DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 45     <-- 45 -->        PDF

PREOLEDNl ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5 6, CXXIV (2000), 303-312


UDK 630* 425


TRENDOVI DJELOVANJA DUGUTRAJNOG PREKOGRANIČNOG


ONEČIŠĆENJA ZRAKA


TRENDS IN IMPACTS OF LONG-RANGE TRANSBOUNDARY AIR POLLUTION


Joso GRAČAN*


SAŽETAK: Radna skupina za praćenje učinaka prekograničnog onečišćenja
zraka utemeljena je u okviru Konvencije o prekograničnom onečišćenju.
Skupina je odgovorna za istraživanja i razvoj djelovanja glavnih polutanata
na zdravlje stanovništva i krajobraz. Na temelju rezultata istraživanja ove
problematike u razdoblju od 1987. do 1997. godine objavljeno je izvješće o
trendovima dugotrajnog prekograničnog onečišćenja zraka. Mnogi programi
traju i više od 10 godina.


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut, Jastrebarsko i
"Hrvatske šume ", p.o. Zagreb, dali su značajan doprinos rezultatima istraživanja
ove složene problematike. Sustav praćenja propadanja šuma u Hrvatskoj
ustrojenje 1987. godine (Prpić i suradnici /987). Prvi rezultati o
propadanju bukve, bukve i jele u Dinaridima uslijed industrijske polucije
objavljeni s istraživačima iz Njemačke (P rp i ć, G lava č, Ko e n i es, 1985),
te o propadanju jele uslijed polucije u Gorskom kotaru (Prpić, Seiet ko-
v i ć, 1987). Općenito, prvi rezultati opropadanju šuma u Hrvatskoj objavljeni
su odmah nakon prve godine istraživanja (P rp i ć, K o m l eno vic, Selet-
ković, 1988).


U izvješću o trendovima djelovanja prekograničnog onečišćenja zraka navedeni
su rezultati istraživanja, kao i koristi od smanjenja razina imisija glavnih
polutanata (sumpor i drugi). Izvješće su pripravili predstavnici centara
vodećih zemalja za međunarodne programe uz značajan doprinos Europske
komisije (ECE), a u skladu s Konvencijom. Mjerenjima su utvrđeni empirijski
trendovi, a predikcijskim modelima utemeljene su procjene za budućnost.


Ključne riječi: Trendovi, dugotrajno, prekogranično, onečišćenje
zraka


UVOD


Kako je već u sažetku istaknuto, u izvješću su obrađeni
empirijski rezultati mjerenja i praćenja trendova
djelovanja dugotrajnog prekograničnog onečišćenja
zraka na: kemiju površinskih voda, faunu u vodi, stanje
šuma, štetno djelovanje ozona (0,), štetno djelovanje na
materijale, kao i na buduće stanje šumskog tla i kemije
površinskih voda, te trendove kretanja (povećanje) kritičnih
razina i opterećenja. Također, su navedene i preporuke
za buduća istraživanja, popis objavljenih radova,
te depozicije i koncentracije u tlu.


* Dr. sc. JUSO Gračan, Šumarski institut, Jastrebarsko


Objedinjeni su rezultati istraživanja međunarodnih
kooperativnih programa (ICP) i radnih skupina:


Procjene i praćenje učinaka onečišćenja zraka na šume
(ICP Forests),


Procjene praćenja zakiscljavanja rijeka i jezera (ICP


Waters),


Procjene praćenja učinaka onečišćenja zraka na
materijale uključujući povijesnu i kulturnu baštinu
(ICP Materials),


Procjene učinaka onečišćenja zraka i drugih stresova
na prizemno rašće i vegetaciju (ICP Vegetation),


303




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 46     <-- 46 -->        PDF

(irilčiin, .1-: TRliNDOVI DJELOVANJA DIKU .TRAJNOG PRI KOGRANICMXi ONLCISCLNJA /RAKA Šumarski liM br. 5 6. C´NNIV |2[)()0). 31)3-3 1 2


Integralno praćenje onečišćenja zraka na ekosusta- opterećenja (TF Maping) i koordinacijski centar za


ve(ICPIM), učinke (CCE).


