DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 55 <-- 55 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA JOŠ JEDAN NAČIN ODUZIMANJA ŠUMA !? Tijekom rada na poslovima ekologije, u koje su između ostalih uvršteni poslovi zaštite imovinskih prava JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, odnosno Republike Hrvatske, vezani za izdavanje uvjeta građenja objekata u šumama i na šumskim zemljištima, prije godinu dana sam se susreo, i od onda se gotovo svakodnevno susrećem, sa, po meni, ozbiljnim problemom o kojem želim upoznati stručnu javnost i doprinijeti rasvjetljavanju ovog pitanja. Napominjem da sam šumar praktičar, koji još iz doba tadašnjeg ŠG "Istra" Buzet pa sve do danas, obavlja poslove vezane za izdvajanje šuma i šumskog zemljišta iz Šumsko privrednog područja-a RH (ŠPP- a), da poznajem odredbe Zakona o šumama (ZOŠ-a), kako onog "starog" tako i ovog "novog" koji je stupio na snagu 16. 10. 1990. godine, da nisam pravnik i da zbog toga neki termini moguće neće biti ispravno upotrijebljeni ili tumačeni. Evo o čemu se radi ! Prema odredbi članka 17. Zakona o šumama iz 1983. godine (NN 54/83, 32/87 i 47/89), samo Sabor RH je mogao pojedine šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu izdvojiti iz Šumsko-privrednog područja zbog njihovog korištenja u druge namjene i promjene korisnika, ako je za to postojao opći interes. Smatralo se da postoji opći interes citiram: "1. Ako je šuma ili šumsko zemljište potrebno radi provedbe prostornog plana općine, odnosno uvjeta uređenja prostora u skladu s ovim Zakonom ... " Citat završen. Ova odredba je jasna. Pojedine šume i šumska zemljišta izdvajana su iz ŠPP-a kada je to bilo potrebno radi provedbe prostornog plana. Apetite na šume i šumska zemljišta, kao jedine veće komplekse društvenog zemljišta interesantnog za izgradnju i zbog okoliša bogatog zelenilom, pokazivale su općine i turističko-ugostiteljska poduzeća za uređenje i organizaciju auto-kampova (AC) i za izgradnju čvrstih turističkih objekata te druge infrastrukture. Bez uredno provedenog postupka koji prethodi izdvajanju, i bez plaćanja naknade za oduzete šume i šumska zemljišta, nije moglo biti nikakvog otuđivanja šuma i šumskog zemljišta iz ŠPP-a i pretvaranja u građevinsko zemljište. Izdvajanja su se obavljala i u onim slučajevima kada su šume i šumska zemljišta u ZK bila upisana kao općenarodna imovina (ONI ), a pravo kori štenja na tim površinama nije bilo upisano niti u korist tadašnjeg Šumskog gospodarstva ni u korist područnih Šumarija, već u korist Općina. U nemalom broju slučajeva bespravnog zauzimanja i oduzimanja šuma i šumskog zemljišta što su poduzimale Općine i dr. organi, pokretali smo i redovito dobivali sporove kod nadležnih pravosudnih organa. To se događalo iz razloga što su pravosudni i upravni organi zauzeli stajalište da su šume i šumska zemljišta obuhvaćena Programima gospodarenja gospodarskim jedinicama ujedno obuhvaćene i u Rješenju o formiranju ŠPP-a, da za iste površine postoji društveni interes koji je izražen u odredbi članka 17. ZOŠ-a. Rješenje o utvrđivanju ŠPP-a i dodjeljivanje šuma i drugih zemljišta u društvenom vlasništvu na korištenje doneseno 1963. godine (NN br. 9/63), obuhvatilo je, naime, sve društvene šume kojima su u trenutku donošenja gospodarila tadašnja Šumska gospodarstva, a odredbom točke II dodijeljene su šume i ostala zemljišta na korištenje tadašnjim Šumskim gospodarstvima. Ova je odredba dakle imala snagu kao daje u ZK knjigama pravo korištenja upisano na ŠG. U tom smislu imali smo potpunu pravnu zaštitu od Općinskog javnog pra- vobranilaštva, preko Općinskih sudova sve do Vrhovnog suda RH. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o šumama od 16. 10. 1990. godine, dakle novim Zakonom, sve društvene šume i šumska zemljišta dobile su vlasnika i prešle u državno vlasništvo Republike Hrvatske. Uz navedeni Zakon objavljen je Popis državnih šuma i šumskih zemljišta u gospodarskim jedinicama, kojega po mojemu mišljenju treba tretirati jednako kao i Rješenje o utvrđivanju šumsko-gospodarskog područja iz 1963. godine. Odredba članka 17. ostala je jednaka, samo je to sada u članku 15. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama (NN 41/90 od 8. 10. 1990.godine, stupio na snagu 16. 10. 1990). Jedina razlika je u definiciji vlasništva na zemljištu. Ne stoji više cit.: "... šume i šum. zemljišta u društvenom vlasništvu..." već cit.: "... šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu... ". Postupak izdvajanja šuma i šumskog zemljišta iz ŠGP-a prema tome nije se ništa izmijenio, dakle teče na jednak način po "novom", kao stoje tekao po "starom" Zakonu o šumama. 313 |