DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 66 <-- 66 --> PDF |
šumskih sastojina i drvnih proizvoda nužnost i uvjet za nastavak poslovanja na međunarodnom tržištu. Potvrđivanje ili certificiranje je postupak kojim neovisno tijelo (treća strana) posreduje između prodavača i kupca te jamči da proizvod, proces ili usluga ima kontrolirano porijeklo i zadovoljava postavljene standarde. Kada je 1990-tih godina započelo certificiranje šuma u Europi, europski šumovlasnici su u početku bili vrlo nepovjerljivi prema certificiranju, držeći da europsko šumarstvo ima dugu tradiciju u održivom gospodarenju šumama koju nije potrebno dokazivati certifikatom. Povećana potražnja za proizvodima kontroliranog porijekla u potpunosti je promijenila ovaj stav. Zahtjevi za certificiranim proizvodima dolaze uglavnom od nevladinih udruga iz zemalja uvoznika drveta i drvnih proizvoda, te od tvrtki koje se bave prometom drvnih proizvoda. Od deset najvećih svjetskih uvoznika drvnih proizvoda koji uvoze više od dvije trećine svjetske ponude drvnih proizvoda i žele robu kontroliranog porijekla, devet uvoznika je osnovalo udruge kupaca koje podržavaju Forest Stewardship Council (FSC), svjetski priznati sustav certificira- nja. Ovaj sustav se već počeo primjenjivati i u Hrvatskoj u Drvnoj industriji "Spačva" d.d., Vinkovci, te u Upravama šuma Delnice i Vinkovci pri J. P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Ustanovljen je 1993. godine u Torontu na inicijativu nevladinih udruga za zaštitu prirode. Podržavaju ga prerađivači drvne sirovine, jer je za sada jedini tržišno uvjetovani sustav. Uz svjetski priznati FSC sustav certificiranja, zemlje zapadne Europe su kao alternativu započele razvoj Prema Pravilniku o radu stalnih CIC nacionalnih komisija za ocjenjivanje lovačkih trofeja1, lovačke trofeje koje se natječu za naslov "najjača trofeja vrste" u državi i/ili svijetu, mogu se službeno ocijeniti i proglasiti takvima samo na sjednicama CIC-ove komisije "Izložbe i trofeje" ili na lovačkim izložbama organiziranim pod pokroviteljstvom CIC-a, na kojima obavezno pri ocjenjivanju trofeja sudjeluju članovi imenovane CIC-komisije. Ima i treća mogućnost, a to je da tako visoku ocjenu CIC nacionalne komisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja potvrde najmanje tri člana uže CIC- ove komisije "Izložba i trofeje", koju u tu svrhu imenuje predsjednik te komisije. Na primjeru kapitalnog ro- Pravilnik o radu CIC nacionalnih komisija za ocjenjivanje lovačkih trofeja donio je na svom redovnom zasjedanju Međunarodni savjet za lovstvo i zaštitu divljači (CIC) u Parizu 28. X 1996. Pan-europskog sustava za certificiranje (Pan European Forest Certification Scheme, PEFC). Ovaj je sustav službeno predstavljen u lipnju 1999. godine u Parizu a pristupilo mu je 11 zemalja. Uz pristupanje FSC-u, zemlje zapadne Europe počele su razvijati svoje nacionalne sustave. Zajednička je karakteristika nacionalnih sustava da su oblikovani prema međunarodnim sustavima (FSC, ISO, EU sustav) i da se s njima mogu povezati kod međunarodnog verificiranja. Norveška, Švedska i Finska te Njemačka, Francuska, Portugal i Španjolska ubrzano razvijaju svoje nacionalne sustave. Nadalje, u lipnju 1999. godine Velika Britanija je utemeljila sustav za certificiranje United Kingdom Woodland Assurance