DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 33 <-- 33 --> PDF |
K. Krapincc, .1. Vukelić, M. (irubcšić: PKII.OCi POZNAVANJU BKŠThNJA SIROKOI.ISNH ZFLENIKL ... Šumarski list hr. 5 6. CXX1V (2000), 2X5-292 ZAKLJUČCI Na temelju načinjene snimke mogu se donijeti sljedeći zaključci: 1. Najveću preferabilnost ima veliki vrijes (Erica ar- borea L.), gdje P, iznosi 17,96. 2. Sirokolisna zelenika se po preferabilnosti, medu drvenastim vrstama, nalazi na trećem mjesti, iza velikog vrijesa i lemprike. P, širokolisne zelenike iznosi 2,45. Usporedi li se njena preferabilnost sasvim vrstama na plohi, nalazi se tek na šestom mjestu. 3. Nije primijećeno obgrizanje hrasta crnike, koji je dominantna vrsta u fitocenozi. 4. S povećanjem promjera baze izbojka raste i duljina odgriženog dijela izbojka, ali, proporcionalno duljni izbojka, postotak odgriženog dijela izbojka približno je isti kod svih promjera baze izbojaka. 5. Postotak odgriženog dijela izbojaka kod vršnih izbojaka iznosi oko 38 % (bez obzira na promjer baze). Adamič, M., 1990: Prehranske značilnosti kot element načrtovanja varstva, gojitve in lova park- ljaste divjadi s odudarkom na jelenjadi (Cervus elaphus L.); Universa Edvarda Kardelja v Ljubljani - VDO Biotehniška fakulteta, Institut za gozdno in lesno gospodarstvo VTOZD za goz- darstvo; Strokovna in znanstvena dela 105; Doktorska disertacija na Univerzi v Beogradu; Ljubljana; 203 pp. Danell,K. &Bergström,R., 1987: Studies on Interactions Between Moose and Two Species of Birch in Sweden, A Rewiew; Proceedings-Symposium on Plant-Herbivore Interactions; Snowbird, Utah, August 7-9, 1985; Intermountain Research Station, forest Service, U.S. Department of Agriculture, Ogden, 48-57, Utah. Grajdl, M., 1993: Analiza kvaliteta trofeja muflona u ograđenom uzgajalištu "Garjevica" Kutina; diplomski rad; Zagreb; 35 pp. M at i ć, S., Rauš, Đ., 1986: Prevođenje makija i panja- ča hrasta crnike u sastojine višeg uzgojnog oblika; Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje broj 2; Zagreb; 79-86 pp. Medvedović, J., 1989: Metoda utvrđivanja prehrambenih potencijala za divljač; Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko, Br. 80; Zagreb; 29-36 pp. Prpić , B., 1986: Odnos hrasta crnike i nekih njegovih pratilaca prema vodi i svjetlu; Glasnik za šumske pokuse - posebno izdanje, 2. Dio; Zagreb; 69-77 pp. 6. Postotak odgriženog dijela postranih izbojaka kreće se od 41 (promjer 4 mm) do 46 % (promjer 1 mm). 7. Za predstojeće razdoblje brsta divljači ostaje još 71 % izbojaka (koji su neoštećeni) za brštenje. 8. Budući daje rekognosciranjem lovišta na kraju brs- nog razdoblja na istoj primjernoj plohi bilo ustanovljeno da su svi izbojci na panjevima širokolisne zelenike bili oštećeni (dakle oštećenostje bila 100 %), bilo bi dobro prilikom određivanja kapaciteta lovišta kapacitet lovišta određivati prema količini prirodne prehrambene baze divljači, koja istoj stoji na raspolaganju tijekom najncpovoljnijeg dijela godine, što se tiče uvjeta za život. U mediteranskom području takvi uvjeti za divljač vladaju tijekom ljeta. 9. Kako bi se dobio bolji uvid u interakciju divljač-re- surs, potrebno je načiniti više ovakvih snimaka tijekom godine. R a g u ž, D., G r u b e š i ć, M., 1996: Istraživanja mogućnosti gospodarenja na prostoru Mediterana; Hrvatsko šumarsko društvo, Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava; Zagreb, 187-193 pp. R a u š, Đ., M a t i ć, S., 1986: Prevođenje makija i pa- njača hrasta crnike u sastojine višeg uzgojnog oblika; Glasnik za šumske pokuse - posebno izdanje, 2. Dio; Zagreb; 79-86 pp. Risehoover, K.L., 1987: Intraspecific Variation in Moose Preference for Willows; Proceedings- Symposium on Plant -Herbivore Interactions; Snowbird, Utah, August 7-9, 1985; Intermountain Research Station, forest Service, U.S. Department of Agriculture, Ogden, 48-57, Utah. Va n č i n a, N., 1994: Razvoj populacije muflona u lovištu "Petehovac" Delnice od unašanja do danas; diplomski rad; Zagreb; 55 pp. Vi 1 i č i ć, V, 1992: Metoda istraživanja utjecaja divljači na prirodnu obnovu šuma, Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko, Vol.27, Br. 2,: 167-174, Jastrebarsko. Viličić, V, Krejči, V, Grubešić, M., Dubra- vac, T., 1998: Razvoj pomlatka hrasta crnike (Qiierciis ilex L.) izvrgnutog utjecaju krupne divljači; Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko, Vol. 33, Br.2; Jastrebarsko; 103-116 pp. Vukelić, J., Rauš,Đ., 1998: Šumarskafitocenologi- ja i šumske zajednice u Hrvatskoj, 310 pp, Zagreb. LITERATURA 291 |