DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 42 <-- 42 --> PDF |
R. Sabadi: Francuska: SUME PREKOMORSKIH DKPARTMANA Šumarski list br. 5 6, CXXIV (2000), 293-31)2 Terre smještene su uglavnom na Monts Caraibes i južno od zavjctrinske obale manjim dijelom i na sjeveru zavjetrinske strane najvećim dijelom. Osim rijetkih iznimaka gdje su ostale formacije koje nisu degradirane, ove privatne šume vrlo su siromašne nesmotrenom uporabom, kao i ranijim kultivi- ranjima. One su ipak od značaja za proizvodnju komercijalnih vrsta manje vrijednosti, gdje se na rijetkim površinama rabe vrste tražene za umjetno stolarstvo od strane obrtnika, koje inače ne nalaze u javnim šumama. Te vrste su acajou rouge i mahagoni, s malenim lišćem na napuštenim padinama gdje su prije uzgajane banane, zatim ružino drvo i kurbaril na višim područjima zavjetrinske obale, te divlja kruška u područjima manjih visina. Privatne šume na otocima Grande-Terre i Marie- Galante, jednako tako osiromašene i degradirane, nemaju nego samo malen potencijal proizvodnje drva za preradu, korištenog uglavnom za drvo sporedne namjene (držala i si.) te za proizvodnju drvenog ugljena. Unatoč priličnim sredstvima namijenjenim unapređenju i poboljšanju tih šuma, nije učinjeno gotovo ništa za stvarnu melioraciju. Izuzetak je dosta stidljiv pokušaj Društva industrije šećera na Grand-Terre u razdoblju od 1960. do 65. Kao razlog moglo bi se navesti raštrkanost i nedjeljivost privatnog šumoposjeda kao i teškoća karakterističnih za lokalne specifičnosti, koje su uostalom iste i kod javnih šuma. Osim Regionalnog centra za šumoposjed (Centre régional de la propriété forestiere), nema nikakvog stvarnog gospodarenja privatnih šuma, što ostaje u godinama koje dolaze zadaćom ONF. Javne šume. ONF gospodari s 38.105 ha šuma, razdijeljenih kako slijedi: departmansko-državne šume, 27.754 ha obalne državne šume, 1.502 ha departmanske šume, 1.394 ha mangrove, 7.455 ha Departmansko-domanijalnim šumama gospodari se od 1979. godine. Domanijalnim (državnim) šumama gospodari se od kraja 1996. godine. Gospodarenje mangorvima predmetom je intezivnog izučavanja koje je završeno početkom 1998. godine. Samo su departmansko-domanijalne šume proizvođačem drveta, inače javne šume Guadeloupe, kao što je istaknuto, imaju ponajprije zaštitno-rekreacijski karakter. Drvni izvori. Drvne izvore posebno je teško procijeniti. Izvjesne procjene smatraju se previše optimističnim od prije nekoliko godina, gdje se smatralo mogućim da se proizvede oko 24.000 m3 trupaca, iz kojih bi se moglo očekivati oko 10.000 m3 piljene grade, a u kojim količinama sudjeluje javni šumoposjed s oko 80%. Valja međutim ustvrditi da je tijekom posljednjih godina u javnim šumama posječeno godišnje prosječno oko 1.000 m3 trupaca. Proizvodnja drva u šumama arhipelaga Guadeloupe nije dovoljna da omogući rad čak jedne pilane. Postavlja se pitanje treba li uopće prestati računati s uporabom ondašnjih šuma. Stručnjaci smatraju da se to ne može iz mnogobrojnih gospodarskih, šumsko-uzgajivačkih i Slika 14. Fig. 14. Visoka šuma mahagonija, Guadeloupe * High forest of mahogany, Guadeloupe (Foto: ONF) Rapport annuel 1995, str. 44 inih razloga. Oni smatraju da valja pronaći metode ekonomičnog rada s manjim količinama, sve dok plantaži- rane površine ne počnu davati odgovarajući etat. Osnovnom zadaćom šuma arhipelaga la Guadeloupe ostaje međutim zaštita tala od erozije, vjetrova i regulacije vodnog režima, te turizma, koji će sasvim sigurno sve više dobijati na značenju. Posebno je važno adekvatnom šumarskom politikom pratiti nastojanja oko rješavanja prekobrojnog pučanstva, koje je, kao i na ostalim prekomorskim posjedima osim Gijane, bilo izloženo valovima naseljavanja, koji su odgovarali gospodarskim momentalnim odrednicama otočja (indigo, šećerna trska, kakaovac, kava itd.). Posebnu pozornost dakako zaslužuju obalne mangrove, koje su, jednako kao i na Martiniku, ugrožene 300 |