DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 66     <-- 66 -->        PDF

šumskih sastojina i drvnih proizvoda nužnost i uvjet za
nastavak poslovanja na međunarodnom tržištu.


Potvrđivanje ili certificiranje je postupak kojim
neovisno tijelo (treća strana) posreduje između prodavača
i kupca te jamči da proizvod, proces ili usluga
ima kontrolirano porijeklo i zadovoljava postavljene
standarde. Kada je 1990-tih godina započelo
certificiranje šuma u Europi, europski šumovlasnici su
u početku bili vrlo nepovjerljivi prema certificiranju,
držeći da europsko šumarstvo ima dugu tradiciju u održivom
gospodarenju šumama koju nije potrebno dokazivati
certifikatom. Povećana potražnja za proizvodima
kontroliranog porijekla u potpunosti je promijenila
ovaj stav. Zahtjevi za certificiranim proizvodima
dolaze uglavnom od nevladinih udruga iz zemalja
uvoznika drveta i drvnih proizvoda, te od tvrtki koje se
bave prometom drvnih proizvoda. Od deset najvećih
svjetskih uvoznika drvnih proizvoda koji uvoze više od
dvije trećine svjetske ponude drvnih proizvoda i žele
robu kontroliranog porijekla, devet uvoznika je osnovalo
udruge kupaca koje podržavaju Forest Stewardship
Council (FSC), svjetski priznati sustav certificira-
nja. Ovaj sustav se već počeo primjenjivati i u Hrvatskoj
u Drvnoj industriji "Spačva" d.d., Vinkovci, te u
Upravama šuma Delnice i Vinkovci pri J. P. "Hrvatske
šume" p.o. Zagreb. Ustanovljen je 1993. godine u
Torontu na inicijativu nevladinih udruga za zaštitu prirode.
Podržavaju ga prerađivači drvne sirovine, jer je za
sada jedini tržišno uvjetovani sustav.


Uz svjetski priznati FSC sustav certificiranja, zemlje
zapadne Europe su kao alternativu započele razvoj


Prema Pravilniku o radu stalnih CIC nacionalnih
komisija za ocjenjivanje lovačkih trofeja1, lovačke trofeje
koje se natječu za naslov "najjača trofeja vrste" u
državi i/ili svijetu, mogu se službeno ocijeniti i proglasiti
takvima samo na sjednicama CIC-ove komisije
"Izložbe i trofeje" ili na lovačkim izložbama organiziranim
pod pokroviteljstvom CIC-a, na kojima obavezno
pri ocjenjivanju trofeja sudjeluju članovi imenovane
CIC-komisije. Ima i treća mogućnost, a to je da tako
visoku ocjenu CIC nacionalne komisije za ocjenjivanje
lovačkih trofeja potvrde najmanje tri člana uže CIC-
ove komisije "Izložba i trofeje", koju u tu svrhu imenuje
predsjednik te komisije. Na primjeru kapitalnog ro-


Pravilnik o radu CIC nacionalnih komisija za ocjenjivanje lovačkih
trofeja donio je na svom redovnom zasjedanju Međunarodni
savjet za lovstvo i zaštitu divljači (CIC) u Parizu 28. X 1996.


Pan-europskog sustava za certificiranje (Pan European
Forest Certification Scheme, PEFC). Ovaj je sustav
službeno predstavljen u lipnju 1999. godine u Parizu a
pristupilo mu je 11 zemalja. Uz pristupanje FSC-u,
zemlje zapadne Europe počele su razvijati svoje nacionalne
sustave. Zajednička je karakteristika nacionalnih
sustava da su oblikovani prema međunarodnim sustavima
(FSC, ISO, EU sustav) i da se s njima mogu povezati
kod međunarodnog verificiranja. Norveška, Švedska
i Finska te Njemačka, Francuska, Portugal i Španjolska
ubrzano razvijaju svoje nacionalne sustave. Nadalje, u
lipnju 1999. godine Velika Britanija je utemeljila sustav
za certificiranje United Kingdom Woodland Assurance
Scheme (UKWAS) koji istovremeno ujedinjuje
obveze Vlade prema Helsinškom protokolu i udovoljava
FSC standardima. Rusija je uspostavila radnu skupinu
za FSC certifikacuju, a razvoj nacionalnih sustava
podržan od FSC-a započele su i Belgija, Kanada, Njemačka,
Irska, Nizozemska i SAD.


