DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 60     <-- 60 -->        PDF

tom, odnosima s javnošću, istrživanju tržišta, pa sve do
jednostavnijih modela nagrađivanja za inovacije, dohodovne
učinke i rad. Nitko nas nije sprječavao da programirano
izgrađujemo privatno poduzetništvo na proizvodnim
poslovima u šumarstvu praćeno robnim kreditima,
obrazovanjem uz rad i dugoročnim osiguranjem
poslova. Ništa nam nije stajalo na putu barem inicijalnih
aktivnosti na korištenju sporednih priozvoda i bavljenju
mnogim, u popisu poslova nazvanim ostalim djelatnostima.
To dakako nije ni jednostavno ni lako, no
izvjesno je da tom putu nema alternative. Poslovno područje
iskorištavanja nekretnina, zakup, iznajmljivanje,
turizam, lov i ribolov svakako mora biti sadržajem
programa razvoja.


Posebno značajnim ciljem hrvatskoga šumarstva
ocjenjujemo sustavnu izgradnju kompetencije kadrova
u području zaštite prirode i ekologije. Svakako smo
prepoznali i prihvatili svoju odgovornost prema društvu
u upravljanju i gospodarenju zaštićenim objektima
prirode, gdje je temeljni fenomen šumski ekosustav, od
zaštite izvorišta voda, rijeka, jezera, močvarnih staništa,
staništa, flore, faune i ukupnog okoliša.


Što se vremenske dinamike tiče, potičemo vas da organizirate
i provedete otvorene, argumentirane i kritičke
rasprave na svim razinama struke, od šumarija,
uprava šuma i ponajviše ogranaka HŠD-a o temeljnim
načelima buduće organiziranosti šumarstva u Hrvatskoj
kako bi na redovnoj godišnjoj skupštini HŠD-a, u
okviru tematske rasprave koja će se održati uz Dane hrvatskog
šumarstva, 20. lipnja 2000. u Zagrebu, mogli
jasno odrediti viziju razvoja i ciljeve šumarstva Hrvatske
za 21. stoljeće. Tako iskazani zajednički ciljevi bit
će u cijelosti projektni zadatak Programu restrukturiranja
"Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb, podloga i argumenti
tako nužnoj reviziji i dogradnji postojećeg Programa
razvoja ( 1996-2025) ali i ukupnog šumarstva Hrvatske.


Na tim temeljima raspravljen, izrađen i od Hrvatskoga
državnog Sabora (u skladu s člankom 22. ZOŠ-a)
donesen dugoročni Program razvoja šumarstva, mora
uistinu dugoročno ostati stabilan i nepromjenjiv, neovisno
od bilo kojih i kakvih političkih promjena. Za očekivati
je da se s vremenom i razvojem tehnologija mogu
mijenjati samo putevi prema tim dugoročno neizmjenjivim
ciljevima.


Posebno mislimo kako ove rasprave ne bi trebale
skrenuti u, za sada, nepotrebne detalje unutarnje organiziranosti,
tu će zadaću odraditi Projekt restrukturiranja
na osnovi mnogih i vrlo opsežnih ekonomsko-orga-
nizacijskih studija, u kojima također morama aktivno
sudjelovati. Željeli bismo da vrlo odgovorno raspravimo
i odlučimo o temeljnim, konceptualnim postavkama
buduće organiziranosti šumarstva, pa vam u tom
smislu predlažemo područja za koja mislimo da moraju


biti vrlo jasno utvrđenih stavova, na kojima bi se onda
gradile smjernice u projektu restrukturiranja Poduzeća,
prirodno sa svim nužnim organizacijskim detaljima.


Evo što predlažemo za raspravu:


1. Jedinstveno poduzeće za gospodarenje šumama i
šumskim zemljištem, kao dobrom od posebnog interesa
za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu
zaštitu, nedvojbeno je izvrsna zakonska pretpostavka
uspješnom razvoju šumarstva na razini cijele
Hrvatske. Prirodnost naših šuma, bioraznolikost,
potrajnost i prirodna samoobnovljivost, temeljna su
načela po kojima ja hrvatsko šumarstvo poznato u
Europi i svijetu. Na takvim postulatima moguće je
osigurati uravnotežen razvoj i stabilnu budućnost
šumarstva Hrvatske, no on mora biti dugoročan,
Programom razvoja vrlo jasno projektiran, od struke
prihvaćen i od Sabora donesen. Šumarstvo, u kojemu
je proizvodni proces izrazito dugoročan, utemeljen
na načelu potrajnosti (dopustivom razvoju), ne
može funkcionirati uz česte promjene i utjecaje na
veličinu zahtjeva prema šumi. Opravdanost zahtjeva
za stabilnost i dugoročnost Programa razvoja
proizlazi iz suviše čestih političkih promjena u vlasti,
koje za sobom povlače radikalne izmjene ustrojstva
teritorijalnih lokalnih jedinica i većeg dijela zakonske
regulative.


2. Iskustva funkcioniranja i gospodarske uspješnosti
kroz proteklih devet godina ne svjedoče ovako određene
ciljeve i nalažu neizostavni preustroj Poduzeća
u smjeru decentralizacije. Zakonom osigurano i
idejno prihvaćeno jedinstvo šumskog gospodarstva
Hrvatske nužno je znalački i odgovorno ostvariti u
šumarskoj politici, strategiji razvoja, uređivanju šuma,
planiranju, istraživanju tržišta, marketingu, kadrovskoj
politici i kontroli. To ponajprije podrazumijeva
vrlo jasno razlučivanje funkcija, obveza,
prava i ovlaštenja između šumarija, uprava šuma i
direkcije. Velik broj stručnjaka koji moraju nositi
kreativnost, racionalizaciju na izvorima gospodarskog
događanja, nisu motivirani, nemaju nužna
ovlaštenja ni odgovornosti.


3. Dugogodišnja iskustva i prepoznatljiva svjedočanstva
regionalno ustrojenog šumarstva prema dru-
štveno-političkom ustroju (županije, gradovi, općine),
nalaže nam čvrsto opredjeljenje kako organizacija
šumarstva ne smije biti usklađena s društveno-
političkom podjelom nižih teritorijalnih jedinica.
Ono mora ponajprije respektirati gospodarske cjeline,
oslobođeno politički ili ekonomski iskrivljenih
lokalnih ili regionalnih utjecaja. U stručnom pogledu,
čini se potrebnim i nužnim razmišljati o prihvaćanju
značajnih razlika u pristupu gospodarenju, iz-


318