Scheme (UKWAS) koji istovremeno ujedinjuje obveze Vlade prema Helsinškom protokolu i udovoljava FSC standardima. Rusija je uspostavila radnu skupinu za FSC certifikacuju, a razvoj nacionalnih sustava podržan od FSC-a započele su i Belgija, Kanada, Njemačka, Irska, Nizozemska i SAD. Strogi zahtjevi tržišta već su primorali mnoge domaće tvrtke da se aktivno uključe u postupke certificiranja kroz neki od gore navedenih sustava. Iako svjesni da ovog trenutka tržište nudi nekoliko sustava certificiranja, kupci drvnih proizvoda zainteresirani su za onaj koji je tržišno priznat. Zaključeno je kako će inicijativu u provedbi certificiranja u Republici Hrvatskoj preuzeti Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva te će osnovati radnu skupinu za certificiranje. Jela Bilandžija Željka Ivanović Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva govlja jelena običnog (Cervus elaphus L.) iz lovišta "Garjevica" VII/4 (Moslavačka gora) i kapitalnih rogova divokoze (Rupicapra rupicapra L.) iz lovišta "Ja- blanac" (Sjeverni Velebit) stečenih i neslužbeno ocijenjenih od strane CIC nacionalne komisije Hrvatskog lovačkog saveza krajem prošle godine, postupljeno je u skladu s ovom trećom mogućnošću. Na molbu Hrvatskog lovačkog saveza predsjednik stalne CIC-ove komisije "Izložbe i trofeje" Michel Nolens svojim je rješenjem od 13. III. 2000. ustanovio tročlano CIC-ovo povjerenstvo u sastavu: Vcljko Varićak (Slovenija), Ivica Lovrić (Hrvatska) i Lazslo S i dna i (Mađarska) sa zadatkom da ocijeni te dvije vrhunske trofeje i, ako to konačne ocjene omoguće, izdaju službene diplome i proglase ih najjačima u tim vrstama u Hrvatskoj. Rogovlje jelena stupnja neparnog "dvadesetčetver- ca" (9/12) stekao je lovac Ivica To d o r i ć iz Zagreba, u NOVI HRVATSKI NACIONALNI PRVACI U ROGOVIMA JELENA I DIVOKOZE 324 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Slika 1. Tročlano C1C povjerenstvo "Izložbe i trofeje" pri ocjenjivanju kuka divokoze iz lovišta "Jablanac" (Sjeverni Velebit) u Kamenici. Slijeva: Ivica Lovrić, Veljko Varićak (predsjednik) i Lazslo Sidnai. (Foto: A. Frković) državnom lovištu "Garjevica" VII/4 u rici 19. IX 1999., a kuke divokoze u državnom lovištu "Jablanac", Lič- ko-senjska županija, lovac Božidar Šegota iz Omišlja (o. Krk) 24. XII 1999. Službeno ocjenjivanje trofeja od strane imenovanog tročlanog povjerenstva CIC-a provedeno je u Kamenici kod Popovače u samom lovištu "Garjevica" 15. travnja 2000. U skladu s formulama i naputcima za ocjenjivanje lovačkih trofeja CIC-a, a nakon pomnog mjerenja i ocjenjivanja, predsjednik povjerenstva Veljko Varićak obznanio je ove rezultate: rogovlje jelena običnog iz lovišta "Garjevica" lovca Ivice Todorića ocijenjeno je sa 250,86 CIC točaka, a kuke divokoze iz lovišta "Jablanac" lovca Božidara Šegote sa 114,02 CIC točke, dodijelivši im službene diplome CIC-a i odgovarajuće zlatne kolajne. S ovom konačnom ocjenom od 250,86 točaka rogovlje jelena iz lovišta "Garjevica" za pune je 5,02 točke nadmašilo dosadašnjeg nacionalnog prvaka rogovlje jelena iz bivšeg lovišta "Belje", odstrijel Staneta Do lanca iz 1980. godine (245,84 t.) i za 8,52 točke jelena iz Bilogore, prvaka zagrebačke Izložbe hrvatskog lovstva iz 1996. godine (Ž. M i tro vi ć, 242,34 t.). Jelen Ivice Todorića iz Moslavačke gore svojom je trofejnom