Strogi zahtjevi tržišta već su primorali mnoge domaće
tvrtke da se aktivno uključe u postupke certificiranja
kroz neki od gore navedenih sustava. Iako svjesni
da ovog trenutka tržište nudi nekoliko sustava certificiranja,
kupci drvnih proizvoda zainteresirani su za onaj
koji je tržišno priznat. Zaključeno je kako će inicijativu
u provedbi certificiranja u Republici Hrvatskoj preuzeti
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva te će osnovati
radnu skupinu za certificiranje.


Jela Bilandžija


Željka Ivanović


Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva


govlja jelena običnog (Cervus elaphus L.) iz lovišta
"Garjevica" VII/4 (Moslavačka gora) i kapitalnih rogova
divokoze (Rupicapra rupicapra L.) iz lovišta "Ja-
blanac" (Sjeverni Velebit) stečenih i neslužbeno ocijenjenih
od strane CIC nacionalne komisije Hrvatskog
lovačkog saveza krajem prošle godine, postupljeno je u
skladu s ovom trećom mogućnošću. Na molbu Hrvatskog
lovačkog saveza predsjednik stalne CIC-ove komisije
"Izložbe i trofeje" Michel Nolens svojim je
rješenjem od 13. III. 2000. ustanovio tročlano CIC-ovo
povjerenstvo u sastavu: Vcljko Varićak (Slovenija),
Ivica Lovrić (Hrvatska) i Lazslo S i dna i (Mađarska)
sa zadatkom da ocijeni te dvije vrhunske trofeje i,
ako to konačne ocjene omoguće, izdaju službene diplome
i proglase ih najjačima u tim vrstama u Hrvatskoj.


Rogovlje jelena stupnja neparnog "dvadesetčetver-
ca" (9/12) stekao je lovac Ivica To d o r i ć iz Zagreba, u


NOVI HRVATSKI NACIONALNI PRVACI U ROGOVIMA
JELENA I DIVOKOZE


324




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Slika 1. Tročlano C1C povjerenstvo "Izložbe i trofeje" pri ocjenjivanju
kuka divokoze iz lovišta "Jablanac" (Sjeverni
Velebit) u Kamenici. Slijeva: Ivica Lovrić, Veljko Varićak
(predsjednik) i Lazslo Sidnai.


(Foto: A. Frković)


državnom lovištu "Garjevica" VII/4 u rici 19. IX 1999.,
a kuke divokoze u državnom lovištu "Jablanac", Lič-
ko-senjska županija, lovac Božidar Šegota iz Omišlja
(o. Krk) 24. XII 1999.


Službeno ocjenjivanje trofeja od strane imenovanog
tročlanog povjerenstva CIC-a provedeno je u Kamenici
kod Popovače u samom lovištu "Garjevica" 15. travnja
2000. U skladu s formulama i naputcima za ocjenjivanje
lovačkih trofeja CIC-a, a nakon pomnog mjerenja i
ocjenjivanja, predsjednik povjerenstva Veljko Varićak
obznanio je ove rezultate: rogovlje jelena običnog iz
lovišta "Garjevica" lovca Ivice Todorića ocijenjeno je
sa 250,86 CIC točaka, a kuke divokoze iz lovišta "Jablanac"
lovca Božidara Šegote sa 114,02 CIC točke,
dodijelivši im službene diplome CIC-a i odgovarajuće
zlatne kolajne.


S ovom konačnom ocjenom od 250,86 točaka rogovlje
jelena iz lovišta "Garjevica" za pune je 5,02 točke
nadmašilo dosadašnjeg nacionalnog prvaka
rogovlje jelena iz bivšeg lovišta "Belje", odstrijel
Staneta Do lanca iz 1980. godine (245,84 t.) i za 8,52
točke jelena iz Bilogore, prvaka zagrebačke Izložbe hrvatskog
lovstva iz 1996. godine (Ž. M i tro vi ć,
242,34 t.). Jelen Ivice Todorića iz Moslavačke gore
svojom je trofejnom snagom za pune 2,31 točke nadmašio
i čuvenog jelena iz Kazuka (Vojvodina) iz 1946.
godine, koji je s ocjenom od 248,55 CIC točaka
(Düsseldorf 1954) proglašen ne samo prvakom bivše
Jugoslavije, nego je kroz punih 17 godina bio svjetski


Slika 2. Mjere i ocjene rogova jelena običnog iz
lovišta "Garjevica"


šampion. Počevši od sedamdesetih godina kada je primat
u jelenskim trofejima preuzela Mađarska (1971.),
zatim Bugarska, pa Austrija, Rumunjska itd. sve do aktualnog
bugarskog prvaka i prvaka svijeta iz 1988. godine,
koji je na lovačkoj izložbi u Nitri 1990. ocijenjen
sa 273,60 CIC točaka, naš se novi nacionalni prvak
nalazi na 30. mjestu najjačih međunarodno ocijenjenih
trofeja u ovoj vrsti divljači (Tablica 1 ).


