DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 71 <-- 71 --> PDF |
ci. Leptir izlazi tijekom travnja i svibnja te je njegovo rađanje tijekom Uskrsa, uz ljepotu privuklo pozornost ljudi koji su mu nadjenuli uzvišen blagdanski narodni naziv jedinstven u raznolikoj fauni. Raskriljeni leptir ima 50 mm. U oba spola i s obje strane krila nalazimo žute, smeđe, crvene i crne šare, te crvene pjege. Stadij leptira traje 20-30 dana, te u tom razdoblju dolazi do kopulacije i odlaganja jaja na biljku hraniteljicu vučju stopu {Aristolochia clematis L.). Uz jednogodišnju generaciju to je jedan od razloga.zbog čega ga teže opažamo ako nismo upoznati s njegovim načinom života. Vučja stopa pripada šumskoj zajednici reda Populetalia, a u Podravini se javlja u svezi s Populetum nigro-albae, te u sklopu zapuštenih livadnih biotopa, pa ako želimo upoznati ovu vrstu moramo se uputiti na više ovakvih lokaliteta. Ženka odlaže jaja pojedinačno, rijeđe po nekoliko zajedno na naličje listova. Nakon desetak dana počinju iz njih izlaziti gusjenice, koje isprva izbjegava- Zahvaljujući istraživačkom daru nastavnice Marice Mat ij e v ić, prilikom zajedničkog izleta sa svojim suprugom Željkom, Vesnom i Mirkom B e 1 a v i ć e m, otkriveno je 11. travnja 1999. god. novo nalazište velebitske degenije - Degenia velebitica (Degen) Hayek na primorskoj padini Velike Kapele1. Taj događaj nova je senzacija, jer se do sada ovaj dragulj velebitske, hrvatske i svjetske flore nalazio samo na Velebitu i to na izoliranim lokalitetima Šugarske dulibe i Bačić kuka na 1200-1300 mnv. Novo nalazište sada je čak 40 km daleko od tog prirodnog staništa i to na susjednoj planini Velikoj Kapeli i samo na 350 mnv. Inače vrsta velebitska degenija - Degenia velebitica (Degen) Hayek otkrivena je 1907. godine. Dvije godine poslije otkrića opisao ju je Degen pod nazivom Lesquerella velebitica (syn. Alyssum velebiticum, Vesi- caria velebitica). Zatim je Hayek 1910. god. izmje- nio naziv u Degenia velebitica (Degen) Hayek i svrstao u monotipski rod Degenia Hayek. Velebitska degenija spada medu najvažnije svojte velebitske, ali i svjetske flore, koja je neprestano bila u središtu interesa mnogobrojnih vrhunskih domaćih i stranih znanstvenika. Novo nalazište nalazi se na JZ obroncima brda Veliki vrh (5 12 mnv) na zračnoj udaljenosti oko 1 km od Jadranskog mora na 45°04´ geografske širine i 14"53 ´ geografske dužine u gospodarskoj jedinici "Drinak", odjel 29. Uz nastavnicu Maricu prilikom otkrivanja nalazišta bio je nazočan njezin suprug Željko, te prijateljica nastavnica Vesna sa suprugom profesorom Mirkom Bclavićcm, kojima također pripada dio zasluga i priznanja. ) ju svjetlo, a hrane se cvjetnim djelovima i listovima vu- t čje stope. Odrasla gusjenica duga je oko 40 mm, crve- i nožućkaste boje s crnim pjegama. Na njoj nalazimo redove bradavičastih crnih čekinja. U slučaju opasnosti ) gusjenice na tjemenom području glave izbacuju miri- j šljavu viličastu žlijezdu koja je svojstvena gusjenicama » porodice lastinrepaca. Stadij gusjenice traje oko mjesec i i pol, nakon čega se ona kukulji i time je spremna za novo prezimljavanje i produžetak vrste. Uskršnji običaji u hrvatskom puku čuvani su kao duhovna potreba, ali su ujedno dokaz vjekovne pripa- 1 dnosti kulturi i tradiciji europskih naroda. Dio toga je i uskršnji leptir, koji uspješno spaja nas šumarnikc preko 1 prirode s vremenom Uskrsa, i i Tekst i fotografije: Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. Slika I. Marica Matijević, istinski zaljubljenik svoje struke. U slobodno vrijeme najbolje se osjeća u prirodi. Značajno otkriće VELEBITSKA DEGENIJA PRONAĐENA I NA VELIKOJ KAPELI Novo nalazište otkrila gospođa Marica Matijević, senjska nastavnica bioligije 330 |