snagom za pune 2,31 točke nadmašio i čuvenog jelena iz Kazuka (Vojvodina) iz 1946. godine, koji je s ocjenom od 248,55 CIC točaka (Düsseldorf 1954) proglašen ne samo prvakom bivše Jugoslavije, nego je kroz punih 17 godina bio svjetski Slika 2. Mjere i ocjene rogova jelena običnog iz lovišta "Garjevica" šampion. Počevši od sedamdesetih godina kada je primat u jelenskim trofejima preuzela Mađarska (1971.), zatim Bugarska, pa Austrija, Rumunjska itd. sve do aktualnog bugarskog prvaka i prvaka svijeta iz 1988. godine, koji je na lovačkoj izložbi u Nitri 1990. ocijenjen sa 273,60 CIC točaka, naš se novi nacionalni prvak nalazi na 30. mjestu najjačih međunarodno ocijenjenih trofeja u ovoj vrsti divljači (Tablica 1 ). Što se kuka divokoze iz Sjevernog Velebita tiče (kuda je ova divljač uspješno reintroducirana 1974.i 1978. godine i zaslugom senjskih šumara), one su kao novi nacionalni prvak s ocjenom od 114,02 CIC točke zauzele odlično 8. mjesto najboljih divokoza (ženki!)" svijeta (Tablica 2). Prema F. Š a b i ć u dosadašnja najjača : Počevši od zasjedanja Generalne skupštine CIC-a u Dubrovniku 1983. godine ublaženi su kriteriji za nagrađivanje rogova divokoze naspram rogova divojarca te se u ove vrste moraju lučiti po spolu. 325 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 68 <-- 68 --> PDF |
PODACI <) MJERENJU ROGOVA DIVOKOZE-Dl VOJARC A JvlaStenik prava lova: Tablica 1. Popis 30 najjačih međunarodno ocijenjenih rogovlja jelena običnog (prema B. Gaboru) Slika 3. Mjere i ocjene rogova divokoze iz lovišta "Jablanac´ divokoza Hrvatske odstrijeljena je u lovištu "Biokovo" (K. Shitle, 1988.), neslužbeno ocijenjena sa 113,70 točaka. U ovoj vrsti trofeje prvo mjesto u svijetu drži Rumunjska (1934. godine, 141,10 t.), drugo Slovenija ( 1908., Begunjščica) - 127,50 točaka. Oba naša nova nacionalna prvaka, i rogovlje jelena i kuke divokoze, lovačkoj će javnosti biti predstavljena na predstojećoj lovačkoj izložbi "Lov i priroda", koja će se održati u Nitri (Slovačka) od 17. do 25. lipnja 2000. Koristeći prisutnost uglednih članova CIC-a u Hrvatskoj, Hrvatski lovački savez u suradnji s administracijom Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači organizirao je jednodnevni seminar za ocjenjivače lovačkih trofeja svih krupnih trofejnih vrsta koje se nalaze na popisu lovne divljači Hrvatske. Seminar je održan u Zagrebu u hotelu Intercontinental 14. travnja 2000., a vodio ga je Veljko Varićak iz Lovske zveze Slovenije, dugogodišnji predsjednik stalne CIC-ove Tablica 2. Deset najjačih međunarodno ocijenjenih rogova divokoze (prema B. Gaboru) 326 Red. Država Godina Broj CIC Službena broj odstrjela točaka verifikacija 1. Bugarska 1988. 273,60 Ny-90 2. Austrija 1997. 272,57 Ja-98 3. Mađarska 1986. 271,00 Bp-86 4. Bugarska 1988. 270,44 Ny-90 5. Bugarska 1989. 269,94 Ny-90 6. Mađarska 1981. 269,89 Zg-81 7. Bugarska 1983. 263,28 Vt-84 8. Mađarska 1992. 261,29 Marki-92 9. Rumunjska 1980. 261,25 Pl-81 10. Austrija 1994. 261,07 Salzb-94 11. Mađarska 1992. 260,02 Marki-92 12. Bugarska 1984. 257,32 Br-85 13. Bugarska 1978. 256,78 Ny-80 14. Mađarska 1994. 256,78 Salzb-94 15. Rumunjska 1989. 255,95 Bu-97 16. Bugarska 1982. 255,12 Vt-84 17. Bugarska 1983. 254,95 Vt-84 18. Bugarska 1983. 254,54 Ny-90 19. Mađarska 1985. 253,95 Nii-86 20. Bugarska 1975. 253,62 CsB-76 21. Rusija 1984. 