- Programi kartiranja dozvoljenih razina i kritičnih


EMPIRIČKI TRENDOVI I EFEKTI
Rijeke i jezera (kemija površinskih voda)


Rezultati istraživanja regionalnih analiza kemije koncentracije sulfata u vodi smanjuju u gotovo svim
površinskih voda (ICP Waters) pokazali su kako se eksperimentima. Rezultati praćenja tijekom devedese-


Slika 1. Postotak oštećenih stabala 1996. godine i depozicije sumpora (izvor: EMEP, 1994)
Figure 1 Percentage of trees damaged in 1996 and sulphur deposition (source: EMEP, data from 1994).


304




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Gračan, J.: TRENDOVI DJELOVANJA DUCiU´I´RAJNOCi PREKOGRANIČNOG ONEČIŠĆENJA ZRAKA


Šumarski list bi. 5 6. CXXIV (2000), 303-3 1 2


tih godina pokazali su daje smanjenje sulfata veće nego
tijekom osamdesetih godina. U Finskoj, Švedskoj i
Norveškoj tijekom osamdesetih godina je porasao alka-
litet, ali se oporavio u devedesetima. Na mnogim pokusnim
mjestima u Europi (Italija, Njemačka, Nizozemska,
Danska) alkalitet je također povećan početkom
osamdesetih, ali se početkom devedesetih razina alkali-
teta ubrzala. Ostala područja (New Yorka, Quebec, srednja
i zapadna Amerika i Engleska) su pokazala ili da
nema oporavka ili porast acidifikacije.


Integralno motrenje rezultata istraživanja kemije
površinskih voda je konzistentno s podacima o stanju
voda. Kao posljedica smanjenja depozicije sumpora,
smanjile su se i koncentracije sulfata u tekućini vodama,
ali se alkalitet povećao u većini pokusnih lokaliteta
u nordrijskim zemljama od 1988. do 1995. g. Utvrđeno


je također i smanjenje nitrata. Za pojedine pokuse u
drugim područjima mnogo je teže interpretirati rezultate
istraživanja u svezi s dušikom. Mogući pokazatelji
razvoja zasićenosti dušikom (promjena u kemiji tla i
mogući sezonski uzroci, koncentracije dušika u otopini
tla) utvrđeni su u rezervaorima u Švedskoj. Ti rezultati
ukazuju kako na dušik u budućnosti treba obratiti veću
pozornost.


Rezultati ovih istraživanja (ICP Waters) ukazali su
poboljšanje faune u vodi (Invertebrate) na mnogim norveškim
i njemačkim lokalitetima. Neki pokazatelji ukazuju
i na poboljšanje u Kanadi i Švedskoj.


Iz izvješća o trendovima djelovanja dugotrajnog
prekograničnog onečišćenja zraka na površinske vode
(rijeke i jezera) nije vidljivo da li u Hrvatskoj postoje
ova istraživanja.


Slika 2. Izmjereni (obojani) i interpolirani (bijeli) kvadrati za pl I vrijednosti tla za sve praćene plohe
Figure 2 Measured (solid squares) and interpolated (open squares) pl 1 values for the mineral top soil of´all monitoring plots


305




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Ciničan, J.: TRENDOVI DJELOVANJA DUGUTRAJNOG PREKOGRANIČNOG ONEČIŠĆENJA ZRAKA


Šumarski list br. 5 6, CXXIV (3000), 3(0-312


Šume


Praćenje oštećenosti krošanja u mnogim europskim
šumama (ICP Forests) pokazalo je široki spektar pogoršanja
stanja u nekoliko posljednjih godina. Različite
grupe pokusnih ploha s jako ošećenim krošnjama stabala
postoje u mnogim zemljama. Uslijed defolijacije koja
djelomično djeluje na prirodna svojstva stojbine, to
se posebno odnosi na područja srednje Europe gdje su
depozicije sumpora i dušika najveće. Obični bor oporavlja
se nakon smanjenja onečišćenja zraka i poboljšanja
vremenskih prilika. Mnoge pokusne plohe imaju
vrlo kiselo tlo, odnosno oko 43% pokusnih ploha na kojima
se prati osutost krošanja ima pH< 4 i zasićenost
baza <25%. Na osutost krošanja stabala djeluju i mnogi
stresni čimbenici, ali najveća pogoršanja u posljednjih
deset godina ne mogu se objašnjavati samo sresnim
čimbenicima. Moguće je utvrditi prostornu korelaciju
između jako oštećenih površina šuma i regionalnih razlika
u kvaliteti zraka, određenim svojstvima šumske


Slika 3. Izmjereni (obojani) i interpolirani kvadrati (bijeli) saturaeije baza tla za sve praćene plohe
Figure 3 Measured (solid squares) and interpolated (open squares) base saturation for the mineral top soil of all monitoring plots


stojbine i stanja ishrane stabala u srednjoj Europi.
Općenito uzevši pretpostavlja se daje onečišćenje zraka
pokretački čimbenik.