Što se kuka divokoze iz Sjevernog Velebita tiče (kuda
je ova divljač uspješno reintroducirana 1974.i 1978.
godine i zaslugom senjskih šumara), one su kao novi
nacionalni prvak s ocjenom od 114,02 CIC točke zauzele
odlično 8. mjesto najboljih divokoza (ženki!)" svijeta
(Tablica 2). Prema F. Š a b i ć u dosadašnja najjača


: Počevši od zasjedanja Generalne skupštine CIC-a u Dubrovniku
1983. godine ublaženi su kriteriji za nagrađivanje rogova divokoze
naspram rogova divojarca te se u ove vrste moraju lučiti po spolu.


325




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 68     <-- 68 -->        PDF

PODACI <) MJERENJU ROGOVA DIVOKOZE-Dl VOJARC A


JvlaStenik prava lova:


Tablica 1. Popis 30 najjačih međunarodno ocijenjenih
rogovlja jelena običnog (prema B. Gaboru)


Slika 3. Mjere i ocjene rogova divokoze iz lovišta "Jablanac´


divokoza Hrvatske odstrijeljena je u lovištu "Biokovo"
(K. Shitle, 1988.), neslužbeno ocijenjena sa 113,70
točaka. U ovoj vrsti trofeje prvo mjesto u svijetu drži
Rumunjska (1934. godine, 141,10 t.), drugo Slovenija
( 1908., Begunjščica) - 127,50 točaka.


Oba naša nova nacionalna prvaka, i rogovlje jelena i
kuke divokoze, lovačkoj će javnosti biti predstavljena
na predstojećoj lovačkoj izložbi "Lov i priroda", koja će
se održati u Nitri (Slovačka) od 17. do 25. lipnja 2000.


Koristeći prisutnost uglednih članova CIC-a u Hrvatskoj,
Hrvatski lovački savez u suradnji s administracijom
Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači
organizirao je jednodnevni seminar za ocjenjivače
lovačkih trofeja svih krupnih trofejnih vrsta koje se
nalaze na popisu lovne divljači Hrvatske. Seminar je
održan u Zagrebu u hotelu Intercontinental 14. travnja
2000., a vodio ga je Veljko Varićak iz Lovske zveze
Slovenije, dugogodišnji predsjednik stalne CIC-ove


Tablica 2. Deset najjačih međunarodno ocijenjenih rogova
divokoze (prema B. Gaboru)