253,31 Vi-89 22.. Mađarska 1972. 252,98 To-73 23. Mađarska 1984. 252,62 Br-85 24. Mađarska 1993. 252,52 Asz-93 25. Poljska 1978. 252,00 Ny-80 26. Bugarska 1978. 251,98 Pl-81 27. Mađarska 1970. 251,83 Bp-71 28. Bugarska 1980. 251,68 Pl-81 29. Bugarska 1986. 251,59 Sz-87 30. Hrvatska 1999. 250,86 Kam-00 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Slika 4. Kapitalno rogovlje jelena običnog stupnja neparnog "dva- dcsetčetverca" iz lovišta "Garjevica" (Moslavačka gora) - 250,86 CIC točaka, novi prvak Hrvatske (Foto: A. Frković) Slikao. Kapitalne kuke divokoze iz lovišta "Jablanac" (Sjeverni Velebit)- 114,02 cic točke. (Foto: J. Tomljanović) komisije "Izložbe i trofeje", danas njezin počasni predsjednik i potpredsjednik CIC-a zadužen za zemlje u tranziciji jugoistočne Europe. Pored članova CIC nacionalnog povjerenstva za ocjenjivanje trofeja HLS-a, jednodnevnom seminaru bilo je nazočno pedesetak stručnih ocjenjivača trofeja iz svih naših županijskih lovačkih saveza, kojima se tako pružila prilika da na najvišoj razini obnove i obogate svoja znanja iz lovne trofejistike. Službene CIC diplome o pohađanju seminara primili su i sljedeći dipl. ing. šumarstva: Željko Bralić, dr. sc. Jan Brna, Željko Štahan, dr. se. MarijanGrubešić, mr. se. Pavle Vratarić , Alojzije Frković, mr. se. Đuro N i kolandić, mr. se. Željko M arm an, Franjo M 1 inarić, Vlatko Skorup, Milan Devčić, Ivan Caspar, Zlatan IVI i halj e v i ć, mr. se. Branko U r o š e v i ć i Danko R a d o š. Slika 5. Na kojem je mjestu svjetske rangliste? Voljko Varićak (u sredini) u društvu s Alojzijem Frkovićem, Janom Brnom, Ivicom Lovrićem i Damirom IMesićem, direktorom Lovnog gospodarstva Moslavina. (Foto: J. Tomljanović) Alojzije Frković 327 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 70 <-- 70 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE Uskrsna tema ETNOMOFAUNA NAŠIH KRAJEVA USKRŠNJI LEPTIR Svake godine u rano proljeće za punog mjeseca, slavimo najstariji blagdan kršćanstva, uskrsnuće Isusa Krista. Svetkovina protkana ukorjenjenim običajima: molitvama, postom, procesijama, blagdanskim jelima uz blagoslov košarica, šarenilom uskršnjih jaja, uskrsnim pjesmama, čestitkama i darivanjem. Ovaj blagdan navješćuje i novo bujanje života prirode dahom tik nedavno stiglog proljeća. Taj ranoprolje- tni čar prirode u doba Uskrsa daruje nas susretom s jednim od naših najljepših Lepidoptera Uskršnjim leptirom {Zerynthiapolyxena Schiff). Uskršnji leptir pripa da porodici lastinrepaca (Papilionidae) u kojoj se nalaze i drugi ljepotani medu leptirima poput lastinog repa (Papilio machaon L.) prugastog jedarca (Iphiclides po- dalirius L.), crvenookog parnasovca (Parnassius apo- llo L.) i drugih. Životni ciklus svih leptirajejednostavniji i pravilniji nego drugih insekata, paje stoga obično jednostavniji za izučavanje. Uskršnji leptir prezimljuje u stadiju prekrivene kukuljice pasanice (pupa obtecta). Kukuljica je duga oko 20 mm, sjajne sivosmeđe boje poprskana crnim točkicama. Stadij kukuljice traje oko 9 i pol mjese- Slika I. Odrasla gusjenica na naličju lista vučje stope Slika 3. Leptir neposredno po izlasku iz kukuljice sa smežuranim krilima Slika 2. Izlazak imaga iz prekrivene kukuljice pasanice Slika 4. Raskriljeni leptir otkriva nam ljepotu šara na gornjoj strani pokrilja 329 |