Kako smo već naveli Hrvatskaje uključena u praćenje
stanja oštećenosti krošanja od 1987. godine, na
razini I i II. Praćenje osutosti krošanja i drugih
karakteristika provodi se prema modelu ICP Forests
(ECiUN/ECE 1988):


Pregled praćenja


Razina I


Razina II


Stanje krošanja


X


X


Folijarni uvjeti


X


X


Stojbina - tlo


X


X


Rast stabala


-


X


Prizemno rašće - vegetacija


-


X


Atmosferske depozicije


-


X


Meteorološki uvjeti


-


X



306




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Gračan, J.: TRENDOVI DJhl.OVAN.IA DUGUTRAJNOG PREKOGRANIČNOG ONEČIŠĆENJA ZRAKA


Šumarski list hr. 5 6, CXXIV (2000). 303-3 12


U Hrvatskoj ima 87 bioindikacijskih i 95 osnovnih
ploha na kojima je tijekom 1998. obavljena procjena
motrenja stanja krošanja, odnosno procjenom je ukupno
obuhvaćeno 4428 stabala, od čega 4071 stablo bje-
logorice i 357 stabala crnogorice (Potočić, Selet-
ković,2000).


Od 1987. do 1997. godine zaposlenici "Hrvatskih
šuma", p.o. Zagreb su na plohama razine I provodili
motrenja gore navedenih parametara i sređivali ih za
pojedine uprave šuma, te dostavljali na obradu Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Šumarski je
institut na temelju dogovora i odluke EC/UN/ECE od
1998. g. određen kao Nacionalni centar za obradu podataka.
Predstavnici Fakulteta, Instituta i "Hrvatskih
šuma", p.o. Zagreb nazočni su na tečajevima koji su se
održavali odvojeno za mediteranske i zemlje srednje
Europe. Od 24. do 28. lipnja 2000. godine u Crikvenici
će se održati 13. međunarodni interkalibracijski tečaj za


mediteranske zemlje u organizaciji Šumarskog instituta,
Šumarskog fakulteta i "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb,
Uprava šuma Senj.


Rezultatiistraživanja propadanja šuma u Hrvatskoj,
odnos te pojave prema biotskim i abiotskim čimbenicima
nekada i danas, te primjena dosadašnjih sustavnih
istraživanja umiranja šuma kod procjene kemijske opterećenosti
susjednih poljoprivrednih površina, objavljeni
su u mnogim znanstvenim i stručnim časopisima
(Prpić, Komlenović, Seletković, 1998; Pr-
pić,Seletković,Ivkov,1991;Prpić,Scletko-
vić,Vukelić, 1994).


Stanje šuma u Europi (i Hrvatskoj), utjecaj imisija
na šumske ekosustave Hrvatske, uzroci propadanja šuma
u Europi, praćenje učinaka onečišćenja zraka na
šume istraživali su također mnogi istraživači, od kojih
spominjemo po našem mišljenju samo neke važnije


Slika 4. Izmjereni (obojani) i interpolirani kvadrati za odnose C/N praćene za sve plohe
Figure 4 Measured (solid squares) and interpolated (open squares) C/N ratio for the mineral top soil of all monitoring plots


307




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 50     <-- 50 -->        PDF

(iračan, .1.: TRHNDOVI DJELOVANJA DUCiUTRAJNOG PREKOGRANIČNOG ONIXISCKNJA ZRAKA


Šumarski list br. 5 6. CXXIV (2000). 303-3 12


Slika 5. Varijabilnost prosječnih depozicija ukupnog dušika po


godinama
Figure 5 Temporal variation in annual average deposition of total


Nitrogen


Slika 6. Varijabilnost prosječnih depozicija po godinama
Figure 6 Temporal variation in annual average acide deposition


(Komlenović, Rastovski, 1991; Komi en o-
vić, Gračan, 1991, Komlenović, 1993; Komlenović,
Gračan 1994; Komlenović, Rastovski,
Jurjević, 1994; Komlenović, Jurje-
vić, 1995; Potočić, S eletko vić, 2000).


