DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Gračan, J.: TRENDOVI DJELOVANJA DUGU TRAJNOG PREKOGRANIČNOG ONEČIŠĆENJA ZRAKA Šumarski list br. 5 6, CXXIV (2000). 303-312 snoj plohi svake godine u srednjoj i južnoj Europi. Posljednjih nekoliko godina (1994-1997) osnovani su mnogi detaljni pokusi s djetelinom (Trifolium repens). Rezultati istraživanja pokazali su kako su utvrđena Kada se radi o procjeni budućih trendova u svezi s kemijom tla i voda u političkom su smislu potrebni dinamički modeli, koji će utvrditi svjetske aspekte zaštite i obnove ekosustava. Koncept kritičnih opterećenja koji se koristi za određivanje razine za okoliš, ne može predvidjeti potrebno vrijeme za oporavak ekosustava. Radna skupina za integralno motrenje (ICP Integral Monitoring) izradila je model koji se rabi za procjenu imisija/depozicija u nekim eksperimentima. Modeli se mogu prilagoditi kao alternativa procjene od političkog značenja. Ti modeli pokazuju kako u kratko vrijeme (do 30 godina) smanjenje imisija određuje razinu oporavka. Sto se prije smanji razina imisija, to je brži oporavak Dosadašnji rezultati istraživanja i praćenja pokazali su kako su emisije sumpora u Europi 1995. bile 55% manje nego 1975. godine. Daljnja primjena protokola iz Osla (1994) i druge planirane političke mjere pomoći će smanjenju sumpora. Naprotiv, emisije dušika i dušičnih spojeva (oksidiranih i reduciranih) u Europi se nisu postupno smanjivale od svog maksimuma početkom osamdesetih do sada. Slični su trendovi sumpornih i dušičnih emisija u Sjevernoj Americi. Modeliranje kiselih depozicija (sumpor i dušik) koje je proveo Meteorološki centar pokazale su promjene u objavljenim rezultatima. Najveća je razina sumpora nađena u srednjoj Europi u posljednjim desetljećima. Rasprostranjenje depozicija u pojedinim područjima smanjilo se u zadnjih dvadeset godina. U svezi s tim, najveći sadržaj sumpora u iznosu od 10g~: godišnje smanjio se na 5gm2, dakle za uočljiva oštećenja za vrijeme praćenja u trajanju od 28 dana na 1/3 pokusnih ploha. Nije utvrđena nikakva vidljiva veza s vremenom opažanja. tla i površinske vode. Za planiranja dugoročnog oporavka (oko 30 godina) smanjenje razine emisija je važnije od vremenskog razdoblja. Simulacijski modeli pokazali su kako je kontrola dušičnih imisija mnogo važnija u odnosu na imisije sumpora. Zasićenje tla dušikom i stalno vezanje dušičnih spojeva mogu koristiti kao protuteža za smanjenje imisija sumpora. Zasićenost tla dušikom i stalna infiltracija nitrata služe za procjenu oporavka smanjenjem sumpora. Infiltracija dušika kroz tlo može dovesti do daljnje acidifikacije tekućih voda i do većih učinaka dušika u nekim područjima Europe. pola u 1995. godini. Prema podacima Kemijskog koordinacijskog centra, izgleda kako su se depozicije kati- ona smanjile u Europi, što može pomoći smanjenju emisija sumpora i dušika. Prema karti koja pokazuje kritična opterećenja za kiselost s 5% sigurnosti (što znači daje 95% ekosustava zaštićeno), odnosno za 95% površina procijenjena su kritična opterećenja. Ta se karta može usporediti s kartama za opterećenost sumporom i dušikom. Usporedba pokazuje povećanje opterećenosti za mnoga osjetljiva europska područja. Ona je učinjena za prošlost, sadašnjost i budućnost. Planovi smanjenja opterećenja do 2010. godine pokazuju značajno poboljšanje u odnosu na 1975. godinu. Za kritična opterećenja dušikom, poboljšanja koja se mogu promijeniti na sličan način kao i za zakiselje- Razina korozije na i Praćenje korozije na odabranim izloženim materijalima pokazala su smanjenje koncentracije kiselih polu- tanata, stoje smanjilo razinu korozije. Na željezu i cinku, bilo da su pokriveni ili nepokriveni, smanjena je korozija. Te su promjene najprije uočene u skandinavskim zemljama, a potom i u zapadnoj i srednjoj Europi. Sumporni dioksid (S02) je najveći pojedinačni čimbenik koji djeluje na smanjenje korozije. Smanjenje ki- BUDUĆI TRENDOVI U »ženim materijalima selosti oborina, također je jedan od čimbenika koji smanjuje koroziju, ali su ti učinci manji nego uslijed smanjenja S02. O kritičnim vrijednostima izravnih utjecaja zagađenosti zraka na šume, poljoprivredne usjeve i materijale u Europi, pisali su Komlenović, Harapin i Gračan, 1988. godine, nakon savjetovanja u Njemačkoj. KEMIJI TLA I VODA PROŠLI I BUDUĆI TRENDOVI ŠTETNIH EMISIJA, KONCENTRACIJA, DEPOZICIJA I POVEĆANJE KRITIČNIH OPTEREĆENJA I RAZINA 309 |