zaboraviti na skromne prilike u malim sredinama, čime njihov uspjeh ima veću vrijednost u odnosu na velike. I otkriće novog nalazišta velebitske degenije plod je višegodišnjeg mukotrpnog rada nastavnice Marice, zaljubljenika svoje struke, čime se zapravo zaokružuje jedno razdoblje njezinog zrelog stvaralaštva. To se svakako nije dogodilo slučajno, jer je iza njezinog dosadašnjeg cijenjenog rada u struci uloženo puno truda i odricanja. Poznavajući dobro nastavnicu Maricu, mogu sa zadovoljstvom potvrditi daje primat značajnog otkrića nalazišta velebitske degenije zaista dospio u prave ruke. Srdačno joj još jednom čestitamo na postignutom uspjehu, u uvjerenju kako to još nije kraj njezinih novih ostvarenja. V. Ivančević KNJIGE I ČASOPISI Prof. dr. sc. V. G1 a v a č : UVOD U GLOBALNU EKOLOGIJU Izdavači: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša 1, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb. Hrvatske šume, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, Vukotinovićeva ul. 2, Zagreb. Autor: Prof. dr. sc. Vjekoslav G1 a v a č Recenzenti: Prof. dr. sc. Stjepan Berto v i ć Prof. dr. sc. Paula Durbešić Lektorica: Prof. Ruža B e 1 j a n Tisak: Intergrafika, Bistranska ul. 19, Zagreb 1999. Poznati i priznati hrvatski i europski ekolog Prof. dr. sc. Vjekoslav G lavač, nakon svoje zapažene knjige (Vegetationsökologie, Jena - Stuttgart 1996.), poduzeo je, krajem 1999. i obavio, velik i težak zadatak da sažme U siječnju god. 2000. Ustanovi je promijenjen naziv i sad glasi: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. i opiše onu ekološku problematiku, koja svojom raznovrsnošću globalno tišti zemlju, a prijeti i uvećanim negativnim posljedicama u budućnosti čovječanstva. O sadržaju i namjeni ove nove knjige dr. V Glavač u predgovoru piše: "Ova je knjiga napisana za one koji žele promatrati svijet kao globalnu cjelinu i shvatiti probleme, kušnje i izazove pred kojima stoji čovječanstvo na pragu 21. stoljeća. Kako će izgledati svijet koji ćemo za nekoliko desetljeća dijeliti s devet milijardi ljudi? Kako i na koji način podmiriti životne potrebe i ostvariti svoje predodžbe o životu, kad se već odavna nazire da je dosadašnji način uporabe prirodnih dobara nespojiv s očuvanjem zdravoga prirodnog okoliša, da nam prijete ubrzane klimatske promjene, sve veća onečišćenost zraka, vode i tla, smanjivana biološka raznovrsnost i daljni raspad postojećih ekosustava? Kako očuvati ili povisiti životni standard u spoznaji da je naše gospodarstvo samo sastavni dio globalnog gospodarstva i da smo iz dana u dan izvrgnuti sve većoj konkurenciji razvijenih i nerazvijenih zemalja? Kako upraviti i us- 332 |