Utjecaj S02 i nekih drugih polutanata na šumsko drveće
s posebnim osvrtom na Hrvatsku, opterećenost
vegetacije grada Zagreba sumporom i mjere zaštite,
opterećenost kultura crnoga bora sumporom i teškim
metalima, unos olova u šume Hrvatske te njegov utjecaj
na crni bor i hrast kitnjak objavili su i istraživači
Šumarskog instituta (Komlenović, 1989, 1990,
1994; Komlenović,Mayer, Rastovski 1990).


Objavljeni su i mnogi rezultati istraživanja štetnog
djelovanja teških metala na tla i šumske ekosustave Hrvatske,
a posebno olova, cinka i bakra u nizinskim šumama
Hrvatske (Komlenović, Mayer, Rastovski
1991a, 1991b, 1995; Mayer, 1990; Mayer,
Pezdirc, 1990; Vrbek, B, Vrbek M, Vukelić,
Gašparac, 1994). O kritičnim vrijednostima izravnih
utjecaja zagađenosti zraka na šume, poljoprivredne
usjeve i materijale i kritičnim vrijednostima i opterećenjima
sumporom i dušikom, objavljeni su rezultati dobiveni
u nekim europskim zemljama (Komlenović,
Harapin, Gračan, 1988; Komlenović, Gračan
1989).


Slika 7. Varijabilnost prosječnih kiselih depozieija Mg, K, Ca
Figure 7 Temporal variation in annual average deposition of the
of sum Mg21, K1 and Ca2 deposition


Svakako da su rezultate štetnog djelovanja onečišćenja
zraka na šume, šumska tla i ekosustave objavljivali
i istraživači iz drugih znanstvenih ustanova. Ovdje
se pretežito govori o rezultatima istraživanja u koja su
uključeni znanstvenici i istraživači Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskog instituta, Jastre-
barsko i "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb u okviru programa
motrenja štetnog djelovanja onečišćenja zraka
na šume (ICP Forests).


Podaci o depozicijama sumpora (S) i postotak oš-
tećenosti stabala (%) sa stanjem 1994. prikazani su na
SI. l,o kiselosti na praćenim plohama izraženim u pH
vrijednostima na SI. 2; zasićenosti alkalima (pH veći
od 7,00) na SI. 3; omjeri C/N na SI. 4; pregled depozicija
dušika na SI. 5; kiselost depozicije na SI. 6, a kiselih
depozicija Mg, K, Ca na SI. 7.


Štetno djelovanje ozona


Rezultati istraživanja na pokusnim plohama za praćenje
vegetacije (ICP Vegetation) od 1989. do 1997.


godine pokazali su kako su utvrđene vidljive povrede
uslijed djelovanja ozona (03) najmanje na jednoj poku-


308




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Gračan, J.: TRENDOVI DJELOVANJA DUGU TRAJNOG PREKOGRANIČNOG ONEČIŠĆENJA ZRAKA


Šumarski list br. 5 6, CXXIV (2000). 303-312


snoj plohi svake godine u srednjoj i južnoj Europi. Posljednjih
nekoliko godina (1994-1997) osnovani su
mnogi detaljni pokusi s djetelinom (Trifolium repens).
Rezultati istraživanja pokazali su kako su utvrđena


Kada se radi o procjeni budućih trendova u svezi s
kemijom tla i voda u političkom su smislu potrebni dinamički
modeli, koji će utvrditi svjetske aspekte zaštite
i obnove ekosustava. Koncept kritičnih opterećenja koji
se koristi za određivanje razine za okoliš, ne može
predvidjeti potrebno vrijeme za oporavak ekosustava.
Radna skupina za integralno motrenje (ICP Integral
Monitoring) izradila je model koji se rabi za procjenu
imisija/depozicija u nekim eksperimentima. Modeli se
mogu prilagoditi kao alternativa procjene od političkog
značenja. Ti modeli pokazuju kako u kratko vrijeme (do
30 godina) smanjenje imisija određuje razinu oporavka.
Sto se prije smanji razina imisija, to je brži oporavak


