DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Ciničan, J.: TRENDOVI DJELOVANJA DUGUTRAJNOG PREKOGRANIČNOG ONEČIŠĆENJA ZRAKA Šumarski list br. 5 6, CXXIV (3000), 3(0-312 Šume Praćenje oštećenosti krošanja u mnogim europskim šumama (ICP Forests) pokazalo je široki spektar pogoršanja stanja u nekoliko posljednjih godina. Različite grupe pokusnih ploha s jako ošećenim krošnjama stabala postoje u mnogim zemljama. Uslijed defolijacije koja djelomično djeluje na prirodna svojstva stojbine, to se posebno odnosi na područja srednje Europe gdje su depozicije sumpora i dušika najveće. Obični bor oporavlja se nakon smanjenja onečišćenja zraka i poboljšanja vremenskih prilika. Mnoge pokusne plohe imaju vrlo kiselo tlo, odnosno oko 43% pokusnih ploha na kojima se prati osutost krošanja ima pH< 4 i zasićenost baza <25%. Na osutost krošanja stabala djeluju i mnogi stresni čimbenici, ali najveća pogoršanja u posljednjih deset godina ne mogu se objašnjavati samo sresnim čimbenicima. Moguće je utvrditi prostornu korelaciju između jako oštećenih površina šuma i regionalnih razlika u kvaliteti zraka, određenim svojstvima šumske Slika 3. Izmjereni (obojani) i interpolirani kvadrati (bijeli) saturaeije baza tla za sve praćene plohe Figure 3 Measured (solid squares) and interpolated (open squares) base saturation for the mineral top soil of all monitoring plots stojbine i stanja ishrane stabala u srednjoj Europi. Općenito uzevši pretpostavlja se daje onečišćenje zraka pokretački čimbenik. Kako smo već naveli Hrvatskaje uključena u praćenje stanja oštećenosti krošanja od 1987. godine, na razini I i II. Praćenje osutosti krošanja i drugih karakteristika provodi se prema modelu ICP Forests (ECiUN/ECE 1988): Pregled praćenja Razina I Razina II Stanje krošanja X X Folijarni uvjeti X X Stojbina - tlo X X Rast stabala - X Prizemno rašće - vegetacija - X Atmosferske depozicije - X Meteorološki uvjeti - X 306 |