326


Red. Država Godina Broj CIC Službena


broj odstrjela točaka verifikacija


1. Bugarska 1988. 273,60 Ny-90


2. Austrija 1997. 272,57 Ja-98


3. Mađarska 1986. 271,00 Bp-86


4. Bugarska 1988. 270,44 Ny-90


5. Bugarska 1989. 269,94 Ny-90


6. Mađarska 1981. 269,89 Zg-81


7. Bugarska 1983. 263,28 Vt-84


8. Mađarska 1992. 261,29 Marki-92


9. Rumunjska 1980. 261,25 Pl-81


10. Austrija 1994. 261,07 Salzb-94


11. Mađarska 1992. 260,02 Marki-92


12. Bugarska 1984. 257,32 Br-85


13. Bugarska 1978. 256,78 Ny-80


14. Mađarska 1994. 256,78 Salzb-94


15. Rumunjska 1989. 255,95 Bu-97


16. Bugarska 1982. 255,12 Vt-84


17. Bugarska 1983. 254,95 Vt-84


18. Bugarska 1983. 254,54 Ny-90


19. Mađarska 1985. 253,95 Nii-86


20. Bugarska 1975. 253,62 CsB-76


21. Rusija 1984. 253,31 Vi-89
22.. Mađarska 1972. 252,98 To-73


23. Mađarska 1984. 252,62 Br-85


24. Mađarska 1993. 252,52 Asz-93


25. Poljska 1978. 252,00 Ny-80


26. Bugarska 1978. 251,98 Pl-81


27. Mađarska 1970. 251,83 Bp-71


28. Bugarska 1980. 251,68 Pl-81


29. Bugarska 1986. 251,59 Sz-87


30. Hrvatska 1999. 250,86 Kam-00




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Slika 4. Kapitalno rogovlje jelena običnog stupnja neparnog "dva-
dcsetčetverca" iz lovišta "Garjevica" (Moslavačka gora)
- 250,86 CIC točaka, novi prvak Hrvatske


(Foto: A. Frković)


Slikao. Kapitalne kuke divokoze iz lovišta "Jablanac" (Sjeverni
Velebit)- 114,02 cic točke.


(Foto: J. Tomljanović)


komisije "Izložbe i trofeje", danas njezin počasni predsjednik
i potpredsjednik CIC-a zadužen za zemlje u
tranziciji jugoistočne Europe. Pored članova CIC nacionalnog
povjerenstva za ocjenjivanje trofeja HLS-a,
jednodnevnom seminaru bilo je nazočno pedesetak
stručnih ocjenjivača trofeja iz svih naših županijskih
lovačkih saveza, kojima se tako pružila prilika da na
najvišoj razini obnove i obogate svoja znanja iz lovne
trofejistike. Službene CIC diplome o pohađanju seminara
primili su i sljedeći dipl. ing. šumarstva: Željko
Bralić, dr. sc. Jan Brna, Željko Štahan, dr. se.
MarijanGrubešić, mr. se. Pavle Vratarić , Alojzije
Frković, mr. se. Đuro N i kolandić, mr. se. Željko
M arm an, Franjo M 1 inarić, Vlatko Skorup, Milan
Devčić, Ivan Caspar, Zlatan IVI i halj e v i ć,
mr. se. Branko U r o š e v i ć i Danko R a d o š.


Slika 5. Na kojem je mjestu svjetske rangliste? Voljko Varićak (u
sredini) u društvu s Alojzijem Frkovićem, Janom Brnom,
Ivicom Lovrićem i Damirom IMesićem, direktorom Lovnog
gospodarstva Moslavina.


(Foto: J. Tomljanović)


Alojzije Frković


327




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 70     <-- 70 -->        PDF

ZAŠTITA PRIRODE


Uskrsna tema


ETNOMOFAUNA NAŠIH KRAJEVA


USKRŠNJI LEPTIR


Svake godine u rano proljeće za punog mjeseca, slavimo
najstariji blagdan kršćanstva, uskrsnuće Isusa
Krista. Svetkovina protkana ukorjenjenim običajima:
molitvama, postom, procesijama, blagdanskim jelima
uz blagoslov košarica, šarenilom uskršnjih jaja, uskrsnim
pjesmama, čestitkama i darivanjem.


Ovaj blagdan navješćuje i novo bujanje života prirode
dahom tik nedavno stiglog proljeća. Taj ranoprolje-
tni čar prirode u doba Uskrsa daruje nas susretom s jednim
od naših najljepših Lepidoptera Uskršnjim leptirom
{Zerynthiapolyxena Schiff). Uskršnji leptir pripa


da porodici lastinrepaca (Papilionidae) u kojoj se nalaze
i drugi ljepotani medu leptirima poput lastinog repa
(Papilio machaon L.) prugastog jedarca (Iphiclides po-
dalirius L.), crvenookog parnasovca (Parnassius apo-
llo L.) i drugih.


Životni ciklus svih leptirajejednostavniji i pravilniji
nego drugih insekata, paje stoga obično jednostavniji
za izučavanje. Uskršnji leptir prezimljuje u stadiju prekrivene
kukuljice pasanice (pupa obtecta). Kukuljica je
duga oko 20 mm, sjajne sivosmeđe boje poprskana crnim
točkicama. Stadij kukuljice traje oko 9 i pol mjese-


Slika I. Odrasla gusjenica na naličju lista vučje stope


Slika 3. Leptir neposredno po izlasku iz kukuljice sa
smežuranim krilima


Slika 2. Izlazak imaga iz prekrivene kukuljice pasanice


Slika 4. Raskriljeni leptir otkriva nam ljepotu šara
na gornjoj strani pokrilja


329