Dosadašnji rezultati istraživanja i praćenja pokazali
su kako su emisije sumpora u Europi 1995. bile 55%
manje nego 1975. godine. Daljnja primjena protokola iz
Osla (1994) i druge planirane političke mjere pomoći će
smanjenju sumpora. Naprotiv, emisije dušika i dušičnih
spojeva (oksidiranih i reduciranih) u Europi se nisu postupno
smanjivale od svog maksimuma početkom osamdesetih
do sada. Slični su trendovi sumpornih i
dušičnih emisija u Sjevernoj Americi. Modeliranje kiselih
depozicija (sumpor i dušik) koje je proveo Meteorološki
centar pokazale su promjene u objavljenim rezultatima.
Najveća je razina sumpora nađena u srednjoj Europi
u posljednjim desetljećima. Rasprostranjenje depozicija
u pojedinim područjima smanjilo se u zadnjih
dvadeset godina. U svezi s tim, najveći sadržaj sumpora
u iznosu od 10g~: godišnje smanjio se na 5gm2, dakle za


uočljiva oštećenja za vrijeme praćenja u trajanju od 28
dana na 1/3 pokusnih ploha. Nije utvrđena nikakva vidljiva
veza s vremenom opažanja.


tla i površinske vode. Za planiranja dugoročnog oporavka
(oko 30 godina) smanjenje razine emisija je važnije
od vremenskog razdoblja.


Simulacijski modeli pokazali su kako je kontrola
dušičnih imisija mnogo važnija u odnosu na imisije
sumpora. Zasićenje tla dušikom i stalno vezanje dušičnih
spojeva mogu koristiti kao protuteža za smanjenje
imisija sumpora. Zasićenost tla dušikom i stalna infiltracija
nitrata služe za procjenu oporavka smanjenjem
sumpora. Infiltracija dušika kroz tlo može dovesti do
daljnje acidifikacije tekućih voda i do većih učinaka
dušika u nekim područjima Europe.


pola u 1995. godini. Prema podacima Kemijskog koordinacijskog
centra, izgleda kako su se depozicije kati-
ona smanjile u Europi, što može pomoći smanjenju emisija
sumpora i dušika.


Prema karti koja pokazuje kritična opterećenja za
kiselost s 5% sigurnosti (što znači daje 95% ekosustava
zaštićeno), odnosno za 95% površina procijenjena su
kritična opterećenja. Ta se karta može usporediti s kartama
za opterećenost sumporom i dušikom. Usporedba
pokazuje povećanje opterećenosti za mnoga osjetljiva
europska područja. Ona je učinjena za prošlost, sadašnjost
i budućnost. Planovi smanjenja opterećenja do
2010. godine pokazuju značajno poboljšanje u odnosu
na 1975. godinu.


Za kritična opterećenja dušikom, poboljšanja koja
se mogu promijeniti na sličan način kao i za zakiselje-


Razina korozije na i


Praćenje korozije na odabranim izloženim materijalima
pokazala su smanjenje koncentracije kiselih polu-
tanata, stoje smanjilo razinu korozije. Na željezu i cinku,
bilo da su pokriveni ili nepokriveni, smanjena je korozija.
Te su promjene najprije uočene u skandinavskim
zemljama, a potom i u zapadnoj i srednjoj Europi.


Sumporni dioksid (S02) je najveći pojedinačni čimbenik
koji djeluje na smanjenje korozije. Smanjenje ki-


BUDUĆI TRENDOVI U


»ženim materijalima


selosti oborina, također je jedan od čimbenika koji
smanjuje koroziju, ali su ti učinci manji nego uslijed
smanjenja S02. O kritičnim vrijednostima izravnih
utjecaja zagađenosti zraka na šume, poljoprivredne
usjeve i materijale u Europi, pisali su Komlenović,
Harapin i Gračan, 1988. godine, nakon savjetovanja
u Njemačkoj.


KEMIJI TLA I VODA


PROŠLI I BUDUĆI TRENDOVI ŠTETNIH EMISIJA, KONCENTRACIJA, DEPOZICIJA I
POVEĆANJE KRITIČNIH OPTEREĆENJA I RAZINA


309




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Gračan,


TRENDOVI DJELOVANJA DUGUTRAJNOG PREKOGRANIČNOG ONEČIŠĆENJA ZRAKA


Šumarski list br. 5-6. CXXIV (2000), 303-312


nost (navedeno naprijed) su mala. Kao rezultat, ukupna
površina s povećanjem depozicija iznad kritičnih opterećenja
(kiselost ili dušična gnojiva) smanjena je za
samo 40%, od iznosa 2,5 milijuna knr 1980. na oko 1,5
milijuna km2 2010. godine.


Kritične koncentracije ozona modelirane na sličan
način variraju od godine do godine i od zemlje u Europi,
ali nema jasnih trendova. Rezultati istraživanja djelovanja
ozona na usjeve i drugu vegetaciju nisu pokazali
jasne trendove posljednjih godina.


ZAKLJUČCI


Smanjenje emisija sumpora u posljednjih 20 godina
rezultiralo je manjim zakiseljavanjem u Europi i Sjevernoj
Americi. Smanjenje je povezano s oporavkom
kemije i biologije tekućih voda i jezera, smanjenjem
korozije materijala u mnogim područjima Europske zajednice.
Kritična opterećenja koja uzrokuju zakiselja-
vanje su smanjena i smanjivat će se u budućnosti. Ipak


emisije dušika su ostale visoke i dalje uzrokuju eutrofi-
kaciju prirodnih ekosustava kao i acidifikaciju, zbog toga
što je smanjenje kritične razine dušičnih spojeva
neznatno, šumski ekosustavi pokazuju daljnju deterio-
raciju u nekim europskim zemljama, rezultati toga su
povezani i sa stresnim čimbenicima drugih čimbenika.


LITERATURA


U Tehničkom izvješću Radne skupine za učinke
UN/ECE Komisije o prekograničnom onečišćenju zraka
navedena su 72 citata različitih autora (Trends in
Impacts of Longe-range Transboundary Air Pollution),
koje ovdje ne navodimo. Smatrali smo potrebnim citirati
neke važne radove naših autora koji su radili na
ovoj problematici:


Gračan, Joso, 1990: Genetski efekti zračnih poluta-
nata na šumske populacije (Genetic effects of air
Pollutants in Forest Tree populations). Rad. Šumar,
inst. 25 (3): 285-294, Zagreb.


K o m 1 e n o v i ć, Nikola, 1989: Utjecaj SG\ i nekih drugih
polutanata na šumsko drveće s posebnim osvrtom
na Hrvatsku (The effect of SO, and some
other pollutants on forest trees with special reference
to Croatia). Šum. list 113 (6/8): 243-260,
Zagreb.


Komlenović, Nikola, 1990: Opterećenost vegetacije
grada Zagreba sumporom i mjere zaštite (Sulphur
Concentrations in Vegetation in Zagreb and
Measures of Protection). Znanstveno savjetovanje
JAZU "Zelenilo grada Zagreb": 7-9, Zagreb.


Komlenović, Nikola, 1993: IX sastanak suradnika
"Međunarodnog kooperativnog programa za
monitoring efekata onečišćenja zraka na šume"
(ICP Forest) 23-26 svibnja 1993.g. u
Budimpešti. (9th EU/ICP Forest Task Force
Meeting). Šum. list 117 (6/7): 325-329, Zagreb.


Komlenović, Nikola, 1994: Forest condition in Europe.
Results of the 1993 Survey, UN/ECE; Croatia:
66-66, Anex 1 5-6, II 1-7, Brussels, Geneve.


Komlenović, Nikola, 1994: Unos olova u šume Hrvatske
te njegov utjecaj na uspijevanje crnog bo


ra (Pinus nigra Arn.) i hrasta kitnjaka (Quercus
petraea Lib.). (Lead intake in the forests of Croatia
and its effect on the growth of black pine
(Pinus nigra Arn.) and the sessible oak (Quercus
petraea Lib.). Spomenica uz 90 obljetnicu rođenja
i 10. obljetnicu smrti Mihovila Gračanina:
89-99. Zagreb.


Komlenović, Nikola; Gračan, Joso; Pezdirc
Nadežda; Rastovski Petar, 1988: Utjecaj polutanata
na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj. (Influence of Pollutants
on Beech Forests and Spruce Plantations in
northwestern Croatia). Šum. list 112 (5/6): 217-
230, Zagreb.


Komlenović, Nikola; Harapin, Miroslav; Gračan,
Joso, 1988: Kritične vrijednosti direktnih
utjecaja zagađenosti zraka na šume poljoprivredne
usjeve i materijale. (Critical Levels for Direct
Effects of Air Pollution on Forests, Crops
and Materials). Šumar, list 112 (5/6): 247-254,
Zagreb.


Komlenović, Nikola; Gračan, Joso, 1989: Kritične
vrijednosti i opterećenja sumporom i dušikom
(Critical Values of Loading with Sulphur
and Nitrogen). Šum. list 113 (6/8): 363-371,
Zagreb.


Komlenović, Nikola; Mayer, Branimir; Rastovski,
Petar, 1990: Opterećenost kultura crnog
bora (Pinus nigra Arn.) na području Istre
sumporom i teškim metalima. (Sulphur and Heavy
Metals Load on Cultures of Black Pine (Pinus
nigra Arn.) on the Territory of Istria). Šum. list
114 (11/12): 451-461, Zagreb.


310




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Gračan, J.: TRENDOVI DJELOVANJA DUGUTRAJNOO PREKOGRANIČNOG ONEČIŠĆENJA ZRAKA


Šumarski list br. 5 6, CXXIV (2000), 3(0-312


Kom lenović, Nikola; Mayer Branimir; Rastovski,
Petar, 1991: Unos teških metala onečišćenim
vodama u tla nizinskih šuma istočne Slavonije.
(Interduction of Heavy Metals by Polluted
Flood Waters into Soil of Lawland Forests of
East Slavonia). Šum. list 115 (3/5): 131-149,
Zagreb.


Kom lenović, Nikola; Mayer, Branimir; Ras-
tovski, Petar, 1991: Utjecaj teških metala na
šumske ekosisteme Hrvatske. (The impact of
heavy metals on forests ecosystems of Croatia).
Četvrti kongres biologa Hrvatske: 326-327,
Dubrovnik.


Komlenović, Nikola; Rastovski, Petar, 1991:
Utjecaj imisije na šumske ekosisteme Hrvatske.
(Effect of Emisions on the Forest ecosystems in
Croatia). Šum. list 115 (3/5): 203-217, Zagreb.


Komlenović, Nikola; J u rj e v i ć, Petar, 1994: Stanje
šuma u Europi - 1993. (Forest condition in
Europe - Results of the 1993 Survey). Šum. list
118(5/6): 192-194, Zagreb.


Komlenović, Nikola; Mayer, Branimir; Rastovski,
Petar, 1994: Teški metali (Pb, Zn, CU)
u nizinskim šumama sjeverne Hrvatske. (Content
of heavy metals in soils of north Croatia).
Znanstveni skup Metali u hrani i okolišu, Stubi-
čke Toplice, Hrvatsko farmaceutsko društvo.
Zbornik radova: 230-236, Zagreb.


Komlenović, Nikola; Rastovski, Petar, Seiet-
k o v i ć, Zvonko, 1995 : Cu- und Zn- Einträge in
die Waldböden des nördlichen und westlichen
Kroatiens unter dem Einfluß des stammablauf-
wassers der Buchen. Bewertung von Stoffbelastungen
der Böden am Beispiel von Schwermetta-
len. Arge - Alp: 34-39, München.


Mayer, Branimir, 1990: Immision of Heavy Metals
Pb, Cu, Zn, into flooded Forest Soils. XIX
IUFRO World Congress. Division 2: 565-565,
Montreal.


Mayer, Branimir; Pezdirc, Nadežda, 1990: Teški
metali (Pb, Zn, Cu) u tlima nizinskih šuma sjeverozapadne
Hrvatske (Heavy Metals (Pb, Zn, CU)
in the Soils of Lowland Forest in North - Western
Croatia). Šum. list 114 (6/8): 251 -259, Zagreb.


Pleše, I.L., 1997: Sumrak Goranskih šuma - ekološka
problematika delničkog kraja, II dopunjeno izdanje,
"Hrvatske šume", p.o. Zagreb, Šumarski institut,
Jastrebarsko.


Potočić, N., Seletković, I., 2000.: Stanje ošte-
ćenosti šuma u Republici Hrvatskoj 1998. god.,
Šum. list 1 -2, str. 51 -56.


Prpić, B., Glavač, V., Koenies, II., 1987: Zur
Immission - belastung der industrieferen Bu-
chen-Taunenwaeldern in den dinarichen Gebirgen
Nordwestjugoslawiens, Verhandlungen Ge-
selshaft feur Oekologie, Band XV, 237-247 Graz
(Göttingen).


Prpić, B., Seletković, Z., 1987: Tannenensterben
in Gorski Kotar in Kroatienim Licthe des Einflusses
des Einflusses der Industriepollution, 5.
IUFRO Tannensymposium, 321-330, Zvolen.


Prpić, B., Rauš, Đ., 1987: Stieleichensterben in
Kroatien im Licht oekologisher und vegetation-
skundlicher Untersuchungen, Oesterr. Forstz. 3,


55-57.


Prpić, Branimir; Komlenović, Nikola; Seletković,
Zvonko, 1988: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj
(Dieback of Forests in Croatia). Šum. list


112(5/6): 195-216, Zagreb.


Prpić, B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka u Hrvatskoj u
svjetlu ekološke konstituacije vrste. Glas. šum.
pokuse 25:1-24.


Prpić, B., Seletković, Z., Ivkov, M., 1991: Propadanje
šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema
biotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlosti,
Šum. list 115 (3-5): 107-130.


Prpi ć, B., Sel etkovi ć, Z., 1992: Radial increment
of the Fir in the Faculty Forest Zalesina as to the
Climatic Excesses und input of Pollutants, 6.
IUFRO Symposium of Fir, Zagreb, 173-182.


Prpić,B.,Seletković,Z.,Vukelić,J., 1994: Primjena
dosadašnjih sustavnih istraživanja umiranja
šuma kod procjene kemijske opterećenosti
susjednih poljoprivrednuh prostora Hrvatske,
Šum. list 118(9-10).


Prpić, B., Seletković, Z., Ivkov, M., 1994: Ošte-
ćenost krošanja glavnih vrsta drveća u Hrvatskoj
u odnosu na radijalne priraste, Šum. list 118 (1-


2): 3-10.


Vrbek, Boris; Vrbek Mirjana; Vukelić, Joso;
Gašparac, Miljenko, 1994: Rezultati istraživanja
unosa teških metala (Pb, Cu, Zn) u Nacionalnom
parku "Risnjak". (The results of study of
input of heavy metals (Pb, Cu, Zn), in "Risnjak"
National Park). Zbornik radova 40 godina Nacionalnog
parka "Risnjak" (1953-1993): 140-
142, Crni Lug.


311




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Glačan, J.: TRENDOVI DJELOVANJA DUGIH RAJNOG PREKOGRANIČNOG ONEČIŠĆENJA ZRAKA Šumarski liši br. 5 6, CXXIV (21)00). 303-3 12


SUMMARY: The Working Group on Effects of Long-range Transboundary
Air Pollution is established according to Convention on Transboundary
Pollution. The Working Group is responsible for research and development on
the effects of major air pollutants on human health and the environment. On
the basis of the research results from the 1987 to 1997 the Substantive Report
on trends in the effects of air pollutants is puplisned. The most Programmes
have been in operation for 10 years or more.


Faculty of Forestry University of Zagreb, Forest Research Institute,
Jastrebarsko and Public Enterprise "Croatian Forests" ("Hrvatske šume",
p.o. Zagreb) had a significant contribution in the abtained results. The
Monitoring system of Air Pollution effects in Croatia is established 1987
(Prpić, et. al. 1987). First results about dieback of beech with silver fir in
mountain range of Dinarides caused by industrial pollution were announced
together with German researchers (Prpić, Glavač, Koenies, 1985). Dieback of
silver fir caused by Air Pollution in Gorski Kotar Region are also published
(Prpić, Seletković, 1987). In general, first results about dieback of forest in
Croatia are published immediately after first year of research (Prpić,
Komlenović, Seletković, 1987).


The different research of Trends in Impacts of Long-range Transboundary
A ir Pollution effects and also benefits that might result from decreases in emissions
(Sulpfur and others) are published in this report. The report is produced
by members of Bureau of the Working Group on Effects and the Programme
Centres, according to Convention rules (ECE). By measuring the empirical
trends are obtained and by dinamic modeling studies the future predictions are
founded.


Key words: Trends, Longe-r ange, Transboundary, Air Pollution


312